Prijeđi na sadržaj

Nabatejci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: hi:नबाती
Sharp picture in much higher resolution
 
(Nije prikazano 20 međuverzija 13 korisnika)
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:PetraTreasury.JPG|thumb|250px|[[Riznica]] nabatejskog glavnog grada [[Petra|Petre]], uklesana u stijenu]]
[[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|thumb|250px|[[Riznica]] nabatejskog glavnog grada [[Petra|Petre]], uklesana u stijenu]]


'''Nabatejci''' (vlastito ime "''Nabatu''", [[latinski jezik|lat.]] ''Nabataer'') su bili savez [[nomadi|nomadskih]] plemena sjeverozapadne Arabije.
'''Nabatejci''' (vlastito ime "''Nabatu''", [[latinski jezik|lat.]] ''Nabataer'') su bili savez [[nomad]]skih plemena sjeverozapadne Arabije.


Nabatejci su kao karavanski trgovci velikim dijelom kontrolirali [[trgovina|trgovačke]] putove prema južnoj Arabiji i od 4. stoljeća pne. ostvarili značajnu gospodarsku i političku moć. U razdoblju od [[150. pne.]] pa do [[105]]. n.e. udružili su se u kraljevinu koja se pružala od [[Sinajski poluotok|Sinajskog poluotoka]] prema sjevernoj [[Arabija|Arabiji]]. Nakon što ih je [[Antigon I. Monoftalmos]] bezuspješno [[312. pne.]] pokušao pokoriti, proširili su područje svojg utjecaja i na [[Sirija|Siriju]]. [[Stara Grčka|Grčki]] [[Povijest|povjesničar]] [[Diodor sa Sicilije|Diodor]] ([[1. stoljeće pne.]]) zapisao je slijedeće:
Nabatejci su kao karavanski trgovci velikim dijelom kontrolirali [[trgovina|trgovačke]] putove prema južnoj Arabiji i od 4. stoljeća pne. ostvarili značajnu gospodarsku i političku moć. U razdoblju od [[150. pne.]] pa do [[105]]. n.e. udružili su se u kraljevinu koja se pružala od [[Sinaj|Sinajskog poluotoka]] prema sjevernoj [[Arabija|Arabiji]]. Nakon što ih je [[Antigon I Monoftalmos|Antigon I. Monoftalmos]] bezuspješno [[312. pne.]] pokušao pokoriti, proširili su područje svojg utjecaja i na [[Sirija|Siriju]]. [[Antička Grčka|Grčki]] [[historija|povjesničar]] [[Diodor]] ([[1. vijek pne.|1. stoljeće pne.]]) zapisao je slijedeće:


:''...živjeli su razbojničkim životom i često pljačkali susjedne zemlje [....]. Nisu sijali žitarice, niti uzgajali voćke niti pili vino, a nisu niti gradili kuće. Ako je netko prekršio to pravilo, bio je kažnjavan smrću. [....] iako su postojala mnoga druga [[arapi|arapska]] plemena koja su koristila pustinju, sve su ih daleko premašili bogatstvom iako ih nije bilo više od 10.000, jer puno njih je znalo dovesti do mora [[tamjan]], [[mirna (biljka)|mirnu]] i odabrane [[začin]]e....''
:''...živjeli su razbojničkim životom i često pljačkali susjedne zemlje [....]. Nisu sijali žitarice, niti uzgajali voćke niti pili vino, a nisu niti gradili kuće. Ako je netko prekršio to pravilo, bio je kažnjavan smrću. [....] iako su postojala mnoga druga [[arapi|arapska]] plemena koja su koristila pustinju, sve su ih daleko premašili bogatstvom iako ih nije bilo više od 10.000, jer puno njih je znalo dovesti do mora [[tamjan]], [[mirna (biljka)|mirnu]] i odabrane [[začin]]e....''


Oko [[85. pne.]] Nabatejci pod kraljem Aretom III. osvajaju [[Damask]]. U vrijeme vojskovođe Gneja Pompeja postali su rimski vazali, ali je Areta ipak uspio očuvati jedinstvo svog kraljevstva. Tek u vrijeme cara [[Trajan]]a [[106. pne.]] Nabatejci gube svoju relativnu neovisnost i postaju kao [[rimska provincija]] Arabija Petra sastavni dio [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]].
Oko [[85. pne.]] Nabatejci pod kraljem Aretom III. osvajaju [[Damask]]. U vrijeme vojskovođe Gneja Pompeja postali su rimski vazali, ali je Areta ipak uspio očuvati jedinstvo svog kraljevstva. Tek u vrijeme cara [[Trajan]]a [[106. pne.]] Nabatejci gube svoju relativnu neovisnost i postaju kao [[rimske provincije|rimska provincija]] Arabija Petra sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]].


Važni gradovi su bili glavni grad [[Petra]] u današnjem [[Jordan]]u i Bostra na području današnje [[Sirija|Sirije]].
Važni gradovi su bili glavni grad [[Petra]] u današnjem [[Jordan]]u i Bostra na području današnje [[Sirija|Sirije]].


U [[poljoprivreda|poljoprivredi]] su koristili izvrstan sistem navodnjavanja, koji je danas predmet proučavanja [[znanost|znanstvenika]] sa Jeruzalemskog univerziteta. Kako su živjeli u području ekstremno [[aridna klima|aridne klime]], skupljali su oborine u okolini, i dovodili vodu na polja. Omjer između poljoprivredno korištene površine i površine na kojoj su skupljali kišnicu je bio 1:10 i 1:20. Na polja su ju dovodili principom slobodnog pada.
U [[poljoprivreda|poljoprivredi]] su koristili izvrstan sistem navodnjavanja, koji je danas predmet proučavanja [[nauka|znanstvenika]] sa Jeruzalemskog univerziteta. Kako su živjeli u području ekstremno [[aridna klima|aridne klime]], skupljali su oborine u okolini, i dovodili vodu na polja. Omjer između poljoprivredno korištene površine i površine na kojoj su skupljali kišnicu je bio 1:10 i 1:20. Na polja su ju dovodili principom slobodnog pada.


Imali su još jedan vrlo unosan izvor prihoda. Trgovali su grudama katrana koji se dizao na površinu [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]. Katran je uglavnom prodavan u [[Egipat]] gdje se koristio u postupku balzamiranja.
Imali su još jedan vrlo unosan izvor prihoda. Trgovali su grudama katrana koji se dizao na površinu [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]. Katran je uglavnom prodavan u [[Egipat]] gdje se koristio u postupku balzamiranja.


{{Commonscat|Nabataeans}}


[[Kategorija:Nabateja]]
[[Kategorija:Nestali narodi]]
[[Kategorija:Nestali narodi]]
[[Kategorija:Semitski narodi]]
[[Kategorija:Semitski narodi]]

<!--interwiki-->

[[ar:مملكة الأنباط]]
[[arz:نبط]]
[[bg:Набатея]]
[[ca:Nabateus]]
[[de:Nabatäer]]
[[el:Ναβαταίοι]]
[[en:Nabataeans]]
[[eo:Nabateo]]
[[es:Nabateo]]
[[fi:Nabatealaiset]]
[[fr:Nabatéens]]
[[gl:Nabateos]]
[[he:נבטים]]
[[hi:नबाती]]
[[hr:Nabatejci]]
[[hu:Nabateusok]]
[[id:Nabath]]
[[it:Nabatei]]
[[ja:ナバテア王国]]
[[ko:나바테아 왕국]]
[[lv:Nabateja]]
[[ms:Nabatea]]
[[nl:Nabateeërs]]
[[no:Nabateere]]
[[pl:Nabatejczycy]]
[[pt:Nabateus]]
[[ru:Набатейское царство]]
[[sv:Nabatéer]]
[[tr:Nebatiler]]
[[zh:納巴泰人]]

Aktualna verzija od 8. oktobra 2015. u 13:59

Riznica nabatejskog glavnog grada Petre, uklesana u stijenu

Nabatejci (vlastito ime "Nabatu", lat. Nabataer) su bili savez nomadskih plemena sjeverozapadne Arabije.

Nabatejci su kao karavanski trgovci velikim dijelom kontrolirali trgovačke putove prema južnoj Arabiji i od 4. stoljeća pne. ostvarili značajnu gospodarsku i političku moć. U razdoblju od 150. pne. pa do 105. n.e. udružili su se u kraljevinu koja se pružala od Sinajskog poluotoka prema sjevernoj Arabiji. Nakon što ih je Antigon I. Monoftalmos bezuspješno 312. pne. pokušao pokoriti, proširili su područje svojg utjecaja i na Siriju. Grčki povjesničar Diodor (1. stoljeće pne.) zapisao je slijedeće:

...živjeli su razbojničkim životom i često pljačkali susjedne zemlje [....]. Nisu sijali žitarice, niti uzgajali voćke niti pili vino, a nisu niti gradili kuće. Ako je netko prekršio to pravilo, bio je kažnjavan smrću. [....] iako su postojala mnoga druga arapska plemena koja su koristila pustinju, sve su ih daleko premašili bogatstvom iako ih nije bilo više od 10.000, jer puno njih je znalo dovesti do mora tamjan, mirnu i odabrane začine....

Oko 85. pne. Nabatejci pod kraljem Aretom III. osvajaju Damask. U vrijeme vojskovođe Gneja Pompeja postali su rimski vazali, ali je Areta ipak uspio očuvati jedinstvo svog kraljevstva. Tek u vrijeme cara Trajana 106. pne. Nabatejci gube svoju relativnu neovisnost i postaju kao rimska provincija Arabija Petra sastavni dio Rimskog carstva.

Važni gradovi su bili glavni grad Petra u današnjem Jordanu i Bostra na području današnje Sirije.

U poljoprivredi su koristili izvrstan sistem navodnjavanja, koji je danas predmet proučavanja znanstvenika sa Jeruzalemskog univerziteta. Kako su živjeli u području ekstremno aridne klime, skupljali su oborine u okolini, i dovodili vodu na polja. Omjer između poljoprivredno korištene površine i površine na kojoj su skupljali kišnicu je bio 1:10 i 1:20. Na polja su ju dovodili principom slobodnog pada.

Imali su još jedan vrlo unosan izvor prihoda. Trgovali su grudama katrana koji se dizao na površinu Mrtvog mora. Katran je uglavnom prodavan u Egipat gdje se koristio u postupku balzamiranja.