Prijeđi na sadržaj

Dorski red

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 8. aprila 2015. u 18:57; autor/autorica: Orijentolog (razgovor | doprinosi)
(razlika) ← Starija verzija | Aktualna verzija (razlika) | Novija verzija → (razlika)
Dorski stup: 1. Timpan, 2. Akroter, 3. Sima, 4. Geizon, 5. Mutulus, 7. Triglifa, 8. Triglifa, 9. Metopa, 10. Regula, 11. Guta, 12. Taenia, 13. Arhitrav, 14. Kapitel, 15. Abakus, 16. Ehinus, 17. Zola, 18. Kanelira i 19. Stilobat.

Dorski red (ili Dorski stil) je najstariji stil u grčkoj arhitekturi karakteristična užljebljena stupa čiji trup kružnog presjeka stoji izravno na stilobatu (uzdignutom, kamenom temelju hrama u obliku ravne platforme) i jednostavna kapitela koji je sastavljen od kružnog umetka ehinusa i četvrtaste ploče – abaka.

Konstrukcija i osobine

[uredi | uredi kod]
Najpoznatiji dorski hram je Partenon na Atenskoj Akropoli iz 5. st. pne.

Dorski hram je uzdužna građevina od dvije (kasnije i više) prostorije i vanjskog pravokutnog omotača od stupova; na podnožju stepenastog stilobata dižu se stupovi sastavljeni od valjkastih tambura sa žljebovima (kanelire), te kapitelom sastavljenim od ehinusa (kružni jastučić) i abakusa (kvadratne ploče); stupovi nose horizontalnu gredu (arhitrav), a iznad arhitrava je friz sastavljen od triglifa (kamena ploče s užebljenim kanelirama) i metopa (reljefno obrađene ploče); iznad friza je [vijenac]] (gejzon) koji na pročelju hrama uokviruje zabatni trokut (timpan) kosog krova. Timpan je potpuno ispunjen živo obojenim skulpturama koje su prirodnih oblika i veličina u položaju koji odgovara kosini zabata.

Cijeli hram napravljen je od kamenih blokova koji priliježu jedan na drugi bez veziva; gdje je bilo potrebno blokovi su vezani metalnim zakovicama. Krov je bio na dvije vode i pokriven je crijepom napravljenim od crvenih rožnjača (gredica), a drvene grede korištene su i za tavanice što je otvaralo veliku mogućnost pravaca.

Dorski stupovi Nacionalnog spomenika u Edinburghu, Škotska.

Najpoznatiji dorski hramovi su:

Stupovi dorskog reda su često bili dekorativni i konstrukcijski element mnogih rimskih građevina, iako često reinterpretirani u rimskom duhu (npr. Dorski polu-stupovi rimskog Koloseja). Kao takvi javljaju se i u građevinama Renesanse (npr. Palača Rucellai) i osobito Neoklasicizma (npr. Brandenburška vrata i Historicizma.

Povezano

[uredi | uredi kod]