Spojka – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena

Aktualna verzija od 17. juna 2022. u 11:21

Spojka služi za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina ili vratila u svrhu prenošenja okretnog momenta. Osim prenošenja momenta sile, pojedine vrste spojki imaju dodatna svojstva^[1]: ^[2]

prilagodbu odstupanjima osi vratila nastalim netočnom izradom, netočnom ugradnjom ili pod djelovanjem opterećenja
prigušenje vibracija na uvijanje (torzija)
smanjenje titranja (oscilacija) momenta uvijanja i udara pri pokretanju i u radu
upravljano ili automatsko uspostavljanje ili prekidanje prenošenja momenta uvijanja
osiguravanje od preopterećenja ili neželjenog smjera okretanja

Vrste spojki

Spojke dijelimo ih prema primjeni i konstruktivnim svojstvima u nekoliko grupa i podgrupa:

Neelastične spojke koje kruto prenose okretni moment (bez značajnijeg uvijanja).

Čvrste spojke – spajaju dvije osovine u jednu cjelinu, te mogu prenositi i moment savijanja.
Pomične ili kompenzacione spojke – prenose okretni moment kruto, ali dozvoljavaju male aksijalne, krute ili poprečne pomake između osovina.

Elastične spojke dozvoljavaju kruto uvijanje između osovina i elastično prenose okretni moment. Obično mogu kompenzirati i manje poprečne i aksijalne pomake.
Tarne spojke prenose okretni moment trenjem. Upotrebljavaju se kao uključno – izvrstive spojke za povremeno uključivanje radnog stroja u pogon. Uključivanje može biti mehaničko, hidrauličko, pneumatsko i elektromagnetsko.
Hidrodinamičke spojke okretni moment prenose mlazom tekućine (ulja), a sastoje se od rotora pumpe na pogonskoj, rotora turbine na gonjenoj strani i zajedničkog kućišta. U kombinaciji sa tarnim spojkama mogu biti izvedene kao automatski mjenjači.
Specijalne spojke

Čvrste spojke

Čvrste spojke mogu biti:

Čahurasta spojka
Školjkasta ili oklopna spojka
Tanjurasta ili kolutna spojka ima oblik prirubnice spojene s običnim, ili, još bolje, sa dosjednim vijcima. Računa se na trenje, ali se vijci kontroliraju i na odrez (smik). Ako se radi s glavinom, obavezan je stezni spoj između glavine i osovine. Za brodske osovine rade se s iskovanim prirubnicama.

Pomične ili kompenzacione spojke

Pomične ili kompenzacione spojke mogu biti:

Kandžasta ili klizna spojka
Kardanski zglob ili Hookeov zglob
Kardanski prijenos
Dvostruka kardanska spojka
Oldhamova spojka
Schmidtova spojka
Zupčasta spojka
Pomične ili kompenzacijske spojke s čeličnim lamelama
Pomične ili kompenzacijske spojke s gumenim lamelama

Elastične spojke

Elastične spojke imaju prvenstvenu namjenu elastično prenošenje momenta uvijanja uz kutno uvijanje između obje polovine spojke. Moguća je kompenzacija manjih odstupanja između osovina. One sprečavaju prenošenje torzionih udaraca i pomiču kritičnu brzinu okretaja i smanjuju torzione vibracije prigušivanjem. Elastične spojke obično nemaju linearne karakteristike i često imaju znatno unutarnje prigušenje.

Elastične spojke mogu biti:

Elastična spojka s pojasom (guma, metalna opruga, elastomer)
Elastična spojka s valjkastim ulošcima
Elastična kandžasta spojka
Spojka s vijugavom opružnom trakom

Tarne spojke

Tarne spojke služe za povremeno uključivanje u rad radnog (gonjenog) stroja pri neprekidnom radu pogonskog stroja. Kod ukapčanja (pokretanja) dolazi do klizanja pri čemu se gubi snaga, koja se pretvara u toplinu, a pokazuje se kao veće ili manje trošenje ploha. U normalnom pogonu brzine se moraju izjednačiti i spojke rade bez klizanja. Vrlo slične po konstrukciji (a često identične) su tarne kočnice. ^[3]

Tarne spojke mogu biti:

Kandžasta tarna spojka
Pločasta tarna spojka
Radijalna tarna spojka
Tarne spojke s jednom lamelom
Tarne spojke s više lamela

Hidrodinamičke spojke

Sastoje se od rotora pumpe (na pogonskom dijelu) i rotora turbine (na gonjenom dijelu) u zajedničkom kućištu. Pogonski i gonjeni dijelovi nemaju međusobno neposredni dodir, nego su povezani mlazom fluida.

Hidrodinamičke spojke mogu biti:

Hidrodinamička spojka s stalnim punjenjem

Hidrodinamička spojka s komorom za kašnjenje
Hidrodinamička spojka s prstenastom komorom
Hidrodinamička spojka s remenicom

Hidrodinamička spojka s promjenjivim punjenjem

Hidrodinamička spojka s dvostrukom cirkulacijom

Specijalne spojke

Specijalne spojke mogu biti:

Centrifugalne spojke
Zupčaste spojke za razdvajanje i sinkronizaciju
Jednosmjerne spojke
Spojke za upuštanje u rad
Siguronosne spojke
Elektrodinamičke (indukcione) spojke ^[4]

Izvori

↑ Spojke-odredišta, vrste i čimbenici odabira
↑ [1] Arhivirano 2012-01-31 na Wayback Machine-u "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
↑ [2] Arhivirano 2017-02-28 na Wayback Machine-u "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
↑ "Spojke", prof. dr. sc. Boris Obsieger, Tehnički fakultet Rijeka, 2004.

[1] Spojke-odredišta, vrste i čimbenici odabira

[2] [1] Arhivirano 2012-01-31 na Wayback Machine-u "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.

[3] [2] Arhivirano 2017-02-28 na Wayback Machine-u "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.

[4] "Spojke", prof. dr. sc. Boris Obsieger, Tehnički fakultet Rijeka, 2004.

[1]

[2]

[3]

[4]

Verzija od 3. decembra 2021. u 17:56 uredi 89.113.136.37 (razgovor) Nema sažetka izmjene oznaka: vizualno uređivanje ← Starija izmjena	Aktualna verzija od 17. juna 2022. u 11:21 uredi poništi Vipz (razgovor \| doprinosi) Autopatroleri, Administratori interfejsa, Patrolci, Vraćači, Administratori 10.802 izmene m Vraćene izmjene 78.0.202.47 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 89.113.136.37 oznaka: vraćanje
(Nije prikazana jedna međuverzija jednog korisnika)
(nema razlike)