Izvorni kod stranice Wilhelm Röntgen

{{Infookvir znanstvenik
| ime                     = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Wilhelm Conrad Röntgen
| slika                   = WilhelmRöntgen.JPG
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[27. ožujka]] [[1845]].
| mjesto_rođenja          = {{flagicon|Njemačka}} [[Lennep]], [[Njemačka]]
| datum_smrti             = [[10. veljače]] [[1923]].
| mjesto_smrti            = {{flagicon|Njemačka}} [[München]], [[Njemačka]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Nijemci|Nijemac]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]]
| radna_institucija       = Sveučilišta u [[Strasbourg]]u, [[Hohenheim]]u, [[Gießen]]u, [[Würzburg]]u i Münchenu
| alma_mater              = [[ETH Zürich]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = [[X-zrake]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]]</br>([[1901]].)
| religija                = 
| fusnote                 = Prvi dobitnik Nobela za fiziku
}}
'''Wilhelm Conrad Röntgen''' ([[Lennep]], [[27. ožujka]] [[1845]]. – [[München]], [[10. veljače]] [[1923]].), [[Njemačka|njemački]] [[Fizika|fizičar]].

Röntgen je [[1895]]. otkrio posebnu vrstu [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], ''[[X-zrake]]'' (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na [[Fotografija|fotografsku]] ploču, prolaze kroz različite materijale i [[Ionizacija|ioniziraju]] zrak kojim prolaze. Konstruirao je rendgenske cijevi s konkavnom [[Katoda|katodom]] i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je [[1901]]. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] te je tako postao prvi dobitnik ove nagrade.

== Životopis ==
Wilhelm Conrad Röntgen je rođen u Lennepu (danas dijelu grada [[Remscheid]]a), u obitelji krojača. Kada mu je bilo tri godine, obitelj se preselila u [[Nizozemska|Nizozemsku]], u [[Apeldoorn]], gdje je i odrastao.<ref name="NationMaster">[http://www.nationmaster.com/encyclopedia/Wilhelm-R%C3%B6ntgen "Wilhelm Röntgen"], NationMaster.com {{eng icon}}</ref>

Röntgen je studirao na sveučilištu u nizozemskom [[Utrecht]]u i na [[ETH Zürich|ETH]] u [[Zürich]]u, gdje je diplomirao [[strojarstvo]]. Godine [[1869]]. doktorirao je na Sveučilištu u Zürichu.

Od [[1867.]] do [[1871.]] predavao je na Sveučilištu u [[Strasbourg]]u, kada je postao profesor na Poljoprivrednoj akademiji u [[Hohenheim]]u. Godine [[1876.]] vratio se u Strassbourg na tri godine kao profesor fizike. Od [[1879.]] do [[1888.]] bio je pročelnik katedre za fiziku na Sveučilištu u [[Gießen]]u, kada prelazi na mjesto pročelnika katedre za fiziku na Sveučilištu u [[Würzburg]]u. Godine [[1900.]], prema posebnom zahtjevu [[Bavarska|bavarske]] vlade, Röntgen prelazi na [[München|minhensko]] Sveučilište, gdje ostaje do kraja života.<ref>[http://www.nobel-winners.com/Physics/wilhelm_conrad_rontgen.html "Wilhelm Conrad Röntgen"], nobelwinners.com {{eng icon}}</ref>

[[Datoteka:X-ray by Wilhelm Röntgen of Albert von Kölliker's hand - 18960123-02.jpg|thumb|Jedna od prvih radiografija (rendgenskih slika) koje je Röntgen snimio, šaka, vjerojatno gospođe Röntgen]]

Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zavjesu [[barij]]evog [[platinacijanid]]a, koju je pripremio za jedan od narednih eksperimenata, osvijetlio prije nego što ju je upotrijebio. Naime, tijekom [[1895]]. Röntgen je, poput brojnih fizičara, ispitivao efekte visokog [[napon]]a na električno pražnjenje u razrijeđenim [[plin]]ovima u [[vakuum]]skim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kad god bi uključio visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima zbivala ista stvar, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijevog platinocijanida, koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata.

Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko tjedana je jeo i spavao u laboratoriju, neprekidno ispitujući osobine novih zraka, koje je privremeno nazvao [[X-zrake]], koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Premda je znanstveni svijet kasnije, kada je Röntgen postao poznat, zrake po njemu nazvao rendgenskima, on je radije koristio izraz X-zrake. I danas se u svakodnevnom govoru medicinska aparatura za snimanje X-zrakama naziva rendgen.

U studenom [[2004]]. [[IUPAC|Međunarodna unija za čistu i primjenjenu kemiju]] dala je 111. elementu u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu]] ime [[roentgenij]].

Röntgen je umro [[1923.]] od [[Rak (bolest)|raka]]. Vjeruje se da rak nije bio posljedica njegova rada s ionizirajućom [[Radioaktivnost|radijacijom]], jer je u tim istraživanjima proveo samo kratko vrijeme, a bio je jedan od rijetkih pionira istraživanja radioaktivnosti koji je redovito koristio [[Olovo (element)|olovnu]] zaštitu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Wilhelm Conrad Röntgen}}
* [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1901/rontgen-bio.html Biografija na nobelprize.org] {{eng icon}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1845|1923|Röntgen, Wilhelm Konrad}}
[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Biografije, Apeldoorn]]
[[Kategorija:Biografije, Utrecht]]
[[Kategorija:Biografije, Zürich]]
[[Kategorija:Biografije, Strasbourg]]
[[Kategorija:Biografije, München]]