Prijeđi na sadržaj

Veliki Iran – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m r2.7.3) (robot Dodaje: az:Böyük İran
Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
 
(Nije prikazano 28 međuverzija 12 korisnika)
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Greater Iran.GIF|thumb|thumb|300px|Geografski i kulturološki, Veliki Iran obuhvaća teritorij [[Iranska visoravan|iranske visoravni]]; proteže se od [[Sirija|Sirije]] i [[Kavkaz]]a na sjeverozapadu, preko [[Središnja Azija|Središnje Azije]] ([[Baktrija]]) i [[Hindukuš]]a do rijeke [[Ind]] u [[Pakistan]]u na jugoistoku]]
[[Datoteka:Greater Iran Map.png|thumb|thumb|300px|Geografski i kulturološki, Veliki Iran obuhvaća teritorij [[Iranska visoravan|iranske visoravni]]; proteže se od [[Sirija|Sirije]] i [[Kavkaz]]a na sjeverozapadu, preko [[Središnja Azija|Središnje Azije]] ([[Baktrija]]) i [[Hindukuš]]a do rijeke [[Ind]] u [[Pakistan]]u na jugoistoku]]
'''Veliki Iran''' ([[perzijski|perz.]] ایران بزرگ: ''Irān-e Bozorg'' ili ایران‌زمین: ''Irān-zamīn'') ili '''Iranski kulturni kontinent'''<ref>{{Cite web |title=Termin koji koristi ''Enciklopedija Iranica'' |url=http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php |access-date=2010-10-23 |archive-date=2006-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060509130141/http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php |dead-url=yes }}</ref> je naziv za područje kojim dominira [[iranska kultura]]. Ono obuhvaća teritorij [[Iranska visoravan|iranske visoravni]]; od [[Kavkaz]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] u današnjem [[Pakistan]]u na istoku, a tvori historijski teritorij '''[[Iran]]a'''.


Budući kako se radi o [[Kultura|kulturnom]] a ne o [[Politika|političkom]] terminu, pod „Velikim Iranom“ podrazumijeva se teritorij historijski naseljen [[Iranski narodi|iranskim narodima]] još od [[Brončano doba|brončanog doba]]. Naziv „Iran“ koristi se u geografskom smislu već milenijima (''vidi: [[Terminologija Irana i Perzije]]''), dok se u političkom smislu prvi put koristi u doba [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]] ([[3. vijek]]). U to doba Iran je bio multinacionalna država koja je politički obuhvaćala [[Mala Azija|Malu Aziju]], no ne i podučja istočno od dviju iranskih pustinja. Situacija pak postaje obrnuta u kulutrnom smislu, budući kako obuhvaća i [[Iranski narodi|iranske narode]] na istoku.
'''Veliki Iran''' ([[perzijski|perz.]] ایران بزرگ: ''Irān-e Bozorg'' ili ایران‌زمین: ''Irān-zamīn'') ili '''Iranski kulturološki kontinent'''<ref>[http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php Termin koji koristi ''Enciklopedija Iranica'']</ref> je naziv za područje kojim dominira [[iranska kultura]]. Ono obuhvaća teritorij [[Iranska visoravan|iranske visoravni]]; od [[Kavkaz]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] u današnjem [[Pakistan]]u na istoku, a tvori povijesni teritorij '''[[Iran]]a'''.

Budući kako se radi o [[Kultura|kulturnom]] a ne o [[Politika|političkom]] terminu, pod „Velikim Iranom“ podrazumijeva se teritorij povijesno naseljen [[Iranski narodi|iranskim narodima]] još od [[Brončano doba|brončanog doba]]. Naziv „Iran“ koristi se u zemljopisnom smislu već tisućljećima (''vidi: [[Terminologija Irana i Perzije]]''), dok se u političkom smislu prvi put koristi u doba [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] ([[3. stoljeće]]). U to doba Iran je bio multinacionalna država koja je politički obuhvaćala [[Mala Azija|Malu Aziju]], no ne i podučja istočno od dviju iranskih pustinja. Situacija pak postaje obrnuta u kulutrnom smislu, budući kako obuhvaća i [[Iranski narodi|iranske narode]] na istoku.


== Definicija ==
== Definicija ==
Prema [[Richard Nelson Frye|Richardu Nelsonu Fryeu]], Veliki Iran obuhvaća „većinu [[Kavkaz]]a, [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a i [[Središnja Azija|Središnje Azije]], dok se kulturni utjecaj proteže i za zapadnu [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]], te područja naseljena [[Semitski narodi|semitskim]] narodima“. Frye dodaje: „Veliki Iran podrazumijeva sve zemlje u kojima se govori ili se govorilo [[Iranski jezici|iranskim jezicima]], odnosno sva područja gdje su postojale multinacionale iranske države“<ref>Richard Nelson Frye: „Veliki Iran“ (''Greater Iran''), XI.</ref>.


Richard Foltz navodi: „Često se uzima kako su svi narodi ''Velikog Irana'' - kulturološkog pojma koji se proteže od [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Kavkaz]]a do [[Horezm]]a, [[Transoksijana|Transoksijane]] i [[Baktrija|Baktrije]], te uključuje [[Perzijanci|Perzijance]], [[Medijci|Medijce]], [[Parti|Parte]], [[Sogdijana|Sogdijance]] i ostale - bili [[Zoroastrizam|zoroastristi]] u preislamskom razdoblju“<ref>Richard Foltz: „Religije Puta svile: Kopneni promet i kulturna razmjena od antike do 15. vijeka“ (''Religions of the Silk Road: Overland Trade and Cultural Exchange from Antiquity to the Fifteenth Century''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2000., str. 27.</ref>. Prema [[Stara Grčka|Grcima]], Veliki Iran protezao se do rijeke [[Ind]]<ref>J. M. Cook: „Uspon Ahemenida i osnivanje njihovog carstva“ (''The Rise of the Achaemenids and Establishment of Their Empire''), Ilya Gershevitch, William Bayne Fisher, J. A. Boyle - ''[[Cambridge History of Iran]]'', 2. svezak, str. 250.</ref>.
Prema Richardu Nelsonu Fryeu, Veliki Iran obuhvaća „većinu [[Kavkaz]]a, [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a i [[Središnja Azija|Središnje Azije]], dok se kulturni utjecaj proteže i za zapadnu [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]], te područja naseljena [[Semitski narodi|semitskim]] narodima“. Frye dodaje: „Veliki Iran podrazumijeva sve zemlje u kojima se govori ili se govorilo [[Iranski jezici|iranskim jezicima]], odnosno sva područja gdje su postojale multinacionale iranske države“<ref>Richard Nelson Frye: „Veliki Iran“ (''Greater Iran''), XI.</ref>.

Richard Foltz navodi: „Često se uzima kako su svi narodi ''Velikog Irana'' - kulturološkog pojama koji se proteže od [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Kavkaz]]a do [[Horezm]]a, [[Transoksijana|Transoksijane]], [[Baktrija|Baktrije]] i [[Parmis]]a, te uključuje [[Perzijanci|Perzijance]], [[Medijci|Medijce]], [[Parti|Parte]], [[Sogdijana|Sogdijance]] i ostale - bili [[Zoroastrizam|zoroastristi]] u preislamskom razdoblju“<ref>Richard Foltz: „Religije Puta svile: Kopneni promet i kulturna razmjena od antike do 15. stoljeća“ (''Religions of the Silk Road: Overland Trade and Cultural Exchange from Antiquity to the Fifteenth Century''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2000., str. 27.</ref>. Prema [[Stara Grčka|Grcima]], Veliki Iran protezao se do rijeke [[Ind]]<ref>J. M. Cook: „Uspon Ahemenida i osnivanje njihovog carstva“ (''The Rise of the Achaemenids and Establishment of Their Empire''), Ilya Gershevitch, William Bayne Fisher, J. A. Boyle - ''Cambridge History of Iran'', 2. svezak, str. 250.</ref>.


Povjesničari J. P. Mallory i Douglas Q. Adams tvrde kako se u zapadnom dijelu Velikog Irana u [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidsko doba]] govorilo sjeverozapadnim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]], dok se na istočnom dijelu govorilo istočnim iranskim jezicima koji odgovaraju [[Avesta|Avesti]]<ref>J. P. Mallory i Douglas Q. Adams: „Enciklopedija indoeuropske kulture“ (''Encyclopedia of Indo-European culture''), London i Chicago, izdavač: Fitzroy-Dearborn, 1997., str. 307.</ref>.
Historičari J. P. Mallory i Douglas Q. Adams tvrde kako se u zapadnom dijelu Velikog Irana u [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidsko doba]] govorilo sjeverozapadnim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]], dok se na istočnom dijelu govorilo istočnim iranskim jezicima koji odgovaraju [[Avesta|Avesti]]<ref>J. P. Mallory i Douglas Q. Adams: „Enciklopedija indoevropske kulture“ (''Encyclopedia of Indo-European culture''), London i Chicago, izdavač: Fitzroy-Dearborn, 1997., str. 307.</ref>.


George Lane također navodi kako su [[Ilkhanidi]] nakon raspada [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] postali vladari Velikog Irana. Prema Judith G. Kolbas, Uljayti je vladao ovim područjem između [[1304.]] i [[1317.]] godine<ref>Judith G. Kolbas: „Mongoli u Iranu“ (''The Mongols in Iran''), str. 399., citat: „''Uljaytu, vladar Velikog Irana od 1304. do 1317.''“</ref>.
George Lane također navodi kako su [[Ilhanidi]] nakon raspada [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] postali vladari Velikog Irana. Prema Judith G. Kolbas, Uljayti je vladao ovim područjem između [[1304.]] i [[1317.]] godine<ref>Judith G. Kolbas: „Mongoli u Iranu“ (''The Mongols in Iran''), str. 399., citat: „''Uljaytu, vladar Velikog Irana od 1304. do 1317.''“</ref>.


Glavni izvori poput povjesničara Mira Khvanda (koji proučava [[Timuridi|timuridsko]] razdoblje) definiraju „Iranshahr“ (Veliki Iran) kao područje između [[Eufrat]]a i [[Amu-Darja|Amu-Darje]]<ref>Mir Khvand: ''Tārīkh-i rawz̤at al-ṣafā'', Teheran, 1959.</ref>.
Glavni izvori poput historičara Mira Hvanda (koji proučava [[Timuridi|timuridsko]] razdoblje) definiraju „Iranšaher“ (Veliki Iran) kao područje između [[Eufrat]]a i [[Amu-Darja|Amu-Darje]]<ref>Mir Hvand: ''Tārīh-i rawz̤at al-ṣafā'', Teheran, 1959.</ref>.


Tradicionalno, kroz povijest pa sve do današnjeg dana, etnička pripadnost nikada nije bila definirajući kriterij pri određivanju granica Velikog Irana. Richard Nelson Frye navodi: „Mnogo puta isticao sam kako današnji narodi Središnje Azije, govorili oni iranskim ili turkijskim jezicima, imaju jednu kulturu, jednu religiju, jedan sustav društvenih vrijednosti, te samo jezik koji ih razlikuje.“
Tradicionalno, kroz historiju pa sve do današnjeg dana, etnička pripadnost nikada nije bila definirajući kriterij pri određivanju granica Velikog Irana. Richard Nelson Frye navodi: „Mnogo puta isticao sam kako današnji narodi Središnje Azije, govorili oni iranskim ili turkijskim jezicima, imaju jednu kulturu, jednu religiju, jedan sustav društvenih vrijednosti, te samo jezik koji ih razlikuje.“


Tek u novije doba zapadna kolonijalna intervencija uvjetovala je etničke tendencije odnosno etničku podijelu granica u pokrajinama Velikog Irana. Patrick Clawson spominje kako je etnički nacionalizam fenomen koji se pojavio u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 23.</ref>, te kako je Veliki Iran oduvijek bio super-država u kulturnom, a ne političkom smislu.
Tek u novije doba zapadna kolonijalna intervencija uvjetovala je etničke tendencije odnosno etničku podijelu granica u pokrajinama Velikog Irana. Patrick Clawson spominje kako je etnički nacionalizam fenomen koji se pojavio u [[19. vijek]]u<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 23.</ref>, te kako je Veliki Iran oduvijek bio super-država u kulturnom, a ne političkom smislu.


U djelu ''Nuzhat al-Qolub'' (نزهه القلوب), srednjevjekovni geograf [[Hamdolah Mostowfi]] piše:
U djelu ''Nuzhat al-Qolub'' (نزهه القلوب), srednjevjekovni geograf [[Hamdolah Mostowfi]] piše:


چند شهر است اندر ایران مرتفع تر از همه<br>
چند شهر است اندر ایران مرتفع تر از همه<br />
''Neki gradovi Irana su bolji od ostalih,''<br>
''Neki gradovi Irana su bolji od ostalih,''<br />
بهتر و سازنده تر از خوشی آب و هوا<br>
بهتر و سازنده تر از خوشی آب و هوا<br />
''Oni imaju lijepo i ugodno vrijeme,''<br>
''Oni imaju lijepo i ugodno vrijeme,''<br />
گنجه پر گنج در اران صفاهان در عراق<br>
گنجه پر گنج در اران صفاهان در عراق<br />
''Bogati [[Ganja, Azerbajdžan|Ganjeh]] of [[Arran (Kavkaz)|Arran]], i [[Isfahan]] jednako tako,''<br>
''Bogati [[Ganja, Azerbajdžan|Ganjeh]] of [[Arran (Kavkaz)|Arran]], i [[Isfahan]] jednako tako,''<br />
در خراسان مرو و طوس در روم باشد اقسرا<br>
در خراسان مرو و طوس در روم باشد اقسرا<br />
''[[Merv]] i [[Tous, Iran|Tous]] u Khorasanu, i [[Konya]] (Aqsara) također.''
''[[Merv]] i [[Tous, Iran|Tous]] u Horasanu, i [[Konya]] (Aqsara) također.''


''The Cambridge History of Iran'' vodi se prema geografskom pristupu kojeg opisuje kao „povijesni i kulturološki entitet Velikog Irana“. Ono obuhvaća teritorije [[Iran]]a, [[Afganistan]]a, te [[Kina|kineske]] i bivše [[SSSR|sovjetske]] [[Središnja Azija|Središnje Azije]]<ref>[http://links.jstor.org/sici?sici=0020-7438%28198908%2921%3A3%3C415%3ATCHOIV%3E2.0.CO%3B2-I ''The Cambridge History of Iran'': „Seleukidsko, partsko i sasanidsko razdoblje“ (''The Seleucid, Parthian and Sasanian Periods''), Ehsan Yarshater, 3. svezak, provjerio: Richard N. Frye, ''International Journal of Middle East Studies'', 21. svezak, 1989., str. 415.]</ref>. Detaljnija lista slijedi u nastavku ovog članka.
''[[The Cambridge History of Iran]]'' vodi se prema geografskom pristupu kojeg opisuje kao „historijski i kulturni entitet Velikog Irana“. Ono obuhvaća teritorije [[Iran]]a, [[Afganistan]]a, te [[Kina|kineske]] i bivše [[SSSR|sovjetske]] [[Središnja Azija|Središnje Azije]]<ref>[http://links.jstor.org/sici?sici=0020-7438%28198908%2921%3A3%3C415%3ATCHOIV%3E2.0.CO%3B2-I ''The Cambridge History of Iran'': „Seleukidsko, partsko i sasanidsko razdoblje“ (''The Seleucid, Parthian and Sasanian Periods''), Ehsan Yarshater, 3. svezak, provjerio: Richard N. Frye, ''International Journal of Middle East Studies'', 21. svezak, 1989., str. 415.]</ref>. Detaljnija lista slijedi u nastavku ovog članka.


== Pozadina ==
== Pozadina ==


Na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] Veliki Iran se naziva ''Iranzamin'' (ایرانزمین) što znači „Iranska zemlja“. Pojam Iranzamin je u mitologiji navodio kao suprotnost „Zemlji Turan“, koja se nalazi u gornjem dijelu [[Središnja Azija|Središnje Azije]]<ref>Dehkhoda: „Dehkhodin rječnik“ - ''Turan''</ref>.
Na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] Veliki Iran se naziva ''Iranzamin'' (ایرانزمین) što znači „Iranska zemlja“. Pojam Iranzamin je u mitologiji navodio kao suprotnost „Zemlji Turan“, koja se nalazi u gornjem dijelu [[Središnja Azija|Središnje Azije]]<ref>Dehkoda: „Dehkodin rječnik“ - ''Turan''</ref>.


Tokom predislamskog razdoblja, Iranci su zemlju kojom su vladali dijelili na dva dijela; „Iran“ i „Aniran“. Pod Iranom podrazumijevale su se sve pokrajine naseljene drevnim [[Iranski narodi|iranskim narodima]], a obuhvaćale su mnogo veće područje nego danas. Također, isti teritorij (suprotan Aniranu) smatra se jezgrom ranog Velikog Irana. Kasnije su se granice područja naseljenih [[Iranski narodi|iranskim narodima]] mijenjale, no njihovi [[Iranski jezici|jezici]] i [[Iranska kultura|kultura]] sadržali su dominantni status u većini dijelova Velikog Irana.
Tokom predislamskog razdoblja, Iranci su zemlju kojom su vladali dijelili na dva dijela; „Iran“ i „Aniran“. Pod Iranom podrazumijevale su se sve pokrajine naseljene drevnim [[Iranski narodi|iranskim narodima]], a obuhvaćale su mnogo veće područje nego danas. Također, isti teritorij (suprotan Aniranu) smatra se jezgrom ranog Velikog Irana. Kasnije su se granice područja naseljenih [[Iranski narodi|iranskim narodima]] mijenjale, no njihovi [[Iranski jezici|jezici]] i [[Iranska kultura|kultura]] sadržali su dominantni status u većini dijelova Velikog Irana.
Red 42: Red 40:
Primjerice, [[perzijski jezik]] je bio vodeći jezik u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] i na [[Kavkaz]]u sve do [[Rusko Carstvo|ruske]] okupacije. Središnja Azija se u kulturnom smislu smatra i kolijevkom modernog perzijskog jezika. Također, prema [[Velika Britanija|britanskoj]] vladi, perzijski jezik je korišten kao glavni i u iračkom [[Kurdistan]]u sve do britanske okupacije odnosno mandata ([[1918.]]-[[1932.]])<ref>[http://www.cogsci.ed.ac.uk/~siamakr/Kurdish/KURDICA/1999/FEB/Iraq-policy.html ''Iraq policy'' (cogsci.ed.ac.uk), 1999.]</ref>.
Primjerice, [[perzijski jezik]] je bio vodeći jezik u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] i na [[Kavkaz]]u sve do [[Rusko Carstvo|ruske]] okupacije. Središnja Azija se u kulturnom smislu smatra i kolijevkom modernog perzijskog jezika. Također, prema [[Velika Britanija|britanskoj]] vladi, perzijski jezik je korišten kao glavni i u iračkom [[Kurdistan]]u sve do britanske okupacije odnosno mandata ([[1918.]]-[[1932.]])<ref>[http://www.cogsci.ed.ac.uk/~siamakr/Kurdish/KURDICA/1999/FEB/Iraq-policy.html ''Iraq policy'' (cogsci.ed.ac.uk), 1999.]</ref>.


Brojni faktori uzrokovali su gubitak [[Središnja Azija|srednjoazijskih]] kanata: slabljenje Perzije u [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. veku]], širenje [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], [[Gulistanski ugovor|Gulistanski]] i [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovor]] prema kojima su Rusima prepušteni dijelovi teritorija, neočekivana smrt [[Abas Mirza|Abasa Mirze]] ([[1823.]]), ubojstvo perzijskog velikog vezira (Mirza AbolQasem Qa'im Maqām), itd. Zbog navedenih čimbenika mnogi kanati na sjeveru počeli su gubiti nadu u perzijsku pomoć protiv ruske carske armije<ref>N. T. Homayoun: „Kharazm: Što ja znam o Iranu?“ (''Kharazm: What do I know about Iran?''), 2004., str. 78.</ref>. Ruske snage okupirale su obalu [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] ([[1849.]]), [[Taškent]] ([[1864.]]), [[Bukhara|Bukharu]] ([[1867.]]), [[Samarkand]] ([[1868.]]), te [[Khiva|Khivu]] i [[Amu Darja|Amu Darju]] ([[1873.]]).
Brojni faktori uzrokovali su gubitak [[Centralna Azija|centralnoazijskih]] kanata: slabljenje Perzije u [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u, širenje [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], [[Gulistanski ugovor|Gulistanski]] i [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovor]] prema kojima su Rusima prepušteni dijelovi teritorija, neočekivana smrt [[Abas Mirza|Abasa Mirze]] ([[1823.]]), ubojstvo perzijskog velikog vezira (Mirza AbolQasem Qa'im Maqām), itd. Zbog navedenih čimbenika mnogi kanati na sjeveru počeli su gubiti nadu u perzijsku pomoć protiv ruske carske armije<ref>N. T. Homayoun: „Harazm: Što ja znam o Iranu?“ (''Harazm: What do I know about Iran?''), 2004., str. 78.</ref>. Ruske snage okupirale su obalu [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] ([[1849.]]), [[Taškent]] ([[1864.]]), [[Buhara|Buharu]] ([[1867.]]), [[Samarkand]] ([[1868.]]), te [[Hiva|Hivu]] i [[Amu Darja|Amu Darju]] ([[1873.]]).


Citati Patricka Clawsona (''Washington Institute for Near East Policy''):
Citati Patricka Clawsona (''Washington Institute for Near East Policy''):


:''Mnogi Iranci smatraju kako prirodne granice njihovog utjecaja prelaze preko granica modernog [[Iran]]a. Nakon svega, Iran je nekad bio mnogo veći. [[Portugal]]ske snage zauzele su njegove otoke i luke u 16. i 17. veku. U 19. veku, [[Rusko Carstvo]] otelo je iz [[teheran]]skih ruku današnju [[Armenija|Armeniju]], [[Azerbajdžan]], te dijelove [[Gruzija|Gruzije]]. Osnovne škole uče o iranskim korjenima ne samo u gradovima kao što je [[Baku]], već i u sjevernijim mjestima kao što je [[Derbent]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]]. Perzijski šah prestao je sa potraživanjima dijelova zapadnog [[Afganistan]]a nakon [[Anglo-iranski rat|anglo-iranskog rata]] (1856.-1857.). Tek [[1970.]] godine [[UN]]-ov konzulat okončao je iranska potraživanja za [[Bahrein]]om, otokom u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. U proteklim stoljećima, iranski suverenitet protezao se i preko [[Irak]]a, pa čak i zapadnije. Kada [[zapadni svijet]] prigovara o iranskom miješanju izvan svojih granica, iranska vlada često se opravdava time kako svoj utjecaj širi samo na područja koja je nekad posjedovala. Istovremeno, iranski gubici teritorija u korist stranih sila smatraju se uvredom čak i danas.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 9.-10.</ref>
:''Mnogi Iranci smatraju kako prirodne granice njihovog utjecaja prelaze preko granica modernog [[Iran]]a. Nakon svega, Iran je nekad bio mnogo veći. [[Portugal]]ske snage zauzele su njegove otoke i luke u 16. i 17. vijeku. U 19. vijeku, [[Rusko Carstvo]] otelo je iz [[teheran]]skih ruku današnju [[Armenija|Armeniju]], [[Azerbajdžan]], te dijelove [[Gruzija|Gruzije]]. Osnovne škole uče o iranskim korjenima ne samo u gradovima kao što je [[Baku]], već i u sjevernijim mjestima kao što je [[Derbent]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]]. Perzijski šah prestao je sa potraživanjima dijelova zapadnog [[Afganistan]]a nakon [[Anglo-iranski rat|anglo-iranskog rata]] (1856.-1857.). Tek [[1970.]] godine [[UN]]-ov konzulat okončao je iranska potraživanja za [[Bahrein]]om, otokom u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. U proteklim vjekovima, iranski suverenitet protezao se i preko [[Irak]]a, pa čak i zapadnije. Kada [[zapadni svijet]] prigovara o iranskom miješanju izvan svojih granica, iranska vlada često se opravdava time kako svoj utjecaj širi samo na područja koja je nekad posjedovala. Istovremeno, iranski gubici teritorija u korist stranih sila smatraju se uvredom čak i danas.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 9.-10.</ref>


:''Današnji [[Iran]] je samo ostatak onog što je nekada bio. Na vrhuncu svoje moći, iranski vladari kontrolirali su [[Irak]], [[Afganistan]], zapadni [[Pakistan]], većinu [[Središnja Azija|Središnje Azije]], te [[Kavkaz]]. Mnogi Iranci danas smatraju ta područja dijelom iranske utjecajne sfere.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 30.</ref>
:''Današnji [[Iran]] je samo ostatak onog što je nekada bio. Na vrhuncu svoje moći, iranski vladari kontrolirali su [[Irak]], [[Afganistan]], zapadni [[Pakistan]], većinu [[Središnja Azija|Središnje Azije]], te [[Kavkaz]]. Mnogi Iranci danas smatraju ta područja dijelom iranske utjecajne sfere.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 30.</ref>


:''Od [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidskog doba]], Iranci su morali braniti svoje geografske granice. Ipak, velike planine i prostranstva [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] više nisu bile dovoljne za obranu od [[Rusko Carstvo|ruske]] armije ili [[Britansko Carstvo|britanske]] mornarice. Početkom [[19. stoljeće|19. veka]] teritoriji [[Azerbajdžan]]a, [[Armenija|Armenije]], [[Afganistan]]a i većine [[Gruzija|Gruzije]] bili su iranski, no krajem istog stoljeća izgubljeni su kao rezultat [[Europa|europskih]] vojnih osvajanja.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 31.-32.</ref>
:''Od [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]], Iranci su morali braniti svoje geografske granice. Ipak, velike planine i prostranstva [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] više nisu bile dovoljne za obranu od [[Rusko Carstvo|ruske]] armije ili [[Britansko Carstvo|britanske]] mornarice. Početkom [[19. vijek]]a teritoriji [[Azerbajdžan]]a, [[Armenija|Armenije]], [[Afganistan]]a i većine [[Gruzija|Gruzije]] bili su iranski, no krajem istog vijeka izgubljeni su kao rezultat [[Evropa|evropskih]] vojnih osvajanja.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 31.-32.</ref>


== Pokrajine ==
== Pokrajine ==
Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] teritorij Velikog Irana sastojao se od dva dijela: Perzijskog Iraka (zapadni dio) i Horasana (istočni dio). Crta razdvajanja protezala se uglavnom uz gradove [[Gurgan]] i [[Damaghan]]. Ova razdvojba korištena je pretežito u doba [[Ghaznavidi|Ghaznavida]], [[Seldžuci|Seldžuka]] i [[Timuridi|Timurida]], o čemu svjedoče djela [[Abolfazl Beyhaqi]]ja („Tārīkhi Baïhaqī“), [[Al-Ghazali]]ja („Faza'ilul al-anam min rasa'ili hujjat al-Islam“), itd. Pokrajine [[Transoksijana]] i [[Horazmija]] su uglavnom uključene u istočni dio (Horasan).


=== Centralna Azija ===
Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] teritorij Velikog Irana sastojao se od dva dijela: Perzijskog Iraka (zapadni dio) i Khorasana (istočni dio). Crta razdvajanja protezala se uglavnom uz gradove [[Gurgan]] i [[Damaghan]]. Ova razdvojba korištena je pretežito u doba [[Ghaznavidi|Ghaznavida]], [[Seldžuci|Seldžuka]] i [[Timuridi|Timurida]], o čemu svjedoče djela [[Abolfazl Beyhaqi]]ja („Tārīkhi Baïhaqī“), [[Al-Ghazali]]ja („Faza'ilul al-anam min rasa'ili hujjat al-Islam“), itd. Pokrajine [[Transoksijana]] i [[Horazmija]] su uglavnom uključene u istočni dio (Khorasan).
[[Datoteka:Mercator 1595.jpg|thumb|thumb|300px|Karta Gerarda Mercatora iz [[1595.]] koja prikazuje podučja [[Centralna Azije|Centralne Azije]]]]
Prema N. T. Homayounu: „Horezm je jedna od regija ''Iran-zameena'', odnosno domovina drevnih Iranaca (Airyanem Vaejah), prema starovjekovnoj knjizi Avesti“<ref>N. T. Homayoun: „Harazm: Što ja znam o Iranu?“ (''Harazm: What do I know about Iran?''), 2004., str. 111.</ref>. Moderni učenjaci vjeruju kako je Horezm ono što drevni [[avesta]]nski tekstovi nazivaju ''Ariyaneh Waeje'' ili ''Iran vij''<ref>Bahram Farahvoshi: ''Iranovich'', izdavač: [[Tehran University Press]], 1991., str. 8.</ref>. Isti izvori navode kako je [[Urgandj]], koji je bio glavnim gradom drevnog Horezma, zapravo „Ourva“; osma zemlja [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]] koja se spominje u [[Vendidad]]u<ref>Musa Javan: „Društvena historija drevnog Irana“ (''Tarikh-i Ijtima'i Iran-i Bastan''), 1961., str. 24.</ref>. Michael Witzel, istraživač indoevropske historije, vjeruje kako je ''Iran vij'' smješten u današnjem [[Afganistan]]u<ref>[http://www.people.fas.harvard.edu/~witzel/AryanHome.pdf Michael Witzel: ''Aryan Home'', Harvard (PDF format)]</ref>, odnosno u sjevernim područjima starovjekovnog Horezma i šireg Horasana. Drugi historičari poput Eltona L. Daniela sa [[Havaji|Havajskog]] sveučilišta tvrde da Horezm najviše teritorijalno odgovara područjima koja su originalna domovina avestanskim narodima<ref>E. Daniel: „Historija Irana“ (''The History of Iran''), 2001., str. 28.</ref>, dok Dehkoda navodi kako je Horezm „kolijevka arijskih plemena“. Današnji Horezm je podijeljen između nekoliko država [[Centralna Azije|Centralne Azije]].


Protežući se preko i izvan granica [[Horazmija|Horazmije]], Horasan je obuhvaćao područja [[Centralna Azija|Centralne Azije]] od [[Semnan]]a na istoku, preko sjevernog [[Afganistan]]a, do podnožja [[Pamir]]a (starovjekovne planine Imeon). Moderne pokrajine kao što su [[Sandžan (Horasan)|Sandžan]] u [[Turkmenistan]]u, te [[Razavi Horasan]], [[Sjeverni Horasan|Sjeverni]] i [[Južni Horasan]] u [[Iran]]u, ostaci su drevnog Horasana. Do [[13. vijek]]a i razarajuće Mongolsko Carstvo|mongolske invazije na pokrajinu, Horasan se smatrao kulturnom metropolom Velikog Irana<ref>J. Lorentz: „Historijski rječnik Irana“ (Historical Dictionary of Iran), 1995.</ref>.
=== Središnja Azija ===
[[Datoteka:Mercator 1595.jpg|thumb|thumb|300px|Karta Gerarda Mercatora iz [[1595.]] koja prikazuje podučja [[Središnja Azije|Središnje Azije]]]]

Prema N. T. Homayounu: „Horezm je jedna od regija ''Iran-zameena'', odnosno domovina drevnih Iranaca (Airyanem Vaejah), prema antičkoj knjizi Avesti“<ref>N. T. Homayoun: „Kharazm: Što ja znam o Iranu?“ (''Kharazm: What do I know about Iran?''), 2004., str. 111.</ref>. Moderni učenjaci vjeruju kako je Horezm ono što drevni [[avesta]]nski tekstovi nazivaju ''Ariyaneh Waeje'' ili ''Iran vij''<ref>Bahram Farahvoshi: ''Iranovich'', izdavač: Tehran University Press, 1991., str. 8.</ref>. Isti izvori navode kako je [[Urgandj]], koji je bio glavnim gradom drevnog Horezma, zapravo „Ourva“; osma zemlja [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]] koja se spominje u [[Vendidad]]u<ref>Musa Javan: „Društvena povijest antičkog Irana“ (''Tarikh-i Ijtima'i Iran-i Bastan''), 1961., str. 24.</ref>. Michael Witzel, istraživač indoeuropske povijesti, vjeruje kako je ''Iran vij'' smješten u današnjem [[Afganistan]]u<ref>[http://www.people.fas.harvard.edu/~witzel/AryanHome.pdf Michael Witzel: ''Aryan Home'', Harvard (PDF format)]</ref>, odnosno u sjevernim područjima antičkog Horezma i šireg Khorasana. Drugi povjesničari poput Eltona L. Daniela sa [[Havaji|Havajskog]] sveučilišta tvrde da Horezm najviše teritorijalno odgovara područjima koja su originalna domovina avestanskim narodima<ref>E. Daniel: „Povijest Irana“ (''The History of Iran''), 2001., str. 28.</ref>, dok Dehkhoda navodi kako je Horezm „kolijevka arijskih plemena“. Današnji Horezm je podijeljen između nekoliko država [[Središnja Azija|Središnje Azije]].

Protežući se preko i izvan granica [[Horazmija|Horazmije]], Khorasan je obuhvaćao područja [[Središnja Azija|Središnje Azije]] od [[Semnan]]a na istoku, preko sjevernog [[Afganistan]]a, do podnožja [[Pamir]]a (antičke planine Imeon). Moderne pokrajine kao što su [[Sanjan (Khorasan)|Sanjan]] u [[Turkmenistan]]u, te [[Razavi Khorasan]], [[Sjeverni Khorasan|Sjeverni]] i [[Južni Khorasan]] u [[Iran]]u, ostaci su drevnog Khorasana. Do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i razarajuće Mongolsko Carstvo|mongolske invazije na pokrajinu, Khorasan se smatrao kulturnom metropolom Velikog Irana<ref>J. Lorentz: „Povijesni rječnik Irana“ (Historical Dictionary of Iran), 1995.</ref>.


==== Afganistan ====
==== Afganistan ====
[[Afganistan]] je bio dijelom Velikog Horasana, i nekad se poistovjećivao sa nazivom „Horasan“ (zajedno sa područjima oko [[Merv]]a i [[Neišabur]]a), što na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] znači „istočna zemlja“<ref>Dehkhoda: „Dehkhodin rječnik“, izdavač: [[Tehran University Press]], str. 8457.</ref>.


U Afganistanu se nalazi [[Balh]], u kojem su živjeli brojni proslavljeni [[Perzijanci|perzijski]] književnici: [[Rumi]], [[Rabi'a Balhi]], [[Sanāī Ghaznawi]], [[Jami]] i [[Hvadža Abdulah Ansari]]. Afganistanski jezik [[Dari]] je gotovo identičan istočnom dijalektu [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Danas je vrlo raširen u Afganistanu, a nekoć je bio jednim od službenih jezika u [[Sasanidska Monarhija|sasanidskom periodu]].
[[Afganistan]] je bio dijelom Velikog Khorasana, i nekad se poistovjećivao sa nazivom „Khorasan“ (zajedno sa područjima oko [[Merv]]a i [[Neišabur]]a), što na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] znači „istočna zemlja“<ref>Dehkhoda: „Dehkhodin rječnik“, izdavač: Tehran University Press, str. 8457.</ref>.


Perzijski vladar [[Nasrudin-šah]] izgubio je kontrolu nad [[Herat]]om [[1857.]] godine kada su ga zauzeli [[Britansko Carstvo|Britanci]]. Ipak, mnogi zemljopisni pojmovi i danas nose [[Perzijski jezik|perzijske]] nazive: [[Gulistan (pokrajina)|Gulistan]], [[Šuhada (pokrajina)|Šuhada]], [[Badgis]], [[Majmana]], [[Kala i Nav]], [[Murgab (pokrajina)|Murgab]], [[Puli Humri]], [[Mazar-e Šarif]], [[Band-e Amir]], [[Pušt-i Koh]], [[Farjab (pokrajina)|Farjab]], [[Ajristan]], [[Kara Bag]], [[Jovzdžan (pokrajina)|Jovzdžan]], [[Safid-Rud|Safid]], [[Nuristan]], [[Dih Bala]], [[Hisarak]], [[Nimruz (pokrajina)|Nimruz]], [[Nuristan (pokrajina)|Nuristan]], [[Pandžšir (pokrajina)|Pandžšir]], [[Parvan (pokrajina)|Parvan]], [[Samangan (pokrajina)|Samangan]], [[Sar-i Pol (pokrajina)|Sar-i Pol]], [[Maidanšar]], [[Zabul (pokrajina)|Zabul]].
U Afganistanu se nalazi [[Balkh]], u kojem su živjeli brojni proslavljeni [[Perzijanci|perzijski]] književnici: [[Rumi]], [[Rabi'a Balkhi]], [[Sanāī Ghaznawi]], [[Jami]] i [[Khwaja Abdulah Ansari]]. Afganistanski jezik [[Dari]] je gotovo identičan istočnom dijalektu [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Danas je vrlo raširen u Afganistanu, a nekoć je bio jednim od službenih jezika u [[Sasanidsko Carstvo|sasanidsko doba]].


زابل به کابل رسید آن زمان<br />
Perzijski vladar [[Naseredin Šah]] izgubio je kontrolu nad [[Herat]]om [[1857.]] godine kada su ga zauzeli [[Britansko Carstvo|Britanci]]. Ipak, mnogi geografski pojmovi i danas nose [[Perzijski jezik|perzijske]] nazive: [[Gulistan (pokrajina)|Gulistan]], [[Šuhada (pokrajina)|Šuhada]], [[Badghis]], [[Maymana]], [[Qala i Naw]], [[Murghab (pokrajina)|Murghab]], [[Puli Khumri]], [[Mazar-i Šarif]], [[Band-e Amir]], [[Pušt-e-Koh]], [[Faryab (pokrajina)|Faryab]], [[Ajristan]], [[Qara Bagh]], [[Jowzjan (pokrajina)|Jowzjan]], [[Safid (rijeka)|Safid]], [[Nuristan]], [[Dih Bala]], [[Hisarak]], [[Nimruz (pokrajina)|Nimruz]], [[Nurestan (pokrajina)|Nurestan]], [[Panjshir (pokrajina)|Panjshir]], [[Parvan (pokrajina)|Parvan]], [[Samangan (pokrajina)|Samangan]], [[Sar-e Pol (pokrajina)|Sar-e Pol]], [[Maidan Šahr]], [[Zabul (pokrajina)|Zabul]].
Od [[Zabul]]a on stigaše u [[Kabul]],<br />

گرازان و خندان و دل شادمان<br />
زابل به کابل رسید آن زمان<br>
Ponosan, radostan i veseo.<br />
Od [[Zabul]]a on stigaše u [[Kabul]],<br>
گرازان و خندان و دل شادمان<br>
Ponosan, radostan i veseo.<br>
(''[[Firdusi]] - [[Šahnama]]'')
(''[[Firdusi]] - [[Šahnama]]'')


==== Tadžikistan ====
==== Tadžikistan ====
Državna [[himna]] [[Tadžikistan]]a „Surudi Milli“ govori o [[Perzijanci|perzijsko]]-[[Tadžici|tadžičkom]] identitetu, koji je doživio preporod nakon raspada [[SSSR]]-a. Tadžički jezik je gotovo identičan [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], a većina gradova u Tadžikistanu nosi perzijske nazive: [[Dušanbe]], [[Isfara]] (''Esfarayen''), [[Rašt (dolina)|Rašt]], [[Garm]], [[Murghab]], [[Vahdat]], [[Zarafšan (rijeka)|Zarafšan]], [[Šurab]], [[Kolijab]], itd.<ref>{{Cite web |title=Enciklopedija Iranica: Kulab |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp8/ot_kulab_20050727.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2009-01-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090129190507/http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp8/ot_kulab_20050727.html }}</ref>

Državna [[himna]] [[Tadžikistan]]a „Surudi Milli“ govori o [[Perzijanci|perzijsko]]-[[Tadžici|tadžičkom]] identitetu, koji je doživio preporod nakon raspada [[SSSR]]-a. Tadžički jezik je gotovo identičan [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], a većina gradova u Tadžikistanu nosi perzijske nazive: [[Dušanbe]], [[Isfara]] (''Esfarayen''), [[Rašt (dolina)|Rašt]], [[Garm]], [[Murghab]], [[Vahdat]], [[Zarafšan (rijeka)|Zarafšan]], [[Shurab]], [[Kolyab]], itd.<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp8/ot_kulab_20050727.html Enciklopedija Iranica: Kulab]</ref>


==== Turkmenistan ====
==== Turkmenistan ====
Moderni [[Turkmenistan]] ([[Nisa (Perzija)|Nisa]]) je domovina iranske dinastije Arsakida koji su stvorili moćnu Partsku ili [[Partska Monarhija|Arsakidsku Monarhiju]]. [[Merv]] je postao glavnim gradom kalifa [[Al-Mamun]]a (napola [[Perzijanci|Perzijanac]]) koji je premjestio metropolu u područje slabijeg [[Arapi|arapskog]] utjecaja. Ime turkmenistanski grada [[Eshgh Abad]]a vuče korjene od [[Perzijski jezik|perzijskog]] naziva ''Ashk Abad'' (doslovno: „Ashkov grad“, prema poglavaru dinastije [[Arsakidi|Arsakida]]). [[Turkmenistan]] je zajedno sa današnjim [[Iran]]om, [[Afganistan]]om i [[Uzbekistan]]om nekoć bio dijelom [[Airyanem Vaejah]]a („prostor arijskih naroda“ prema Avesti).

Moderni [[Turkmenistan]] ([[Nisa, Turkmenistan|Nisa]]) je domovina iranske dinastije Arsakida koji su stvorili moćno Partsko ili [[Arsakidsko Carstvo]]. [[Merv]] je postao glavnim gradom kalifa [[Al-Mamun]]a (napola [[Perzijanci|Perzijanac]]) koji je premjestio metropolu u područje slabijeg [[Arapi|arapskog]] utjecaja. Ime turkmenistanski grada [[Eshgh Abad]]a vuče korjene od [[Perzijski jezik|perzijskog]] naziva ''Ashk Abad'' (doslovno: „Ashkov grad“, prema poglavaru dinastije [[Arsakidi|Arsakida]]). [[Turkmenistan]] je zajedno sa današnjim [[Iran]]om, [[Afganistan]]om i [[Uzbekistan]]om nekoć bio dijelom [[Airyanem Vaejah]]a („prostor arijskih naroda“ prema Avesti).


==== Uzbekistan ====
==== Uzbekistan ====
U današnjem [[Uzbekistan]]u nalaze se mnogi čuveni gradovi kao što su [[Afrasiab]], [[Buhara]], [[Samarkand]], [[Šahrisabz]], [[Andijan]], [[Hive]], [[Navā'i]], [[Širin]], [[Termez]] i [[Zarafšan]]. Brojni učenjaci tvrde kako su navedeni gradovi kolijevka modernog [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Iranska dinastija [[Samanidi|Samanida]] koja je tvrdila kako vuče porijeklo od [[Sasanidi|Sasanida]] u Uzbekistanu je imala [[glavni grad]].


ای بخارا شاد باش و دیر زی<br />
U današnjem [[Uzbekistan]]u nalaze se mnogi čuveni gradovi kao što su [[Afrasiab]], [[Bukhara]], [[Samarkand]], [[Šahrisabz]], [[Andijan]], [[Khiveh]], [[Navā'i]], [[Širin]], [[Termez]] i [[Zarafšan]]. Brojni učenjaci tvrde kako su navedeni gradovi kolijevka modernog [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Iranska dinastija [[Samanidi|Samanida]] koja je tvrdila kako vuče podrijetlo od [[Sasanidi|Sasanida]] u Uzbekistanu je imala [[glavni grad]].
Oj [[Buhara]]! Radosna budi i dugo živi!<br />

شاه زی تو میهمان آید همی<br />
ای بخارا شاد باش و دیر زی<br>
Tvoj kralj ti dolazi na obred.<br />
Oj [[Bukhara]]! Radosna budi i dugo živi!<br>
شاه زی تو میهمان آید همی<br>
Tvoj kralj ti dolazi na obred.<br>
(''[[Rudaki]]'')
(''[[Rudaki]]'')


==== Zapadna Kina ====
==== Zapadna Kina ====
Autonomna pokrajina Tashkurgan-Tadžik na krajnjem zapadu [[Kina|Kine]] utočište je perzijske manjine i njihove kulture<ref>Enciklopedija Iranica: „Perzijska naselja u jugoistočnoj Kini“ (''Persian settlements in southwestern China''), str. 443.</ref>. Osim navedene pokrajine, ''Iranski kulturni kontinent'' obuhvaća i [[Kashgar]], [[Yarkand]], [[Hotan]] i [[Turfan]] koji su usko vezani uz iransku historiju<ref>Zamir Sa'dollah Zadeh: „Perzijski jezik u pokrajini Xinjiang“ (''Persian language in Xinjiang''), urednik: Hamid Yazdan Parast</ref>.

Autonomna pokrajina Tashkurgan-Tadžik na krajnjem zapadu [[Kina|Kine]] utočište je perzijske manjine i njihove kulture<ref>Enciklopedija Iranica: „Perzijska naselja u jugoistočnoj Kini“ (''Persian settlements in southwestern China''), str. 443.</ref>. Osim navedene pokrajine, ''Iranski kulturološki kontinent'' obuhvaća i [[Kashgar]], [[Yarkand]], [[Hotan]] i [[Turfan]] koji su usko vezani uz iransku povijest<ref>Zamir Sa'dollah Zadeh: „Perzijski jezik u pokrajini Xinjiang“ (''Persian language in Xinjiang''), urednik: Hamid Yazdan Parast</ref>.


=== Kurdistan ===
=== Kurdistan ===
[[Kurdistan]] je kulturno i historijski dio Velikog Irana preko 2500 godina. Kurdi govore sjeverozapadnim [[Iranski jezici|iranskim jezikom]] poznatim kao [[kurdski jezik]], te čine većinu populacije u regiji koja također sadrži [[Arapi|arapsku]], [[Armenci|armensku]], [[Ajsori|ajsorsku]], [[Azeri|azersku]], [[Židovi|židovsku]], [[Oseti|osetsku]] te [[Turski narodi|turkijske]] manjine. Većina stanovnika regije su [[muslimani]], dok postoji i značajan broj [[Jazidi|jazida]], [[Jarsani|jarsana]], [[Aleviti|alevita]], [[Kršćani|kršćana]], kurdskih [[Jevreji|Jevreja]], [[Mandaizam|mandaista]] i [[Zoroastrizam|zoroastrista]].

[[Kurdistan]] je kulturološki i povijesno dio Velikog Irana preko 2500 godina. Kurdi govore sjeverozapadnim [[Iranski jezici|iranskim jezikom]] poznatim kao [[kurdski jezik]], te čine većinu populacije u regiji koja također sadrži [[Arapi|arapsku]], [[Armenci|armensku]], [[Ajsori|ajsorsku]], [[Azeri|azersku]], [[Židovi|židovsku]], [[Oseti|osetsku]] te [[Turski narodi|turkijske]] manjine. Većina stanovnika regije su [[muslimani]], dok postoji i značajan broj [[Jazidi|jazida]], [[Jarsani|jarsana]], [[Aleviti|alevita]], [[Kršćani|kršćana]], kurdskih [[Židovi|židova]], [[Mandaizam|mandaista]] i [[Zoroastrizam|zoroastrista]].


=== Zapadni Pakistan ===
=== Zapadni Pakistan ===

Zapadne pokrajine modernog [[Pakistan]]a kao što su ''Sjeverozapadna granična provincija'' i [[Baludžistan]] naseljene su uglavnom [[Iranski narodi|iranskim narodima]] [[Paštuni|Paštuna]] i [[Baludži|Baludža]] koji čine većinu lokalne populacije. Paštuni i Baludži čine najistočnija iranska plemena, odnosno područje na kojem žive čini granični dio [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] na istoku.
Zapadne pokrajine modernog [[Pakistan]]a kao što su ''Sjeverozapadna granična provincija'' i [[Baludžistan]] naseljene su uglavnom [[Iranski narodi|iranskim narodima]] [[Paštuni|Paštuna]] i [[Baludži|Baludža]] koji čine većinu lokalne populacije. Paštuni i Baludži čine najistočnija iranska plemena, odnosno područje na kojem žive čini granični dio [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] na istoku.


=== Kavkaz ===
=== Kavkaz ===
Područja sjevernog [[Kavkaz]]a kao što su [[Dagestan]], [[Čečenija]], [[Sjeverna Osetija]], [[Kabardsko-Balkarska]] i brojna druga bila su dijelom [[Iran]]a sve dok ih u [[18. vijek|18.]] i [[19. vijek]]u nije prisvojilo [[Rusko Carstvo]]. Snažan utjecaj perzijske kulture može se osjetiti čak i do [[Tatarstan]]a u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Primjeri [[Iranska arhitektura|iranske arhitekture]] u mnogim kavkaškim područjima poput [[Sasanidska Monarhija|sasanidske]] tvrđave u [[Derbent]]u svjedoče o velikoj strateškoj važnosti za [[Perzijanci|Perzijance]] koji su dominirali regijom do dolaska Rusa. Unatoč dvovjekovnoj ruskoj dominaciji, u velikom dijelu Kavkaza zadržani su brojni primjeri iranske tradicije kao što je proslava [[Novruz]]a (iranske [[Nova godina|nove godine]])<ref>Enciklopedija Iranica: „Kavkaški Iran“, str. 84.-96.</ref>.

Područja sjevernog [[Kavkaz]]a kao što su [[Dagestan]], [[Čečenija]], [[Sjeverna Osetija]], [[Kabardsko-Balkarska]] i brojna druga bila su dijelom [[Iran]]a sve dok ih u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] nije prisvojilo [[Rusko Carstvo]]. Snažan utjecaj perzijske kulture može se osjetiti čak i do [[Tatarstan]]a u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Primjeri [[Iranska arhitektura|iranske arhitekture]] u mnogim kavkaškim područjima poput [[Sasanidsko Carstvo|sasanidske]] tvrđave u [[Derbent]]u svjedoče o velikoj strateškoj važnosti za [[Perzijanci|Perzijance]] koji su dominirali regijom do dolaska Rusa. Unatoč dvostoljetnoj ruskoj dominaciji, u velikom dijelu Kavkaza zadržani su brojni primjeri iranske tradicije kao što je proslava [[Nowruz]]a (iranske [[Nova godina|nove godine]])<ref>Enciklopedija Iranica: „Kavkaški Iran“, str. 84.-96.</ref>.


==== Južni Kavkaz ====
==== Južni Kavkaz ====
Prema [[Gulistanski ugovor|Gulistanskom ugovoru]], Iran se obavezao [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] predati sva područja južnog [[Kavkaz]]a, što uključuje kanate [[Baku (kanat)|Baku]], [[Širvan (kanat)|Širvan]], [[Karabah (kanat)|Karabah]], [[Ganja (kanat)|Ganja]], [[Šaki (kanat)|Šaki]], [[Quba (kanat)|Quba]], te dijelove [[Tališ (kanat)|Tališa]]. [[Derbent]] (''Darband'') je također predan u ruke Rusima. Navedeni kanati čine dijelove modernog [[Azerbajdžan]]a. Samo 15 godine kasnije, prema [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovoru]] Iran je bio prisiljen predati i [[Nahičevan]] te dijelove [[Mughan]]a i [[Erivan (kanat)|Erivana]], koji su danas sastavni dio [[Azerbajdžan]]a i [[Armenija|Armenije]]. Brojna područja i naselja u ovoj regiji i danas nose [[Perzijski jezik|perzijske]] nazive, odnosno imena koja vuku korjene iz [[Iranski jezici|iranskih jezika]].

Prema [[Gulistanski ugovor|Gulistanskom ugovoru]], Iran se obavezao [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] predati sva područja južnog [[Kavkaz]]a, što uključuje kanate [[Baku (kanat)|Baku]], [[Širvan (kanat)|Širvan]], [[Karabakh (kanat)|Karabakh]], [[Ganja (kanat)|Ganja]], [[Šaki (kanat)|Šaki]], [[Quba (kanat)|Quba]], te dijelove [[Tališ (kanat)|Tališa]]. [[Derbent]] (''Darband'') je također predan u ruke Rusima. Navedeni kanati čine dijelove modernog [[Azerbajdžan]]a. Samo 15 godine kasnije, prema [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovoru]] Iran je bio prisiljen predati i [[Nakhičevan]] te dijelove [[Mughan]]a i [[Erivan (kanat)|Erivana]], koji su danas sastavni dio [[Azerbajdžan]]a i [[Armenija|Armenije]]. Brojna područja i naselja u ovoj regiji i danas nose [[Perzijski jezik|perzijske]] nazive, odnosno imena koja vuku korjene iz [[Iranski jezici|iranskih jezika]].


==== Armenija ====
==== Armenija ====
[[Armenija]] je bila pokrajina brojnih [[Perzijska Monarhija|iranskih imperijalnih država]] još od [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]], zbog čega je vjekovima bila pod izravnim utjecajem [[Perzijanci|perzijske]] kulture. Historijski, naseljena je [[Iranski narodi|iranskim narodima]] koji su se miješali sa [[Kavkaski narodi|kavkaskim narodima]]. Zbog brojnih političkih previranja između [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] odnosno [[Bizant]]a, Armenija je postala društvo isprepletenih [[Kavkaz|lokalnih]] kultura, [[iran]]skih socijalnih i političkih struktura, te [[Helenizam|helenističke]] i [[Kršćanstvo|kršćanske]] tradicije<ref>{{Cite web |title=Perzijanci u Armeniji (enciklopedija Iranica) |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persians_Armenia.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2009-01-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090129194907/http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persians_Armenia.html }}</ref><ref>[https://archive.today/20120716191151/lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+am0013) Perzijska Armenija]</ref>. Zbog snažnog utjecaja [[Zapadni svijet|Zapada]] i [[Rusija|Rusije]], Armenija je unatoč vjekovnoj neovisnosti asimilirala brojne strane kulture, uključujući [[Evropa|evropsku]] i [[libanon]]sku<ref>{{Cite web |title=Armenci u Iranu (Iran Chamber) |url=http://www.iranchamber.com/people/armenians_in_iran2.php |access-date=2010-10-23 |archivedate=2006-06-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060615070031/http://www.iranchamber.com/people/armenians_in_iran2.php |deadurl=yes }}</ref>.


Moderni [[Iran]] i danas ima relativno veliku [[Armenci|armensku]] manjinu koja broji 300.000 ljudi, koja je ostavila traga u iranskoj historiji (npr. [[Jeprem-han]]).
[[Armenija]] je bila provincija brojnih [[Perzijsko Carstvo|Perzijskih Carstava]] još od [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidskog doba]], zbog čega je stoljećima bila pod izravnim utjecajem [[Perzijanci|perzijske]] kulture. Povijesno, naseljena je [[Iranski narodi|iranskim narodima]] koji su se miješali sa [[Kavkaski narodi|kavkaskim narodima]]. Zbog brojnih političkih previranja između [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] odnosno [[Bizant]]a, Armenija je postala društvo isprepletenih [[Kavkaz|lokalnih]] kultura, [[iran]]skih socijalnih i političkih struktura, te [[Helenizam|helenističke]] i [[Kršćanstvo|kršćanske]] tradicije<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persians_Armenia.html Perzijanci u Armeniji (enciklopedija Iranica)]</ref><ref>[http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+am0013) Perzijska Armenija]</ref>. Zbog snažnog utjecaja [[Zapadni svijet|Zapada]] i [[Rusija|Rusije]], Armenija je unatoč stoljetnoj neovisnosti asimilirala brojne strane kulture, uključujući [[Europa|europsku]] i [[libanon]]sku<ref>[http://www.iranchamber.com/people/armenians_in_iran2.php Armenci u Iranu (Iran Chamber)]</ref>.


==== Nahičevan ====
Moderni [[Iran]] i danas ima relativno veliku [[Armenci|armensku]] manjinu koja broji 300.000 ljudi, koja je ostavila traga u iranskoj povijesti (npr. [[Yeprem Khan]]).
Tokom ranog [[Stari vijek|starog vijeka]] [[Narseh od Perzije]] podigao je [[fortifikacije]] u pokrajini [[Nahičevan]]. Kasnije su mnogi [[Perzijanci|perzijski]] književnici i intelektualci iz [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog perioda]] boravili na ovom području, koje je početkom [[19. vijek]]a pripalo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].


که تا جایگه یافتی نخچوان<br />
==== Nakhičevan ====
''Oj Nahičevan, štujem tvoja dostignuća,''<br />

بدین شاه شد بخت پیرت جوان<br />
Tijekom rane [[Antika|antike]] [[Narseh od Perzije]] podigao je [[fortifikacije]] u pokrajini [[Nakhičevan]]. Kasnije su mnogi [[Perzijanci|perzijski]] književnici i intelektualci iz [[Kadžari|kadžarskog]] razdoblja boravili na ovom području, koje je početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pripalo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].
''Sa ovim kraljem sretan ćeš ostati.''<br />

که تا جایگه یافتی نخچوان<br>
''Oj Nakhičevan, štujem tvoja dostignuća,''<br>
بدین شاه شد بخت پیرت جوان<br>
''Sa ovim kraljem sretan ćeš ostati.''<br>
(''[[Nizami]]'')
(''[[Nizami]]'')


==== Gruzija ====
==== Gruzija ====
[[Datoteka:Georgian prince by Reza Abbasi.jpg|thumb|thumb|150px|Princ [[Muhamed Beik]] od [[Gruzija|Gruzije]] ([[1620.]]), naslikao 1620. [[Reza Abasi]]; danas u [[berlin]]skom muzeju ''Für Islamische Kunst'']]
[[Datoteka:Georgian prince by Reza Abbasi.jpg|thumb|thumb|150px|Princ [[Muhamed Beik]] od [[Gruzija|Gruzije]] ([[1620.]]), naslikao 1620. [[Reza Abasi]]; danas u [[berlin]]skom muzeju ''Für Islamische Kunst'']]
[[Gruzija]] ili „Gorjestan“ bila je perzijska pokrajina u [[Sasanidska Monarhija|sasanidskom periodu]], odnosno od vladavine [[Hormizd IV.|Hormizda IV.]] Tijekom [[Safavidi|safavidskog]] razdoblja, Gruzija je postala jako kulturno povezana sa [[Iran]]om; [[perzijski jezik]] postao je službenim jezikom u Gruziji tokom vladavine Šaha Tahmasba i Alah Verdi-hana, koji je pripadao gruzijskoj eliti u safavidskoj vladi, te po kojem je nazvan i spomenik [[33 pol]] u [[Isfahan]]u. Iranski premijer Amin al-Sultan imao je oca Gruzijca<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 168.</ref>. Gruzija je ponovo bila jedna od perzijskih provincija od [[1629.]] sve do [[1762.]] godine kada je pripajaju [[Rusi]].


Proiranski je posebno bio nastrojen južni dio Gruzije, dok se njen sjeverni dio oslanjao na rusku pomoć sa sjevera. Na grad Teflis ([[Gruzijski jezik|gruz.]] [[Tbilisi]]) [[Perzijanci]] su ostavili snažan kulturni utjecaj, a grad je svojevremeno bio i privremena rezidencija [[Kadžarska Monarhija|kadžarskih]] nasljednika princa [[Abas Mirza|Abasa Mirze]].
[[Gruzija]] ili „Gorjestan“ bila je perzijska provincija u [[Sasanidsko Carstvo|sasanidsko doba]], odnosno od vladavine [[Hormizd IV.|Hormizda IV.]] Tijekom [[Safavidi|safavidskog]] razdoblja, Gruzija je postala jako kulturološki povezana sa [[Iran]]om; [[perzijski jezik]] postao je službenim jezikom u Gruziji tokom vladavine Šaha Tahmasba i Alah Verdi Khana, koji je pripadao gruzijskoj eliti u safavidskoj vladi, te po kojem je nazvan i spomenik [[33 pol]] u [[Isfahan]]u. Iranski premijer Amin al-Sultan imao je oca Gruzijca<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 168.</ref>. Gruzija je ponovo bila jedna od perzijskih provincija od [[1629.]] sve do [[1762.]] godine kada je pripajaju [[Rusi]].

Proiranski je posebno bio nastrojen južni dio Gruzije, dok se njen sjeverni dio oslanjao na rusku pomoć sa sjevera. Na grad Teflis ([[Gruzijski jezik|gruz.]] [[Tbilisi]]) [[Perzijanci]] su ostavili snažan kulturni utjecaj, a grad je svojevremeno bio i privremena rezidencija [[Kadžari|kadžarskih]] nasljednika princa [[Abas Mirza|Abasa Mirze]].


Naposljetku, Perzija više nije mogla parirati [[Rusko Carstvo|Rusima]] u Gruziji, pa se službeno odrekla gruzijskog teritorija prema [[Gulistanski ugovor|Gulistanskom]] i [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovoru]]. Prema navedenim sporazumima, Iran se u korist [[Rusija|Rusije]] odrekao svih gradova i sela u Gruziji, što uključuje i regije uz [[Crno more|crnomorsku]] obalu kao što su [[Megrelija]], [[Abhazija]], [[Imeretija]], and [[Gurija]].
Naposljetku, Perzija više nije mogla parirati [[Rusko Carstvo|Rusima]] u Gruziji, pa se službeno odrekla gruzijskog teritorija prema [[Gulistanski ugovor|Gulistanskom]] i [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovoru]]. Prema navedenim sporazumima, Iran se u korist [[Rusija|Rusije]] odrekao svih gradova i sela u Gruziji, što uključuje i regije uz [[Crno more|crnomorsku]] obalu kao što su [[Megrelija]], [[Abhazija]], [[Imeretija]], and [[Gurija]].


Za opširniju raspravu o ovoj temi pogledajte: [http://www.iranica.com/articles/v10f5/v10f504a.html Gorjestan].
Za opširniju raspravu o ovoj temi pogledajte: [http://www.iranica.com/articles/v10f5/v10f504a.html Gorjestan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312034801/http://www.iranica.com/articles/v10f5/v10f504a.html |date=2007-03-12 }}.


=== Irak ===
=== Irak ===
[[Irak]] je bio provincija brojnih [[Perzijska Monarhija|iranskih monarhija]] od [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]], zbog čega je bio pod snažnim utjecajem [[Perzijanci|perzijske]] kulture. [[Mezopotamija|Mezopotamski]] grad [[Babilon]] je bio jedan od najvažnijih gradova [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Monarhije]], dok je i obližnji [[Ktezifont]] bio jedan od glavnih gradova [[Sasanidska Monarhija|Sasanidske Monarhije]]. Danas postoje brojni [[Irak|irački]] gradovi i provincije koje nose [[Perzijski jezik|perzijska]] imena, poput [[Al-Anbar]]a ili [[Bagdad]]a. Ostali primjeri su Nokrad ([[arapski|arap.]] ''Al-Haditha''), Suristan (''Kufa''), Šahrban (''Miqdadiya''), Arvandrud (''Šat Al-Arab'') i Ašeb (''Imadiyya'')<ref>M. Mohammadi Malayeri: ''Del-e Iranshahr'', 2. svezak, Teheran, 1996.</ref>.

[[Irak]] je bio provincija brojnih [[Perzijsko Carstvo|Perzijskih Carstava]] od [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidskog doba]], zbog čega je bio pod snažnim utjecajem [[Perzijanci|perzijske]] kulture. [[Mezopotamija|Mezopotamski]] grad [[Babilon]] je bio jedan od najvažnijih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]], dok je i obližnji [[Ktezifont]] bio jedan od glavnih gradova [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]]. Danas postoje brojni [[Irak|irački]] gradovi i provincije koje nose [[Perzijski jezik|perzijska]] imena, poput [[Al-Anbar]]a ili [[Bagdad]]a. Ostali primjeri su Nokrad ([[arapski|arap.]] ''Al-Haditha''), Suristan (''Kufa''), Šahrban (''Miqdadiya''), Arvandrud (''Šat Al-Arab'') i Ašeb (''Imadiyya'')<ref>M. Mohammadi Malayeri: ''Del-e Iranshahr'', 2. svezak, Teheran, 1996.</ref>.


Patrick Clawson tvrdi:
Patrick Clawson tvrdi:
Red 150: Red 133:
:„''Arapski nacionalisti pokušavaju proširiti sadašnjost u prošlost, no to je iskrivljavanje stvarnosti. Iranski teritorij je nekoć obuhvaćao teritorij današnjeg Iraka. Prvi sasanidski glavni grad bio je Ktezifont, 33 km jugoistočno od Bagdada.''“<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005.</ref>
:„''Arapski nacionalisti pokušavaju proširiti sadašnjost u prošlost, no to je iskrivljavanje stvarnosti. Iranski teritorij je nekoć obuhvaćao teritorij današnjeg Iraka. Prvi sasanidski glavni grad bio je Ktezifont, 33 km jugoistočno od Bagdada.''“<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005.</ref>


Čak i nakon [[Arapi|arabizacije]] [[Irak]]a tijekom [[islam]]skih osvajanja u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], perzijski utjecaj zadržao se još stoljećima kasnije. Primjerice, slavni [[Perzijanci|perzijski]] [[Šijiti|šijitski]] klerici sahranjeni su u [[Nadžaf]]u i [[Karbala|Karbali]]. Naposljetku, područje [[Irak]]a u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] gubi perzijska dinastija [[Safavidi|Safavida]] u korist [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
Čak i nakon [[Arapi|arabizacije]] [[Irak]]a tokom [[islam]]skih osvajanja u [[7. vijek]]u, perzijski utjecaj zadržao se još vjekovima kasnije. Primjerice, slavni [[Perzijanci|perzijski]] [[Šijiti|šijitski]] klerici sahranjeni su u [[Nadžaf]]u i [[Karbala|Karbali]]. Naposljetku, područje [[Irak]]a u [[17. vijek]]a gubi perzijska dinastija [[Safavidi|Safavida]] u korist [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].



== Međunarodni sporazumi ==
== Međunarodni sporazumi ==
Red 158: Red 140:
* [[1828]]. - [[Ugovor Turkmenchay]] - Rusija prisvaja [[Kavkaz]] (potpisao [[Fath Ali Šah]]).
* [[1828]]. - [[Ugovor Turkmenchay]] - Rusija prisvaja [[Kavkaz]] (potpisao [[Fath Ali Šah]]).
* [[1857]]. - [[Pariški ugovor 1857.|Pariški ugovor]] - Iran gubi [[Herat]] i područja [[Afganistan]]a u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] u zamjenu za južne luke (potpisao [[Naseredin Šah]]).
* [[1857]]. - [[Pariški ugovor 1857.|Pariški ugovor]] - Iran gubi [[Herat]] i područja [[Afganistan]]a u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] u zamjenu za južne luke (potpisao [[Naseredin Šah]]).
* [[1881]]. - [[Ugovor Akhal]] - Iran se odriče prava na Merv i dijelove [[Horezmija|Horezmije]] u zamjenu za sigurosna jamstva od [[Rusija|Rusije]] (potpisao [[Naseredin Šah]]).
* [[1881]]. - [[Ahalski ugovor]] - Iran se odriče prava na Merv i dijelove [[Horezmija|Horezmije]] u zamjenu za sigurosna jamstva od [[Rusija|Rusije]] (potpisao [[Naseredin Šah]]).
* [[1893]]. - Iran prepušta [[Rusija|Rusiji]] dodatna područja uz rijeku [[Atrek]] (potpisali general Boutsoff i Mirza Ali Asghar Amin al-Sultan).
* [[1893]]. - Iran prepušta [[Rusija|Rusiji]] dodatna područja uz rijeku [[Atrek]] (potpisali general Boutsoff i Mirza Ali Asghar Amin al-Sultan).
* [[1907]]. - anglo-ruskim dogovorom, Iran je trebao biti podijeljen na tri zasebna (ekonomska) područja.
* [[1907]]. Persia was to be carved up into three regions, according to the Anglo-Russian Convention of 1907.
* [[1970]]. - Iran se odriče prava na [[Bahrein]] u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] u zamjenu za otoke [[Veliki Tunbs|Veliki]] i [[Mali Tunbs]] te [[Abu Musa]] u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]].
* [[1970]]. - Iran se odriče prava na [[Bahrein]] u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] u zamjenu za otoke [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]] te [[Abu Musa]] u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]].


== Poveznice ==
== Veze ==
* [[Iran]]
* [[Iran]]
* [[Afganistan]]
* [[Afganistan]]
Red 169: Red 151:
* [[Pakistan]]
* [[Pakistan]]
* [[Perzijanizacija]]
* [[Perzijanizacija]]
* [[Perzijsko Carstvo]]
* [[Perzijska Monarhija]]
** [[Medijsko Carstvo]]
** [[Medijska Monarhija]]
** [[Ahemenidsko Carstvo]]
** [[Ahemenidska Monarhija]]
* [[Iranska kultura]]
* [[Iranska kultura]]
** [[Zoroastrizam]]
** [[Zoroastrizam]]
Red 185: Red 167:
* [[Iranologija]]
* [[Iranologija]]
* [[Popis iranskih vladara]]
* [[Popis iranskih vladara]]
* [[Iranski glavni gradovi]]
* [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|Iranski glavni gradovi]]
* [[Terminologija Irana i Perzije]]
* [[Terminologija Irana i Perzije]]


Red 193: Red 175:
== Literatura ==
== Literatura ==
* http://www.azargoshnasp.net/Iran/ethnicidentityinIranfrye.pdf Richard Nelson Frye: „Etnički identitet u Iranu“ (''Ethnic Identity in Iran''), 2002., str. 82. (PDF format)]
* http://www.azargoshnasp.net/Iran/ethnicidentityinIranfrye.pdf Richard Nelson Frye: „Etnički identitet u Iranu“ (''Ethnic Identity in Iran''), 2002., str. 82. (PDF format)]
* [http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php Iranski kulturni kontinent (''Columbia College Today'')]
* [http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php Iranski kulturni kontinent (''Columbia College Today'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060509130141/http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php |date=2006-05-09 }}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske veze ==
;Engleski jezik

* [http://www.marzeporgohar.org/index.php?l=1&cat=22&scat=&artid=670 Međunarodni sporazumi i karta Velikog Irana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310125721/http://marzeporgohar.net/fa/ |date=2021-03-10 }}
=== Engleski jezik ===
* [http://www.marzeporgohar.org/index.php?l=1&cat=22&scat=&artid=670 Međunarodni sporazumi i karta Velikog Irana]
* [http://www.iranian.com/Kasraie/2005/February/Iran/ Veliki Iran (Iranian.com)]
* [http://www.iranian.com/Kasraie/2005/February/Iran/ Veliki Iran (Iranian.com)]
* [http://www.iranian.com/Letters/2000/August/chinese.html Perzijanci u Kini]
* [http://www.iranian.com/Letters/2000/August/chinese.html Perzijanci u Kini]
* [http://www.iranian.com/History/2000/August/China/ Pirooz u Kini]
* [http://www.iranian.com/History/2000/August/China/ Pirooz u Kini]
;Perzijski jezik
* [http://iranema-online.org/talk/files/003855.php Intervju: ''Iran e Bozrorg'' (rasprava)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071025200831/http://iranema-online.org/talk/files/003855.php |date=2007-10-25 }} [http://www.peikekhabari.com/A-Panahandeh5.htm (2)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928220505/http://www.peikekhabari.com/A-Panahandeh5.htm |date=2007-09-28 }} [http://www.savepasargad.com/1.Far/News/niasara2.htm (3)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}


{{Geografija Azije}}
=== Perzijski jezik ===
{{Kulturni blokovi}}
* [http://iranema-online.org/talk/files/003855.php Intervju: ''Iran e Bozrorg'' (rasprava)] [http://www.peikekhabari.com/A-Panahandeh5.htm (2)] [http://www.savepasargad.com/1.Far/News/niasara2.htm (3)]
{{Iranska historija}}



[[Kategorija:Irak]]
[[Kategorija:Iran]]


[[Kategorija:Geografija Irana]]
[[ar:إيران الكبرى]]
[[Kategorija:Iranska kultura]]
[[az:Böyük İran]]
[[Kategorija:Historija Irana]]
[[bg:Голям Иран]]
[[Kategorija:Historija Azije]]
[[ca:Gran Iran]]
[[Kategorija:Kulturne regije|Iran]]
[[ceb:Kalibotang Persyano]]
[[en:Greater Iran]]
[[es:Gran Irán]]
[[fa:ایران بزرگ]]
[[fr:Monde iranien]]
[[gl:Grande Irán]]
[[hr:Veliki Iran]]
[[ka:დიდი ირანი]]
[[lt:Didysis Iranas]]
[[no:Stor-Iran]]
[[os:Стыр Иран]]
[[pt:Mundo iraniano]]
[[ru:Большой Иран]]
[[sv:Stor-Iran]]
[[tl:Daigdig Persiyano]]
[[tr:Antik İran]]
[[zh:大伊朗]]

Aktualna verzija od 25. februara 2024. u 20:27

Geografski i kulturološki, Veliki Iran obuhvaća teritorij iranske visoravni; proteže se od Sirije i Kavkaza na sjeverozapadu, preko Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku

Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایران‌زمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturni kontinent[1] je naziv za područje kojim dominira iranska kultura. Ono obuhvaća teritorij iranske visoravni; od Kavkaza na zapadu do rijeke Ind u današnjem Pakistanu na istoku, a tvori historijski teritorij Irana.

Budući kako se radi o kulturnom a ne o političkom terminu, pod „Velikim Iranom“ podrazumijeva se teritorij historijski naseljen iranskim narodima još od brončanog doba. Naziv „Iran“ koristi se u geografskom smislu već milenijima (vidi: Terminologija Irana i Perzije), dok se u političkom smislu prvi put koristi u doba Sasanida (3. vijek). U to doba Iran je bio multinacionalna država koja je politički obuhvaćala Malu Aziju, no ne i podučja istočno od dviju iranskih pustinja. Situacija pak postaje obrnuta u kulutrnom smislu, budući kako obuhvaća i iranske narode na istoku.

Definicija

[uredi | uredi kod]

Prema Richardu Nelsonu Fryeu, Veliki Iran obuhvaća „većinu Kavkaza, Afganistana, Pakistana i Središnje Azije, dok se kulturni utjecaj proteže i za zapadnu Kinu i Indiju, te područja naseljena semitskim narodima“. Frye dodaje: „Veliki Iran podrazumijeva sve zemlje u kojima se govori ili se govorilo iranskim jezicima, odnosno sva područja gdje su postojale multinacionale iranske države“[2].

Richard Foltz navodi: „Često se uzima kako su svi narodi Velikog Irana - kulturološkog pojma koji se proteže od Mezopotamije i Kavkaza do Horezma, Transoksijane i Baktrije, te uključuje Perzijance, Medijce, Parte, Sogdijance i ostale - bili zoroastristi u preislamskom razdoblju“[3]. Prema Grcima, Veliki Iran protezao se do rijeke Ind[4].

Historičari J. P. Mallory i Douglas Q. Adams tvrde kako se u zapadnom dijelu Velikog Irana u ahemenidsko doba govorilo sjeverozapadnim iranskim jezicima, dok se na istočnom dijelu govorilo istočnim iranskim jezicima koji odgovaraju Avesti[5].

George Lane također navodi kako su Ilhanidi nakon raspada Mongolskog Carstva postali vladari Velikog Irana. Prema Judith G. Kolbas, Uljayti je vladao ovim područjem između 1304. i 1317. godine[6].

Glavni izvori poput historičara Mira Hvanda (koji proučava timuridsko razdoblje) definiraju „Iranšaher“ (Veliki Iran) kao područje između Eufrata i Amu-Darje[7].

Tradicionalno, kroz historiju pa sve do današnjeg dana, etnička pripadnost nikada nije bila definirajući kriterij pri određivanju granica Velikog Irana. Richard Nelson Frye navodi: „Mnogo puta isticao sam kako današnji narodi Središnje Azije, govorili oni iranskim ili turkijskim jezicima, imaju jednu kulturu, jednu religiju, jedan sustav društvenih vrijednosti, te samo jezik koji ih razlikuje.“

Tek u novije doba zapadna kolonijalna intervencija uvjetovala je etničke tendencije odnosno etničku podijelu granica u pokrajinama Velikog Irana. Patrick Clawson spominje kako je etnički nacionalizam fenomen koji se pojavio u 19. vijeku[8], te kako je Veliki Iran oduvijek bio super-država u kulturnom, a ne političkom smislu.

U djelu Nuzhat al-Qolub (نزهه القلوب), srednjevjekovni geograf Hamdolah Mostowfi piše:

چند شهر است اندر ایران مرتفع تر از همه
Neki gradovi Irana su bolji od ostalih,
بهتر و سازنده تر از خوشی آب و هوا
Oni imaju lijepo i ugodno vrijeme,
گنجه پر گنج در اران صفاهان در عراق
Bogati Ganjeh of Arran, i Isfahan jednako tako,
در خراسان مرو و طوس در روم باشد اقسرا
Merv i Tous u Horasanu, i Konya (Aqsara) također.

The Cambridge History of Iran vodi se prema geografskom pristupu kojeg opisuje kao „historijski i kulturni entitet Velikog Irana“. Ono obuhvaća teritorije Irana, Afganistana, te kineske i bivše sovjetske Središnje Azije[9]. Detaljnija lista slijedi u nastavku ovog članka.

Pozadina

[uredi | uredi kod]

Na perzijskom jeziku Veliki Iran se naziva Iranzamin (ایرانزمین) što znači „Iranska zemlja“. Pojam Iranzamin je u mitologiji navodio kao suprotnost „Zemlji Turan“, koja se nalazi u gornjem dijelu Središnje Azije[10].

Tokom predislamskog razdoblja, Iranci su zemlju kojom su vladali dijelili na dva dijela; „Iran“ i „Aniran“. Pod Iranom podrazumijevale su se sve pokrajine naseljene drevnim iranskim narodima, a obuhvaćale su mnogo veće područje nego danas. Također, isti teritorij (suprotan Aniranu) smatra se jezgrom ranog Velikog Irana. Kasnije su se granice područja naseljenih iranskim narodima mijenjale, no njihovi jezici i kultura sadržali su dominantni status u većini dijelova Velikog Irana.

Primjerice, perzijski jezik je bio vodeći jezik u Središnjoj Aziji i na Kavkazu sve do ruske okupacije. Središnja Azija se u kulturnom smislu smatra i kolijevkom modernog perzijskog jezika. Također, prema britanskoj vladi, perzijski jezik je korišten kao glavni i u iračkom Kurdistanu sve do britanske okupacije odnosno mandata (1918.-1932.)[11].

Brojni faktori uzrokovali su gubitak centralnoazijskih kanata: slabljenje Perzije u 17. i 18. vijeku, širenje Ruskog i Britanskog Carstva, Gulistanski i Turkmenchay ugovor prema kojima su Rusima prepušteni dijelovi teritorija, neočekivana smrt Abasa Mirze (1823.), ubojstvo perzijskog velikog vezira (Mirza AbolQasem Qa'im Maqām), itd. Zbog navedenih čimbenika mnogi kanati na sjeveru počeli su gubiti nadu u perzijsku pomoć protiv ruske carske armije[12]. Ruske snage okupirale su obalu Aralskog jezera (1849.), Taškent (1864.), Buharu (1867.), Samarkand (1868.), te Hivu i Amu Darju (1873.).

Citati Patricka Clawsona (Washington Institute for Near East Policy):

Mnogi Iranci smatraju kako prirodne granice njihovog utjecaja prelaze preko granica modernog Irana. Nakon svega, Iran je nekad bio mnogo veći. Portugalske snage zauzele su njegove otoke i luke u 16. i 17. vijeku. U 19. vijeku, Rusko Carstvo otelo je iz teheranskih ruku današnju Armeniju, Azerbajdžan, te dijelove Gruzije. Osnovne škole uče o iranskim korjenima ne samo u gradovima kao što je Baku, već i u sjevernijim mjestima kao što je Derbent u južnoj Rusiji. Perzijski šah prestao je sa potraživanjima dijelova zapadnog Afganistana nakon anglo-iranskog rata (1856.-1857.). Tek 1970. godine UN-ov konzulat okončao je iranska potraživanja za Bahreinom, otokom u Perzijskom zaljevu. U proteklim vjekovima, iranski suverenitet protezao se i preko Iraka, pa čak i zapadnije. Kada zapadni svijet prigovara o iranskom miješanju izvan svojih granica, iranska vlada često se opravdava time kako svoj utjecaj širi samo na područja koja je nekad posjedovala. Istovremeno, iranski gubici teritorija u korist stranih sila smatraju se uvredom čak i danas.[13]
Današnji Iran je samo ostatak onog što je nekada bio. Na vrhuncu svoje moći, iranski vladari kontrolirali su Irak, Afganistan, zapadni Pakistan, većinu Središnje Azije, te Kavkaz. Mnogi Iranci danas smatraju ta područja dijelom iranske utjecajne sfere.[14]
Od ahemenidskog perioda, Iranci su morali braniti svoje geografske granice. Ipak, velike planine i prostranstva Iranske visoravni više nisu bile dovoljne za obranu od ruske armije ili britanske mornarice. Početkom 19. vijeka teritoriji Azerbajdžana, Armenije, Afganistana i većine Gruzije bili su iranski, no krajem istog vijeka izgubljeni su kao rezultat evropskih vojnih osvajanja.[15]

Pokrajine

[uredi | uredi kod]

Tokom srednjeg vijeka teritorij Velikog Irana sastojao se od dva dijela: Perzijskog Iraka (zapadni dio) i Horasana (istočni dio). Crta razdvajanja protezala se uglavnom uz gradove Gurgan i Damaghan. Ova razdvojba korištena je pretežito u doba Ghaznavida, Seldžuka i Timurida, o čemu svjedoče djela Abolfazl Beyhaqija („Tārīkhi Baïhaqī“), Al-Ghazalija („Faza'ilul al-anam min rasa'ili hujjat al-Islam“), itd. Pokrajine Transoksijana i Horazmija su uglavnom uključene u istočni dio (Horasan).

Centralna Azija

[uredi | uredi kod]
Karta Gerarda Mercatora iz 1595. koja prikazuje podučja Centralne Azije

Prema N. T. Homayounu: „Horezm je jedna od regija Iran-zameena, odnosno domovina drevnih Iranaca (Airyanem Vaejah), prema starovjekovnoj knjizi Avesti“[16]. Moderni učenjaci vjeruju kako je Horezm ono što drevni avestanski tekstovi nazivaju Ariyaneh Waeje ili Iran vij[17]. Isti izvori navode kako je Urgandj, koji je bio glavnim gradom drevnog Horezma, zapravo „Ourva“; osma zemlja Ahure Mazde koja se spominje u Vendidadu[18]. Michael Witzel, istraživač indoevropske historije, vjeruje kako je Iran vij smješten u današnjem Afganistanu[19], odnosno u sjevernim područjima starovjekovnog Horezma i šireg Horasana. Drugi historičari poput Eltona L. Daniela sa Havajskog sveučilišta tvrde da Horezm najviše teritorijalno odgovara područjima koja su originalna domovina avestanskim narodima[20], dok Dehkoda navodi kako je Horezm „kolijevka arijskih plemena“. Današnji Horezm je podijeljen između nekoliko država Centralne Azije.

Protežući se preko i izvan granica Horazmije, Horasan je obuhvaćao područja Centralne Azije od Semnana na istoku, preko sjevernog Afganistana, do podnožja Pamira (starovjekovne planine Imeon). Moderne pokrajine kao što su Sandžan u Turkmenistanu, te Razavi Horasan, Sjeverni i Južni Horasan u Iranu, ostaci su drevnog Horasana. Do 13. vijeka i razarajuće Mongolsko Carstvo|mongolske invazije na pokrajinu, Horasan se smatrao kulturnom metropolom Velikog Irana[21].

Afganistan

[uredi | uredi kod]

Afganistan je bio dijelom Velikog Horasana, i nekad se poistovjećivao sa nazivom „Horasan“ (zajedno sa područjima oko Merva i Neišabura), što na perzijskom jeziku znači „istočna zemlja“[22].

U Afganistanu se nalazi Balh, u kojem su živjeli brojni proslavljeni perzijski književnici: Rumi, Rabi'a Balhi, Sanāī Ghaznawi, Jami i Hvadža Abdulah Ansari. Afganistanski jezik Dari je gotovo identičan istočnom dijalektu perzijskog jezika. Danas je vrlo raširen u Afganistanu, a nekoć je bio jednim od službenih jezika u sasanidskom periodu.

Perzijski vladar Nasrudin-šah izgubio je kontrolu nad Heratom 1857. godine kada su ga zauzeli Britanci. Ipak, mnogi zemljopisni pojmovi i danas nose perzijske nazive: Gulistan, Šuhada, Badgis, Majmana, Kala i Nav, Murgab, Puli Humri, Mazar-e Šarif, Band-e Amir, Pušt-i Koh, Farjab, Ajristan, Kara Bag, Jovzdžan, Safid, Nuristan, Dih Bala, Hisarak, Nimruz, Nuristan, Pandžšir, Parvan, Samangan, Sar-i Pol, Maidanšar, Zabul.

زابل به کابل رسید آن زمان
Od Zabula on stigaše u Kabul,
گرازان و خندان و دل شادمان
Ponosan, radostan i veseo.
(Firdusi - Šahnama)

Tadžikistan

[uredi | uredi kod]

Državna himna Tadžikistana „Surudi Milli“ govori o perzijsko-tadžičkom identitetu, koji je doživio preporod nakon raspada SSSR-a. Tadžički jezik je gotovo identičan perzijskom jeziku, a većina gradova u Tadžikistanu nosi perzijske nazive: Dušanbe, Isfara (Esfarayen), Rašt, Garm, Murghab, Vahdat, Zarafšan, Šurab, Kolijab, itd.[23]

Turkmenistan

[uredi | uredi kod]

Moderni Turkmenistan (Nisa) je domovina iranske dinastije Arsakida koji su stvorili moćnu Partsku ili Arsakidsku Monarhiju. Merv je postao glavnim gradom kalifa Al-Mamuna (napola Perzijanac) koji je premjestio metropolu u područje slabijeg arapskog utjecaja. Ime turkmenistanski grada Eshgh Abada vuče korjene od perzijskog naziva Ashk Abad (doslovno: „Ashkov grad“, prema poglavaru dinastije Arsakida). Turkmenistan je zajedno sa današnjim Iranom, Afganistanom i Uzbekistanom nekoć bio dijelom Airyanem Vaejaha („prostor arijskih naroda“ prema Avesti).

Uzbekistan

[uredi | uredi kod]

U današnjem Uzbekistanu nalaze se mnogi čuveni gradovi kao što su Afrasiab, Buhara, Samarkand, Šahrisabz, Andijan, Hive, Navā'i, Širin, Termez i Zarafšan. Brojni učenjaci tvrde kako su navedeni gradovi kolijevka modernog perzijskog jezika. Iranska dinastija Samanida koja je tvrdila kako vuče porijeklo od Sasanida u Uzbekistanu je imala glavni grad.

ای بخارا شاد باش و دیر زی
Oj Buhara! Radosna budi i dugo živi!
شاه زی تو میهمان آید همی
Tvoj kralj ti dolazi na obred.
(Rudaki)

Zapadna Kina

[uredi | uredi kod]

Autonomna pokrajina Tashkurgan-Tadžik na krajnjem zapadu Kine utočište je perzijske manjine i njihove kulture[24]. Osim navedene pokrajine, Iranski kulturni kontinent obuhvaća i Kashgar, Yarkand, Hotan i Turfan koji su usko vezani uz iransku historiju[25].

Kurdistan

[uredi | uredi kod]

Kurdistan je kulturno i historijski dio Velikog Irana preko 2500 godina. Kurdi govore sjeverozapadnim iranskim jezikom poznatim kao kurdski jezik, te čine većinu populacije u regiji koja također sadrži arapsku, armensku, ajsorsku, azersku, židovsku, osetsku te turkijske manjine. Većina stanovnika regije su muslimani, dok postoji i značajan broj jazida, jarsana, alevita, kršćana, kurdskih Jevreja, mandaista i zoroastrista.

Zapadni Pakistan

[uredi | uredi kod]

Zapadne pokrajine modernog Pakistana kao što su Sjeverozapadna granična provincija i Baludžistan naseljene su uglavnom iranskim narodima Paštuna i Baludža koji čine većinu lokalne populacije. Paštuni i Baludži čine najistočnija iranska plemena, odnosno područje na kojem žive čini granični dio Iranske visoravni na istoku.

Kavkaz

[uredi | uredi kod]

Područja sjevernog Kavkaza kao što su Dagestan, Čečenija, Sjeverna Osetija, Kabardsko-Balkarska i brojna druga bila su dijelom Irana sve dok ih u 18. i 19. vijeku nije prisvojilo Rusko Carstvo. Snažan utjecaj perzijske kulture može se osjetiti čak i do Tatarstana u središnjoj Rusiji. Primjeri iranske arhitekture u mnogim kavkaškim područjima poput sasanidske tvrđave u Derbentu svjedoče o velikoj strateškoj važnosti za Perzijance koji su dominirali regijom do dolaska Rusa. Unatoč dvovjekovnoj ruskoj dominaciji, u velikom dijelu Kavkaza zadržani su brojni primjeri iranske tradicije kao što je proslava Novruza (iranske nove godine)[26].

Južni Kavkaz

[uredi | uredi kod]

Prema Gulistanskom ugovoru, Iran se obavezao Ruskom Carstvu predati sva područja južnog Kavkaza, što uključuje kanate Baku, Širvan, Karabah, Ganja, Šaki, Quba, te dijelove Tališa. Derbent (Darband) je također predan u ruke Rusima. Navedeni kanati čine dijelove modernog Azerbajdžana. Samo 15 godine kasnije, prema Turkmenchay ugovoru Iran je bio prisiljen predati i Nahičevan te dijelove Mughana i Erivana, koji su danas sastavni dio Azerbajdžana i Armenije. Brojna područja i naselja u ovoj regiji i danas nose perzijske nazive, odnosno imena koja vuku korjene iz iranskih jezika.

Armenija

[uredi | uredi kod]

Armenija je bila pokrajina brojnih iranskih imperijalnih država još od ahemenidskog perioda, zbog čega je vjekovima bila pod izravnim utjecajem perzijske kulture. Historijski, naseljena je iranskim narodima koji su se miješali sa kavkaskim narodima. Zbog brojnih političkih previranja između Perzijanaca i Rimljana odnosno Bizanta, Armenija je postala društvo isprepletenih lokalnih kultura, iranskih socijalnih i političkih struktura, te helenističke i kršćanske tradicije[27][28]. Zbog snažnog utjecaja Zapada i Rusije, Armenija je unatoč vjekovnoj neovisnosti asimilirala brojne strane kulture, uključujući evropsku i libanonsku[29].

Moderni Iran i danas ima relativno veliku armensku manjinu koja broji 300.000 ljudi, koja je ostavila traga u iranskoj historiji (npr. Jeprem-han).

Nahičevan

[uredi | uredi kod]

Tokom ranog starog vijeka Narseh od Perzije podigao je fortifikacije u pokrajini Nahičevan. Kasnije su mnogi perzijski književnici i intelektualci iz kadžarskog perioda boravili na ovom području, koje je početkom 19. vijeka pripalo Ruskom Carstvu.

که تا جایگه یافتی نخچوان
Oj Nahičevan, štujem tvoja dostignuća,
بدین شاه شد بخت پیرت جوان
Sa ovim kraljem sretan ćeš ostati.
(Nizami)

Gruzija

[uredi | uredi kod]
Princ Muhamed Beik od Gruzije (1620.), naslikao 1620. Reza Abasi; danas u berlinskom muzeju Für Islamische Kunst

Gruzija ili „Gorjestan“ bila je perzijska pokrajina u sasanidskom periodu, odnosno od vladavine Hormizda IV. Tijekom safavidskog razdoblja, Gruzija je postala jako kulturno povezana sa Iranom; perzijski jezik postao je službenim jezikom u Gruziji tokom vladavine Šaha Tahmasba i Alah Verdi-hana, koji je pripadao gruzijskoj eliti u safavidskoj vladi, te po kojem je nazvan i spomenik 33 pol u Isfahanu. Iranski premijer Amin al-Sultan imao je oca Gruzijca[30]. Gruzija je ponovo bila jedna od perzijskih provincija od 1629. sve do 1762. godine kada je pripajaju Rusi.

Proiranski je posebno bio nastrojen južni dio Gruzije, dok se njen sjeverni dio oslanjao na rusku pomoć sa sjevera. Na grad Teflis (gruz. Tbilisi) Perzijanci su ostavili snažan kulturni utjecaj, a grad je svojevremeno bio i privremena rezidencija kadžarskih nasljednika princa Abasa Mirze.

Naposljetku, Perzija više nije mogla parirati Rusima u Gruziji, pa se službeno odrekla gruzijskog teritorija prema Gulistanskom i Turkmenchay ugovoru. Prema navedenim sporazumima, Iran se u korist Rusije odrekao svih gradova i sela u Gruziji, što uključuje i regije uz crnomorsku obalu kao što su Megrelija, Abhazija, Imeretija, and Gurija.

Za opširniju raspravu o ovoj temi pogledajte: Gorjestan Arhivirano 2007-03-12 na Wayback Machine-u.

Irak

[uredi | uredi kod]

Irak je bio provincija brojnih iranskih monarhija od ahemenidskog perioda, zbog čega je bio pod snažnim utjecajem perzijske kulture. Mezopotamski grad Babilon je bio jedan od najvažnijih gradova Ahemenidske Monarhije, dok je i obližnji Ktezifont bio jedan od glavnih gradova Sasanidske Monarhije. Danas postoje brojni irački gradovi i provincije koje nose perzijska imena, poput Al-Anbara ili Bagdada. Ostali primjeri su Nokrad (arap. Al-Haditha), Suristan (Kufa), Šahrban (Miqdadiya), Arvandrud (Šat Al-Arab) i Ašeb (Imadiyya)[31].

Patrick Clawson tvrdi:

„Arapski nacionalisti pokušavaju proširiti sadašnjost u prošlost, no to je iskrivljavanje stvarnosti. Iranski teritorij je nekoć obuhvaćao teritorij današnjeg Iraka. Prvi sasanidski glavni grad bio je Ktezifont, 33 km jugoistočno od Bagdada.“[32]

Čak i nakon arabizacije Iraka tokom islamskih osvajanja u 7. vijeku, perzijski utjecaj zadržao se još vjekovima kasnije. Primjerice, slavni perzijski šijitski klerici sahranjeni su u Nadžafu i Karbali. Naposljetku, područje Iraka u 17. vijeka gubi perzijska dinastija Safavida u korist Osmanskog Carstva.

Međunarodni sporazumi

[uredi | uredi kod]

Veze

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ „Termin koji koristi Enciklopedija Iranica”. Arhivirano iz originala na datum 2006-05-09. Pristupljeno 2010-10-23. 
  2. ↑ Richard Nelson Frye: „Veliki Iran“ (Greater Iran), XI.
  3. ↑ Richard Foltz: „Religije Puta svile: Kopneni promet i kulturna razmjena od antike do 15. vijeka“ (Religions of the Silk Road: Overland Trade and Cultural Exchange from Antiquity to the Fifteenth Century), izdavač: Palgrave Macmillan, 2000., str. 27.
  4. ↑ J. M. Cook: „Uspon Ahemenida i osnivanje njihovog carstva“ (The Rise of the Achaemenids and Establishment of Their Empire), Ilya Gershevitch, William Bayne Fisher, J. A. Boyle - Cambridge History of Iran, 2. svezak, str. 250.
  5. ↑ J. P. Mallory i Douglas Q. Adams: „Enciklopedija indoevropske kulture“ (Encyclopedia of Indo-European culture), London i Chicago, izdavač: Fitzroy-Dearborn, 1997., str. 307.
  6. ↑ Judith G. Kolbas: „Mongoli u Iranu“ (The Mongols in Iran), str. 399., citat: „Uljaytu, vladar Velikog Irana od 1304. do 1317.“
  7. ↑ Mir Hvand: Tārīh-i rawz̤at al-ṣafā, Teheran, 1959.
  8. ↑ Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (Eternal Iran), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 23.
  9. ↑ The Cambridge History of Iran: „Seleukidsko, partsko i sasanidsko razdoblje“ (The Seleucid, Parthian and Sasanian Periods), Ehsan Yarshater, 3. svezak, provjerio: Richard N. Frye, International Journal of Middle East Studies, 21. svezak, 1989., str. 415.
  10. ↑ Dehkoda: „Dehkodin rječnik“ - Turan
  11. ↑ Iraq policy (cogsci.ed.ac.uk), 1999.
  12. ↑ N. T. Homayoun: „Harazm: Što ja znam o Iranu?“ (Harazm: What do I know about Iran?), 2004., str. 78.
  13. ↑ Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (Eternal Iran), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 9.-10.
  14. ↑ Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (Eternal Iran), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 30.
  15. ↑ Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (Eternal Iran), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 31.-32.
  16. ↑ N. T. Homayoun: „Harazm: Što ja znam o Iranu?“ (Harazm: What do I know about Iran?), 2004., str. 111.
  17. ↑ Bahram Farahvoshi: Iranovich, izdavač: Tehran University Press, 1991., str. 8.
  18. ↑ Musa Javan: „Društvena historija drevnog Irana“ (Tarikh-i Ijtima'i Iran-i Bastan), 1961., str. 24.
  19. ↑ Michael Witzel: Aryan Home, Harvard (PDF format)
  20. ↑ E. Daniel: „Historija Irana“ (The History of Iran), 2001., str. 28.
  21. ↑ J. Lorentz: „Historijski rječnik Irana“ (Historical Dictionary of Iran), 1995.
  22. ↑ Dehkhoda: „Dehkhodin rječnik“, izdavač: Tehran University Press, str. 8457.
  23. ↑ „Enciklopedija Iranica: Kulab”. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-29. Pristupljeno 2010-10-23. 
  24. ↑ Enciklopedija Iranica: „Perzijska naselja u jugoistočnoj Kini“ (Persian settlements in southwestern China), str. 443.
  25. ↑ Zamir Sa'dollah Zadeh: „Perzijski jezik u pokrajini Xinjiang“ (Persian language in Xinjiang), urednik: Hamid Yazdan Parast
  26. ↑ Enciklopedija Iranica: „Kavkaški Iran“, str. 84.-96.
  27. ↑ „Perzijanci u Armeniji (enciklopedija Iranica)”. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-29. Pristupljeno 2010-10-23. 
  28. ↑ Perzijska Armenija
  29. ↑ „Armenci u Iranu (Iran Chamber)”. Arhivirano iz originala na datum 2006-06-15. Pristupljeno 2010-10-23. 
  30. ↑ Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (Eternal Iran), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 168.
  31. ↑ M. Mohammadi Malayeri: Del-e Iranshahr, 2. svezak, Teheran, 1996.
  32. ↑ Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (Eternal Iran), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005.

Literatura

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Engleski jezik
Perzijski jezik
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Veliki_Iran&oldid=41844398