Wittenberg – razlika između verzija
m . |
m . |
||
Red 75: | Red 75: | ||
* {{BerghahnModernGermany}} |
* {{BerghahnModernGermany}} |
||
* {{KleinerAtlas}} |
* {{KleinerAtlas}} |
||
{{GrosserAtlas}} |
* {{GrosserAtlas}} |
||
{{refend}} |
{{refend}} |
||
Verzija od 17. augusta 2014. u 22:38
Luterštat Vitenberg Lutherstadt Wittenberg | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Njemačka |
Gradonačelnik | Eckhard Naumann (SPD) |
Savezna država | Saksonija-Anhalt |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 50.408[1] |
Gustina stanovništva | 210 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 51°51′29″N 12°38′37″E / 51.85806°N 12.64361°E |
Vremenska zona | UTC+1, ljeti UTC+2 |
Nadmorska visina | 75 m |
Površina | 240,3 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 06886 |
Pozivni broj | 03491,034920,034929 |
Registarska oznaka | WB |
Web-stranica | www.wittenberg.de |
Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci Elbi.
Wittenberg je značajan zbog svoje veze s Martinom Lutherom i početkom reformacije i protestantizma.
Povijest
Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo Flamanskih kolonizatora pod upravom dinastije Ascania. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova Saxe-Wittenberg, te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji Wettin. Koncem 15. st. postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ Fridrik III. Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko Elbe (1486.-1490.), dvorska crkva Schlosskirche (1496.-1506.) i obnavlja se palača.
Sveučilište u Wittenbergu je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i Martin Luther (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i Philipp Melanchthon (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je 31. listopada 1517. god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.
Tijekom sedmogodišnjeg rata 1760. god., Wittenberg, tada Pruski grad, bombardirali su Austrijanci. Francuzi pod Napoleonom ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom Tauentziena ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u Saskoj pokrajini. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.
Povijesni centar Wittenberga je pošteđen bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, ali su Saveznici bombardirali tvornicu zrakoplova, kuće i kolodvor na rubovima grada. Grad su sovjetske trupe okupirale 1945., a 1949. god. je ušao u sastav novostvorenog DDR-a. Nakon ujedinjenja Njemačke, postao je dijelom pokrajine Saske-Anhalta.
Znamenitosti
Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika Lucasa Cranacha. Na vrata župne crkve Svih svetih Schlosskirche ("dvorac-crkva"), podignuta 1496.-1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme Sedmogodišnjeg rata. Obnovljena je od 1885.-1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i Philippa Melanchthona, te Fredericka Wisea (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i Johna Konstanta (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore.
Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao Posljednja večera (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472.-1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i Bugenhagena uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata Elster, gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.
-
Pogled na ulice Wittenberga s gradskom crkvom (Stadtkirche) u sredini. -
Crkva Svih Svetih (Schlosskirche) -
Augusteum i Lutherhaus -
Melachtonhaus -
Gradska vijećnica (Rathaus Wittenberg)
Partnerski gradovi
Wittenberg je zbratimljen sa slijedećim gradovima:
- Bretten, Njemačka, od 1990.
- Békéscsaba, Mađarska, od 1999.
- Göttingen, Njemačka, od 1988.
- Haderslev, Danska, od 2004.
- Springfield, Ohio, SAD, od 1995.
Reference
- ↑ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
Literatura
- Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525.
- Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0.
- Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748.
- Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126.
- Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007.
- Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483.
- Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963.
- Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206.
Vidi još
Vanjske veze
Deo Vikipedije posvećen temama vezanim za Nemačku. |
- Službena stranica (de) (en)
- Lutherova memorijalna zaklada Saske-Anhalta (de) (en)