Izvorni kod stranice Veliki kineski zid

{{otheruses2|Kineski zid}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Veliki kineski zid
|slika = GreatWallNearBeijingWinter.jpg
|godina = [[1987.]] <small>(8. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/438
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Kineski zid''' ([[Kineski jezik|kin.]] 万里长城/萬裡長城, ''Wànlĭ Chángchéng'' "zid dug 10.000 lia", ali i [[Kineski jezik|kin.]] 中国长城/中國長城 ''Zhōngguó Chángchéng'' "dugi [[Kina|kineski]] zid") predstavlja skupinu obrambenih [[zid]]ova s [[toranj|tornjevima]], u sjevernoj [[Kina|Kini]]. Svi zidovi zajedno dugački su 8.851,8 [[km]] (5500,3 [[milja]])<ref>[http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/zemljopis_i_povijest/kineski_zid_duzina Kineski zid - dužina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110225110614/http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/zemljopis_i_povijest/kineski_zid_duzina |date=2011-02-25 }} Preuzeto 4. 8. 2011.</ref>, (glavni dio 2450&nbsp;km) što ih obujmom i masom čini najvećom građevinom na svijetu. Zid se sastoji od više međusobno povezanih ili nepovezanih dijelova različite starosti i načina gradnje.
[[Datoteka:Map of the Great Wall of China.jpg|mini|lijevo|300px|Kineski zid predstavljen u različitim bojama, ovisno o vremenskom razdoblju u kojem je podignut]]
Zid je, vjerojatno, prvobitno bio još duži. Danas se pretpostavlja da je sezao do [[pustinja|pustinje]] [[Lop Nor]], oko 500&nbsp;km dalje na zapad od danas najzapadnije poznate točke zida. To, međutim, još nije pouzdano potvrđeno.

Jedan od kineskih naziva, "zid dug 10.000 lia", ne treba shvatiti doslovno. Li je stara kineska mjera za dužinu od oko oko 575,5 m, pa bi prema tome zid trebao biti dug 5.755&nbsp;km. Međutim, u kineskom jeziku broj 10.000 znači beskrajno, beskonačno, pa prema tome, taj naziv bi, zapravo, značio otprilike "nezamislivo dugi zid".

Kineski je zid 1987. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], a [[2007.]] je izabran među [[Sedam svjetskih čuda|sedam novih svjetskih čuda]].

== Historija ==
[[Datoteka:Greatwall large.jpg|mini|Fotografija Kineskog zida iz 1907. god.]]
Prva granična utvrđenja koja potsjećaju na zid nastala su vjerojatno u drugoj polovini [[5. vijek pne.|5. vijeka pne.]], u razdoblju ratovanja između [[Period Zaraćenih država|zaraćenih država]], a zbog zaštite jednih od drugih. Ovi pojedinačni odjeljci zidova rađeni su od obrađene [[glina (tlo)|gline]] koju su zbog veće izdržljivosti miješali sa slamom. U doba prvog kineskog cara 300 000 vojnika i 500 000 seljaka osuđeno je na prisilni rad na izgradnji Velikog kineskog zida, a u kasnijim razdobljima oko 1 800 000 seljaka povremeno je radilo uz teške kažnjenike. Stotine tisuća nisu preživjeli, a mnogi su leševi zazidani u Zid.<ref>Najljepša mjesta na svijetu, LEO COMMERCE, Rijeka-Zagreb 2009., str. 222.</ref>

Godine [[214. pne.]] prema naredbi prvog cara ujedinjene [[Kina|Kine]], [[Qin Shi Huang|Čin Ši Huangdija]], nakon ekspanzije preko [[Žuta rijeka|Žute rijeke]], počinje gradnja zaštitnih zidova za obranu od naroda sa sjevera. Gradnja zida započela je na sjevernoj granici carstva s oko 300.000 radnika i nepoznatim brojem političkih zatvorenika. Za razliku od ostataka ranije postojećih zidova, ovaj nije građen u dolinama, nego na sjevernoj strani neposredno ispod linije grebena bregova kojima je prolazio. Zbog nedostatka gline, građen je slaganjem  ploča prirodnog kamena.

Od tada, zid je bio neprekidno dograđivan i prerađivan, a danas poznati oblik dobio je u vrijeme [[Dinastija Ming|dinastije Ming]], kada je bila zadnja velika faza gradnje. God. [[1493]]. počela je gradnja Ming zida, radi zaštite od [[Mongoli|Mongola]] ali i zbog bolje kontrole trgovine, i nastavljena različitim intenzitetom sve do [[17. vijek]]a. Putanja zida slijedi linije brdskih grebena, što je naročito zahtjevna i skupa gradnja.

Kineski zid je postao simbolom nacionalnog jedinstva te najveća kineska turistička atrakcija. Od 1970. godine otvoren je i za turističke obilaske te ga posjeti oko 10 milijuna turista godišnje. Najčešće se posjećuju dijelovi Zida oko Pekinga. Budući da je Zid stariji od 2.000 godina neki dijelovi su ruševni ili nestali, stoga, vlasti su donijele zakon koji zabranjuje vađenje cigli, kamenja i gradnju kuća u blizini kako bi što bolje očuvali Zid budući da predstavlja jednu od najnevjerojatnijih građevina koje je sagradio čovjek<ref>[http://www.prisjetimo.covermagazin.com/?p=48 Kineski zid na prisjetimo.covermagazin.com] Preuzeto 4. 8. 2011.</ref>.

== Odlike ==
[[Datoteka:Juyongguan11.JPG|mini|Kineski zid kod [[Juyongguan]]a]]
Za izgradnju zida uglavnom je korišten kamen,

a vezivni materijal rađen je od [[vapno|vapna]] i [[ljepljiva riža|ljepljive riže]]. Udaljenost promatračkih [[kula]], koje su integrirane u zid, od kojih je većina visoka 12,2 m, nije bila duža od dvostrukog dometa strijele, tako da ni jedan dio zida nije ostao neobranjen. U svakoj od oko 25.000 tisuća kula mogla se smjestiti manja vojna postrojba koja je mogla biti opremljena zalihama dovoljnim da se izdrži četveromjesečna opsada, a oko 15.000 signalnih tornjeva osiguravali su vezu s glavnim gradom.

Zid se zapravo sastoji od dva zida (vanjski i unutrašnji), s ispunom od drugih materijala, (zemlja, pijesak, glina kao i razni otpaci, ali i tijela poginulih radnika). Prosječna visina mu je oko 16 m, a širina od 5 do 8 m.

<gallery>
Datoteka:20090529 Great Wall 8185.jpg|<center>Kineski zid kod [[Jinshanling]]a
Datoteka:Great Wall of China July 2006.JPG|<center>Kineski zid kod [[Mutianyu]]a, kod Pekinga
Datoteka:GreatWall 2004 Summer 1.jpg|<center>Kineski zid kod [[Badaling]]a
Datoteka:Greatwall-SA3.jpg|<center>Kineski zid kod [[Simatai]]a
Datoteka:Jiayuguan0735.JPG|<center>Kineski zid kod [[Jiayuguan]]a
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}
* Julia Lovell, ''The Great Wall: China against the World. 1000 BC – 2000 AD''. London: Atlantic Books; Sydney, Australija: Picador, 2006. {{ISBN|978-0330-42241-3}}; {{ISBN|0-330-42241-3}}.
* Michael Yamashita i William Lindesay, ''The Great Wall — From Beginning to End'', 2007. New York: Sterling. 160 str. {{ISBN|978-1-4027-3160-0}}.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Great Wall of China}}
* [http://www.putovnica.net/pstyle/svjetska-cuda/7-svjetskih-cuda-novog-vijeka/kineski-zid Kineski zid] na putovnica.net
* [http://www.chinagreatwall.org/ Društvo "Veliki kineski zid"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131044944/http://www.chinagreatwall.org/ |date=2010-01-31 }} {{zh icon}}
* [http://www.friendsofgreatwall.org/ Međunarodni prijatelji Velikog zida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090217190147/http://friendsofgreatwall.org/ |date=2009-02-17 }} - organizacija za zaštitu Zida {{en icon}}

{{Svjetska baština u Kini}}
{{Sedam čuda}}

[[Kategorija:Kineska arhitektura]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Kini]]
[[Kategorija:Utvrđenja]]
[[Kategorija:Sedam svjetskih čuda]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]]