Reichenau (otok)
| Samostanski otok Reichenau | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Njemačka   Reichenau | |
| Registriran: | 2000. (24. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, iv, vi |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Reichenau je najveći otok u Bodenskom jezeru, zapadno od najbližeg grada - Konstanza, u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. Nalazi se između uvala Gnadensee (zapad) i Untersee (sjeveroistok), a s kopnom je povezan cestom na nasipu iz 1838. god. Nasip je ipak od kopna odvojen 10 metara širokim i 95 metara dugim kanalom Bruckgraben, koji je premošten niskim željezničkim mostom ispod kojega mogu prolaziti niske brodice, ali ne i jedrenjaci. Najviša točka na otoku je Hochwart nadmorske visine 438.7 metra ili 43 metra iznad površine jezera.
47°42′N 9°4′E / 47.700°N 9.067°E
Od 2000. godine nalazi se zajedno sa benediktinskim samostanom Reichenau na UNESCOvom popisu mjesta svjetske baštine u Europi.
Opatijska katedrala je ujedno i katedrala grada Münstera, a posvećena je Djevici Mariji i Svetom Marku. Druge dvije zaštićene crkve su posvećene Svetom Jurju i Svetom Petru i Pavlu. Od slavnih umjentičkih djela tu se nalaze jedinstveni otonski murali Isusovih čuda u Crkvi sv. Jurja iz 10. stoljeća. Jedna od najstarijih građevina s fasadnim okvirom od drvenih trupaca je opatijska dvokatna kamena zgrada iz 14. stoljeća. U njoj se nalaze neki primjeri iluminiranih rukopisa nekada slavne prepisivačke škole na otoku Reichenau.
Nekada je u opatijskom vlasništvu bilo i selo Reichenau, u pokrajini Tamins kantona Graubünden, po kojemu je optija i dobila ime.
Danas je otok poznat i po svojim slavnim povrtnim farmama i vinogradima. Prirodni rezervat Wollmatinger Ried se nalazi pored otoka u močvarnom dijelu, a služi kao važna postaja mnogim pticama tijekom njihovih godišnjih migracija.
-
Pogled iz zraka na otok. -
Romanički tornjevi Crkve sv. Petra i Pavla iz 15. st. -
Crkva sv. Jurja -
Čudesni ribolov, freska iz 10. st. u Crkvi sv. Jurja. -
Iluminacija iz Reichenauskog ilumiranog rukopisa Codex Aureus (1035.-1040.), danas u Münchenu.
