Orhideje – razlika između verzija

Orhideje
	{{{slika_opis}}}
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae;
Koljeno:	Magnoliophyta;
Razred:	Liliopsida;
Red:	Asparagales;
Porodica:	Orchidaceae; Juss.

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija od 29. marta 2012. u 21:23

Orhidejama se nazivaju sve biljke iz porodice Orchidaceae. Cijela porodica je dobila ime po dva gomoljasta korijena koja oblikom podsjećaju na mošnje (grčki όρχις „mošnje“). Nakon porodice Asteraceae, orhideje su druga po veličini porodica Anthophyta. Smatra ih se posebno lijepim, i za mnoge je orhideja kraljica cvijeća. Botaničari priznaju oko 1.000 rodova s 15.000 do 30.000 vrsta. Nema ih jedino na artičkom ledu i pustinjama.

Podjela orhideja

mjesto rasta (epifiti,teretrističke)
način rasta (simpodijalne (razgranata stabiljka), monopodijalne (izražena matična os))

Opis biljke

Korijen: Sličan gomolju, zadebljanja nazivamo bulbe. Neke vrste stvaraju adventivno korijenje.
Listovi: Mogu biti dugi i poludugi a voštana prevlaka štiti ih od isparavanja. Mekolisne orhideje odbacuju listove.
Cvijet: Dvostrano simetričan, 3 lapa (vanjski krug - petala) 3 latice (unutrašnji krug - sepala), donja latica je transformirana i zovemo ju usna ili labellum.

Čimbenici rasta

Svjetlost: Traže dosta svijetlosti, lako su prilagodljive, a najprikladniji je polusjenovit položaj (10 000 - 20 000 luksa). Po boji lista i cvijeta otkrivamo višak ili manjak svjetlosti.
Temperatura: Ovisi o dobu dana (dan, noć) i godišnjem dobu (ljeto, zima), također ovisi o vrsti orhideje. Po danu temperatura treba biti od 16-21 °C, a po noći 13-16 °C. Vrste pahalaenopsis i dendrobium zahtjevaju veće temperature ,21-29 °C.
Vlažnost: Orhideje traže svjež i vlažan zrak, jer hladi listove, a trebamo obratiti pozornost da je noću vlažnost niža. Orhideje manje zalijevamo, a češće prskamo i mora se paziti na tvrdoću vode. Temperature vode i tla moraju biti iste.

Posebni uzgojni problemi

Smeđe mrlje na lišću : Tvrde i suhe (sunčeve opekline), Mekane (gljivično oboljenje)
Vodoravan ili padajuć rast : nedovoljno svijetla ili dovoljno svijetla, a nepravilno zalijevanje
Pljesan na listovima : rosimo listove u hladnim uvjetima
Nema cvatnje : biljka zdrava (nedovoljno svijetla)

Prignojavanje

U supstratu ima malo hranjivih tvari pa prignojavamo s otopinom NPK gnojiva
U proljeće i ljeto ih prignojavamo otopinom koja je bogata dušikom, a u jesen i zimu bogatu kalijem
Kada orhideje cvatu u otopini prevladava fosfor
U doba vegetacije gnojimo ih jednom na tjedan, a zimi svaki drugi ili treći tjedan

Supstrat

Različit supstrat (narezana močvarna mahovina) i (korijenje kraljevske paprati)
Umjesto toga upotrijebiti se može borovu koru i treset, kora mora biti starija zbog debljine i ona ima mnogo prednosti:

1. dobro prozračuje 2. lako se raspada 3. zadržava vlagu

Treset koji se dodaje supstratu mora biti grubo nitast kako bi zadržavao vlagu a time se povećava i količina supstrata
Danas koristimo: supstrat koji se sastoji od odležalog bukvinog lišća, grube lisnjače, treseta, kamenog pijeska, i ilovaste tratinjače
Još dodajemo zdrobljenu i suhu hrastovu koru
Za supstrate je važno da su prozračni i da propuštaju vodu

Posude za uzgoj

Možemo uzgajati na uzgojnim stolovima, ali prednost imaju uzgojni lonci.

Lonci od gline su teži, propuštaju vlagu i zrak.
Plastični lonci su lagani zato se lakše prenose i dulje zadržavaju vodu.
U letvičastim košarama zrak struji sa svih strana na korijenje, ali uzrokuje brže sušenje.

U lonce sadimo plitko, često se korijenje ili gomolj polažu neposredno na supstrat ili se rahlo prekriju.

Presadnja

Kada ćemo presađivati ovisi o razvoju biljke i sastavu supstrata. Biljke koje brzo rastu presađuju se u veću posudu i to kada prerastu rub stare. Također ju moramo presaditi i ako je supstrat porozan ili se slegnuo, a najpogodnije je u proljeće (neke vrste se presađuju nakon vremena mirovanja). Ako se supstrat slegnuo biljku presađujemo bez obzira na vrijeme. Korjenu treba obilje zraka tako da voda mora brzo otjecati.

Razmnožavanje

Razmnožavaju se generativno i vegetativno. Vegetativno: dijeljenjem korjena i gomolja. Orhideje koje rastu samopodijalno razmnožavamo djeljenjem tako da ostavljamo 3-5 gomolja s vodećim izbojkom, a preostale gomolje ponovno sadimo. Ako gomolji imaju pričuvne pupove regeneriraju se za 2-3 godine. Vrsta Dendrobium phalaenopsis lakše se vegetativno razmnožava i tako da se preostali gomolji vežu u 10-15 cm duge vezice i ulažu u zdjelu s mahovinom. Vrstu Paphiopedilum treba oprezno odjeljivati. Veći se primjerci pri vađenju iz lonca sami raspadaju u više komada. Srednje ili slabije biljke ne smiju se energično dijeliti jer se time mogu potpuno uništiti. Monopodijalne orhideje teže se razmnožavaju vegetativno, a za razmnožavanje koristimo stare biljke. Danas se orhideje uglavnom razmnožavaju merisistemom . Kao početni materijal za razmnožavanje upotrebljava se novonastali izbojak odraslih biljka, koji je dug 8-10 cm. Meristem uzimamo skalpelom iz vegetativnog vrha i prenosimo ga na pripremljeni hranjivi supstrat. Za uspjeh takvog načina razmnožavanja važna je potpuna sterilnost postupka.