Prijeđi na sadržaj

Piran

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 10. augusta 2021. u 14:20; autor/autorica: InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.8)
Piran - Pirano
Panorama grada s mora
Panorama grada s mora
Panorama grada s mora
Koordinate: 45°31′N 13°34′E / 45.517°N 13.567°E / 45.517; 13.567
Država  Slovenija
Pokrajina Primorska
Površina
 - Ukupna 0.7 km²[1]
Visina 16
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 4 062[1]
 - Urbana gustoća 5 802.9 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6330
Službene stranice
www.piran
Karta
Piran - Pirano na mapi Slovenije
Piran - Pirano
Piran - Pirano

Piran - Pirano (tal.) je grad od 4 062 stanovnika[1], administrativni centar istoimene općine na sjeveroapadu Istre, tj. jugozapadu Slovenije.

Geografske karakteristike

Historijski centar grada leži na poluotoku u istoimenom zaljevu. S tipičnim mediteranskim uskim kalama i kontradama dijeli se u dva kvarta: Punta i Marciana (venetski Marzana),Najviša točka grada, brdo - Monte Mogoron (slovenizirano u Baretovec pri Padni) visoko je 289 metara. [2] Općina se proteže na jugu do rijeke Dragonje i Piranskog zaljeva (Vallone di Piranno) a na istoku do Izole. Opčina obuhvača 15 naselja: Lucia, Mulini, Villanova (Nova vas), Padena (Padna), Parezzago, Piran, Portorose (Portorož), Sezza, Sicciole (Sečovje), Strugnano, San Pietro dell'Amata, Scudelin i Scrile

Porijeklo imena je nesigurno, po nekim naučnicima ono dolazi iz keltskog: "bior-dun" (naselje na brdu). Moguċe je međutim da ime grada dolazi od grčke riječi "pyr" (vatra), s obzirom na svjetionik koji se nalazi na krajnjem rtu poluotoka. [3]

Grad nalikuje velikom muzeju na otvorenom sa srednjovjekovnom arhitekturom i bogatom kulturnom baštinom. Uske kale i kompaktne kuće daju mu svoj poseban šarm. Piran je administrativno središte regije, te i jedno od glavnih turističkih atrakcija Slovenije.

Historija i kultura

U pred-rimsko doba, brežuljci na području Pirana bili su naseljeni Histrima.

Pjaca Tartini, Piran

Kraj oko Piranskog zaljeva i poluotoka postaoje dio Rimskog Carstva između 178. i 177. pne. Propadanje carstva, od 5. vijeka pa nadalje, i napadi barbara krajem 6. vijeka, potaknulo je romansko stanovništvo da se povuče u lakše branljiva mjesta kao što su otoci i poluotoci. To je započelo lokalnu urbanizaciju što u 7. vijeku, i pod bizantskom upravom, čini Piran jako utvrđenim. Anonimni Ravennat prvi put spominje u VII. st. Piran; Piranon (Πιρανόν). Po legendi Piran je, kao i Venecija, utemeljen od Akvilejaca izbjeglih pred Hunima. Po Theopomu i Floriusu Grci su u IV. st.pr.n.e. osnovali na mjestu Pirana svoje naselje.

Unatoč odbrani, Franci osvojaju Istru 788 g. te postepeno kao svoje kmetove naseljavaju Slavene u široj regiji. Od 830. do 935. su u sastavu Kraljevstva Italije da bi od 976. do 1040 bili pod Kranjskom, a od 1283. su pod Venecijom sve do 1797, s izvjesnom autonomijom. 1354. i 1379. su pod đenoveškom opsadom. Grad je najviše živio od trgovine solju (poput Dubrovnika) i doživljava svoj uspon. 1558. kuga je izazvala veliki pomor Piraneza. 1814. okupiran je od Austrije pod kojom ostaje do 1918. kada dolazi pod Kraljevina Italija.

Piran je rodno mjesto kompozitora i violinista Giuseppe Tartinija, koji je odigrao važnu ulogu u formiranju kulturne baštine grada. Zbog tog se i glavni gradski trg, danas zove po njemu.

Grad je doživio veliku promjenu strukture stanovništva zbog egzodusa 95% romanskih (istrovenetskih) starosjedilaca nakon aneksije ovog dijela Istre (tj. Julijske krajine) Sloveniji, tako da su na njihovo mjesto useljeni većinom Slovenci.

U Piranu djeluje Zajednica Talijana - C.I. di Pirano "Giuseppe Tartini"

Panorama grada
Panorama grada

Poznate ličnosti

Galerija

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Slovenia: Obalno-kraška” (engleski). City population. Pristupljeno 20. 04. 2014. 
  2. „Piran Municipality site”. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-13. Pristupljeno 2009-07-10. 
  3. „Portoroz and Piran”. Turistično združenje Portorož. 2004. Arhivirano iz originala na datum 2009-12-05. Pristupljeno 24. 08. 2008. 

Vanjske veze