Izvorni kod stranice Olimpijske igre

[[Datoteka:Olympic Rings.svg|thumb|200px|Olimpijski prsteni]]
[[Datoteka:2000 olympic torch.JPG|thumb|Nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara trkači, uglavnom bivši športaši, istaknuti pojedinci ali i mnogi građani, Olimpijskom bakljom prenose štafetno [[Olimpijski plamen]] od drevne [[Olimpija|Olimpije]] do mjesta svečanog otvaranja na olimpijskom stadionu. (Na slici: Olimpijska baklja za OI u Sydneyu 2000.)]] 

'''Olimpijske igre''' ([[akronim]] '''OI'''), višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrješno ih nazivamo i [[Olimpijada|Olimpijade]], jer Olimpijadom je u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako završetkom Olimpijskih igara počinje jedna Olimpijada, a završetkom te Olimpijade počinju sljedeće Olimpijske igre, koje pak, kad završe, počinje slijedeća Olimpijada, itd. Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara [[2004]] godine u [[Atena|Ateni]] glasi: "Igre XXVIII. Olimpijade modernog doba". Te Igre, u Ateni 2004. godine, ustvari nisu 28. Olimpijske igre ( od Atene 1896.godine, naovamo) - koje su održane - nego "tek" 25. To zato jer Igre VI., XII. i XIII. Olimpijade modernog doba, koje su trebale biti održane u [[Berlin]]u [[1916]], [[Helsinki]]ju [[1940]] i [[London]]u [[1944]], zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog]] ili [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata, nisu održane.

Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] djelovanjem [[Francuska|francuskog]] humanista i zanešenjaka [[Pierre de Coubertin|baruna Pierre de Coubertina]]. Na njegov prijedlog je u [[Pariz]]u [[23. 6.|23. lipnja]] [[1894]] osnovan [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), franc. CIO, engl. IOC, a prvim predsjednikom tog najvišeg olimpijskog i, uopće športskog, tijela postao je Grk [[Demetrios Vikelas]]. Ispravno zvane: “Igre I Olimpijade”, tj. Prve Olimpijske igre modernog doba (nisu imale prefiks “ljetne”, jer tada još nije bilo spomena o potrebi održavanja posebnih, Zimskih Olimpijskih igara), održane su [[1896]] godine u [[Atena|Ateni]], i otada se održavaju svake četiri godine osim u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata. Pošto se ubrzo ukazala potreba za jednako kvalitetnim natjecanjima u [[Zimski športovi|zimskim športovima]] uskoro su održane i prve [[Zimske Olimpijske igre]] u [[Chamonix]]u, [[Francuska]], [[1924]] godine.

Zimske su se Olimpijske igre održavale također kao i ljetne, svake četiri godine, iste godine, zaključno do [[1992]] godine i Igara u [[Albertville]]u u Francuskoj, kada je, zbog glomaznosti olimpijskog programa ali i zbog zahtjeva moćnih TV kuća odlučeno da se razdvoje termini održavanja Ljetnih i Zimskih igara, pa su prve iduće Zimske Olimpijske igre održane [[1994]] godine u [[Lillehammer]]u u [[Norveška|Norveškoj]]. 

Olimpijske igre su natjecanja između sportaša u pojedinačnim i ekipnim disciplinama, a ne između zemalja. One okupljaju sportaše koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski odbor i koji se svojim sportskim izvedbama natječu za stručno vodstvo međunarodnih saveza. 

== Starovjekovne Olimpijske igre ==
{{main|Drevne olimpijske igre}} 
 
[[Datoteka:Stadio Olimpia 2007.JPG|thumb|Stadion u Olimpiji]]

Pravi izvori o nastanku [[Antika|starovjekovnih]] Olimpijskih igara su izgubljeni u vihorima stoljeća, ali kruže mnoge legende i predaje o njihovom nastanku. Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam [[Zeus]] kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vrhovništvom, nad ocem [[Kron (Titan)|Kronom]]. Druga kaže da je [[Heraklo]], rimski: [[Herkul (mitologija)|Herkul]], jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji pa je odlučio da se na taj spomen svake 4 godine održavaju takve utrke.

Međutim, osim Igara u Olimpiji održavale su se i druge “konkurentne”, slične Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske Igre, ali su Olimpijske igre, spletom političkih okolnosti, nadvladale 572. godine prije Krista. Sve te priče u svezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom [[Olimpijsko primirje|Olimpijskog primirja]], kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara (kamo sreće da je tako i danas). A prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u [[Olimpija|Olimpiji]] datira iz 776. godine prije Krista, premda nije sigurno da su to bile i prve Igre u staroj Grčkoj. Neki povjesničari su skloni zaključiti da su se slična natjecanja sporadično održavala čak i od XIII. st. prije Krista! Isprva su Igre bile uglavnom događaj lokalnog značaja, a do XV. starovjekovnih Olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (cca 4420 m), održana je 720. prije Krista. Baš uz te Igre vezana je i jedna zanimljivost. Isprva su se športaši natjecali odjeveni, u laganu športsku opremu, kao danas. A onda su, na tim Igrama, tijekom utrke, jednom trkaču – spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno pa su se natjecatelji od tada takmičili goli.
Ubrzo se je počeo povećavati i broj športova: 748. godine uveden je ''pankraton'' (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasično hrvanje i petoboj, 688. ''šakanje'' (kao današnji boks), 680. godine utrke kočija, itd, itd. Bilo kako bilo, (Olimpijske) Igre postaju sve važniji momenat u povjesti stare Grčke, dostižući svoj vrhunac tijekom 6-og i 5-og stoljeća prije Krista.

Olimpijske su igre također imale velik vjerski značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga [[Zeus]]a kojemu je podignut veličanstveni kip u Olimpiji. Broj disciplina ubrzo je narastao do dvadesetak, a same su se Igre održavale nekoliko dana. Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopćeg poštovanja, prilikom povratka u rodni grad, ako je trebalo, rušili su se i dijelovi gradskih bedema da da bi s pratnjom mogli ući, te bi bili ovjekovječeni kroz pjesme, predaje i podizali bi im se kipovi, a njihovi uspjesi bili su i materijalno nagrađivani (raznorazne beneficije, oslobođenje od poreza, itd). Ustalio se ritam održavanja Igara – svake četiri godine, a vrijeme između prošlih i budućih Igara prozvan je [[Olimpijada|Olimpijadom]]. Stari su Grci te periode – Olimpijade koristili i kao jednu od metoda brojanja godina.
 
Igre su polako gubile važnost tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimske]] vladavine nad Grčkom iako su i tada imale veliki ugled i značaj. Priča se čak da je sam [[Popis Rimskih careva|Rimski car]] [[Tiberije]] maštao o naslovu i časti Olimpijskog pobjednika a i car [[Neron]] je rado posjećivao olimpijska borilišta. Međutim s jačanjem [[hrišćanstvo|kršćanstva]], a pogotovu kad je ono postalo državnom religijom ([[391]] godine) Olimpijske igre su sve više smatrane slavljenjem poganskih božanstava i ostacima poganskih rituala, pa je konačno [[393]] godine [[Popis Rimskih careva|Rimski car]] [[Teodosije I|Teodozije]] ukinuo Olimpijske igre, zaključujući tako gotovo 12-stoljetnu povjest ovog veličanstvenog športskog događanja.

== Oživljavanje Olimpijskih igara ==
 
[[Datoteka:Baron Pierre de Coubertin.jpg|thumb|[[Pierre de Coubertin]], [[1. 1.|1. siječnja]] [[1863]] [[Pariz]] – [[2. 9.|2. rujna]] [[1937]] [[Ženeva|Geneva]], "otac" modernih Olimpijskih igara, sahranjen je u [[Lausanne|Lausanni]], [[Švajcarska|Švicarska]], gdje je danas sjedište MOO-a, a njegovo je srce, po njegovoj vlastitoj želji, sahranjeno u drevnoj Olimpiji]]

Pošto nijedna ideja nikada ne umire, tako ni Olimpijski duh i uzvišena Olimpijska ideja nisu umrli 393. godine. Već u XVII stoljeću u [[Engleska|Engleskoj]] su se počele održavati športske svečanosti izdaleka nalik drevnim starogrčkim Igrama. Tijekom slijedećih stoljeća slična športska događanja organizirana su i u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Grčka|Grčkoj]], ali to su bila mala natjecanja, bez ikakvog međunarodnog značenja. Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima [[nemačka|njemačkih]] [[Arheologija|arheologa]], sredinom XIX stoljeća otkrivani ostaci starogrčke Olimpije.

Nekako u isto vrijeme barun [[Pierre de Coubertin]] istraživao je razloge francuskog poraza u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] ([[1870]]-[[1871]]). On je zaključio da je razlog (i) u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati.
   
U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima, želja o natjecanju svjetske mladosti na športskom a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživotvorenju plemenitog i veličanstvenog Olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao.
   
Dalje je sve bila povijest.

Na kongresu na [[Pariz|Pariškom]] sveučilištu [[Sorbonna|Sorbonni]], održanom od [[16. 6.|16. lipnja]] do [[23. 6.|23. lipnja]] [[1894]] godine on je iznio svoju ideju pred međunarodnim auditorijem. I uspio je! Posljednjeg dana kongresa odlučeno je da se prve Olimpijske igre modernog doba, tj. Igre prve Olimpijade, održe [[1896]] godine u [[Atena|Ateni]], u njihovoj domovini Grčkoj, gdje su i rođene prije 2672 godine! Radi organizacije Igara utemeljen je [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), a [[Demetrios Vikelas]] je, kao pripadnik grčkog naroda, dobio čast da mu postane prvim predsjednikom.
 
[[Olimpijske igre 1896|I Olimpijske igre, 1896, Atena]], Igre I Olimpijade modernog doba, bile su uspješne. Održane su od [[5. 4.|5. travnja]] do [[14. 4.|14. travnja]] [[1896]]. Iako je sudjelovalo samo 285 športaša (samo muškarci!) iz 13 država, a koji su se natjecali u 9 športova i 43 športske discipline, bilo je to najveće međunarodno športsko natjecanje ikada održano (ne zaboravimo na starovjekovnim Olimpijskim igrama natjecali su se samo [[Grci]]). Grčki čelnici i grčka javnost bili su, s pravom, ushićeni te su očekivali da će imati monopol na Igre, tj. očekivali su da će se Olimpijske igre, kao nekoć, održavati samo u Grčkoj, ali MOO je odlučio drukčije, pa su Igre II Olimpijade održane [[1900]] u [[Pariz]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], a te su Igre već bile i puno veće: 24 zemlje sudionice, 1225 športaša, među njima 19 žena! 
 
Inače, čuveno olimpijsko geslo ''citius, altius, fortius'' (brže, više, jače), koje je ustvari postalo moto Olimpijskih igara nije, kako bi netko pomislio, ostalo iz starog vijeka, nego je to u svom govoru, prilikom osnivanja školskog športskog društva u školi u kojoj je bio ravnatelj, izrekao prijatelj baruna de Coubertina, dominikanac, otac Henry Martin Didon. 
I “utješno” geslo ''važno je sudjelovati, ne pobijediti,'' koje se, pogrešno, pripisuje samom barunu de Coubertinu, također je “autorsko djelo” jednog crkvenog čovjeka – u propovjedi na misi za sudionike Olimpijskih igara u [[London]]u [[1908]] to je izrekao pensilvanijski biskup Ethelbert Talbot.

== Moderne Olimpijske igre ==

Nakon početnog uspjeha Olimpijske igre su imale poteškoća. Igre održane u Parizu, [[1900]] i [[St. Louis]]u[[1904]] bile su u sjeni, bolje reći bile su privjesak [[Svjetska izložba|svjetskim izložbama]] koje su u tim gradovima tada održavane. A i samo trajanje tih Olimpijskih igara govori dosta: one u Parizu trajale su pet i pol mjeseci (!?), a one u St. Louisu uvjetno rečeno ”manje” – nešto preko četiri mjeseca i dvadeset dana! Kako Englezi ne bi bili “gori” od Francuza to su četvrte Igre, održane u [[London]]u, trajale od [[27. 4.|27. travnja]] do [[31. 10.|31. listopada]] [[1908]], dakle preko 6 mjeseci!!! Za današnje pojmove neshvatljivo! Trajanje Igara tako je vrludalo, neke su trajale manje, neke više - da bi se sa Igrama u [[Los Angeles]]u [[1932]], pa [[1936]] u [[Berlin]]u, ustalilo vrijeme trajanja Igara na današnjih 15 dana.
 
U spomen na prve Igre iz [[1896]] održane su, također u Ateni, [[1906]] godine, na njihovu 10-godišnjicu, tzv. “međuigre” (Intercalated games). Iako su i te Igre organizirane od strane MOO-a, taj isti MOO ih ne vodi ostale “redovne” Olimpijske igre nego više kao neku jubilarnu proslavu. Ima, međutim, mnogih suvremenih povjesničara Olimpizma koji su za to da i te Igre budu smatrane službenim Olimpijskim igrama. Svejedno, iako nepriznate kao službene, i te su Igre pridonijele popularizaciji i širenju olimpijskog pokreta.


=== Zimske Olimpijske igre ===
Kad je utemeljen MOO, jedan je od predviđenih športova bilo i [[klizanje na ledu]], a prvo natjecanje takvog tipa, održano na Igrama 1908. u Londonu, bile su četiri discipline [[umetničko klizanje|umjetničkog klizanja]]. Predloženo je osnivanje posebnih zimskih Igara, ali je ta ideja minirana glasovima [[Skandinavija|Skandinavaca]] koji su protežirali svoje “Nordijske igre”. Ipak neke discipline zimskih športova bile su uvrštene u program Igara [[1916]] godine u Berlinu (koje nisu održane) i onih [[1920]] u [[Antwerpen]]u. A onda je, [[1924]] godine u [[Chamonix]]u u [[Francuska|Francuskoj]] pod pokroviteljstvom MOO-a a u sklopu [[VIII Olimpijske igre 1924|VIII Olimpijskih igara 1924]] u Parizu, prvo organiziran “Međunarodni tjedan zimskih športova” koji je postigao uspjeh, pa je iduće, 1925. godine MOO odlučio ustanoviti posebne [[Zimske Olimpijske igre]] koje će se održavati neovisno o [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnim Olimpijskim igrama]]. Na zasjedanju MOO-a, 1926. godine, odlučeno je da se ta športska priredba, održana 1924. godine, računa kao [[zimske olimpijske igre 1924.|prve Zimske Olimpijske igre]]. 

Do [[1992]] i Ljetne i Zimske Olimpijske igre održavane su u istoj godini, a onda je, iz navedenih razloga, MOO odlučio “razdvojiti” ih. Zbog toga su slijedeće [[Zimska Olimpijada 1994|Zimske Olimpijske igre, 1994]], održane samo dvije godine poslije prethodnih Igara.

=== Razvoj ===
Od 245 sudionika (samo muških) iz 15 država, 1896. u Ateni, Igre su narasle na više od 10500 natjecatelja (točnije:10651), i to 6582 športaša i 4069 športašica iz 199 država, [[2000]] u [[Sydney]]u. Broj športaša na Zimskim igrama ipak je manji od njihovih “ljetnih kolega”: oko 2400 športaša i športašica je u 78 disciplina sudjelovalo na Igrama u [[Salt Lake City]]ju, [[2002]] godine. 

Sa preko 16000 TV i novinskih izvjestitelja (nazočnih u Sydneyu) Olimpijske su igre najveći medijski događaj na svijetu. Procjenjuje se da je Igre u Sydneyu na [[Televizija|televiziji]] gledalo oko 3,8 milijardi ljudi. Ali rast Olimpizma je i veliki, pa uz strah od terorizma, i najveći problem samom olimpijskom pokretu. Iako su nastupi slavnih profesionalnih športaša, te sponzorstva najvećih svjetskih [[Multinacionalne kompanije|multinacionalnih kompanija]] riješili financijske probleme Olimpijskih igara, činjenica je da je ogroman broj športaša, novinara i gledatelja, prevelik zalogaj za mnoge gradove koji bi rado organizirali Olimpijske igre.

=== Politički utjecaj ===
Nasuprot onoga čemu se Coubertin nadao, Olimpijski pokret nije ostao pošteđen posljedica [[Politika|političkih]] zbivanja oko sebe. Sveta je ideja Olimpizma ustuknula tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ali ne samo tada. [[Politika]] je umiješala prste još nekoliko puta.

[[XI Olimpijske igre,1936, Berlin|Olimpijske igre u Berlinu]] [[1936]] [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] su došle kao dar s neba da bi ih grubo iskoristio kao prvorazrednu propagandu svoje [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističke]] stranke i svoje politike.

Kasnije, 70-ih i 80-ih godina XX stoljeća, zbog rasnih, političkih, [[Hladni rat|hladnoratovskih]] i inih podjela došlo je do četiri prijeteća [[Bojkot|bojkota]] Olimpijskih igara koji su ozbiljno zaprijetili plemenitoj ideji Olimpizma.

Najprije su [[Olimpijada 1976|Olimpijske igre u Montrealu, 1976]] bojkotirale mnoge [[Afrika|afričke]] države jer nije udovoljeno njihovu zahtjevu da se sa Igara udalji [[Novi Zeland]] čija je [[ragbi]] momčad nastupala u, tada rasističkoj, [[Južna Afrika|Južnoafričkoj Republici]], iako ragbi (engl. rugby) nije tada bio, a nije ni danas, na rasporedu natjecanja na OI. 

Onda su [[Sjedinjene Američke Države]] i nekoliko drugih zapadnih zemalja, kao i još mnogo [[država]] sa drugih kontinenata, američkih saveznica ili ekonomski bliskih sa SAD (kao npr. [[Japan]]), te [[Narodna Republika Kina|Kina]], sveukupno 65 država (!), [[Bojkot|bojkotirale]] [[Olimpijada 1980|Olimpijske igre u Moskvi, 1980]] zbog [[Sovjetski Savez|Sovjetske]] vojne intervencije u [[Afganistan]]u. 

Odgovor je, očekivano, uslijedio 4 godine poslije. Sovjetski Savez i zemlje [[Varšavski pakt|Istočnog bloka]], osim [[Rumunija|Rumunjske]], ali zato uz “pomoć” [[Socijalizam|socijalističke]] [[Kuba|Kube]], [[Etiopija|Etiopije]] i [[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjeverne Koreje]], ukupno 14 [[država]], “uzvratile” su bojkotom [[XXIII Olimpijske igre, 1984., Los Angeles|Olimpijskih igara u Los Angelesu, 1984]]. 

Posljednji, doduše “mini”, [[bojkot]] zadesio je [[Olimpijada 1988|Olimpijske igre u Seoulu, 1988]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Na ovim Igrama nisu se pojavile [[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjeverna Koreja]], [[Kuba]], [[Etiopija]] i [[Nikaragva]]. 

Međutim najtragičniji i najgori udarac u olimpijskoj povijesti desio se za vrijeme [[XX Olimpijske igre, 1972, Munchen|Olimpijskih igara u Munchenu, 1972]]. [[Palestina|Palestinski]] [[Terorizam|teroristi]] iz organizacije zvane [[Crni rujan]] upali su [[5. 9.|5. rujna]], 11-og dana Igara, u olimpijsko selo, ubili dvojicu [[Izrael|izraelskih]] športaša, a devetoricu uzeli za taoce. U nastavku drame, došlo je do pokolja. U minhenskoj (vojnoj) zračnoj luci, poslije neuspjele akcije spašavanja talaca, ubijeno je svih devet izraelskih športaša, petorica terorista i jedan njemački policajac. Svijet je bio u šoku, ali su Igre, nakon 34-satnog prekida, nastavljene.

== Buduće Olimpijske igre ==
Igre XXIX Olimpijade modernog doba održat će se u [[Peking]]u, u [[Narodna Republika Kina|Kini]], [[2008]] godine. Igre XXX Olimpijade, [[2012]] godine, održat će se u [[London]]u, a za Igre XXXI Olimpijade, [[2016]] godine, je izabran Rio de Žaneiro.

[[Zimske Olimpijske igre]] (ZOI) [[2006]] održat će se u [[Torino|Torinu]], u [[Italija|Italiji]]. A poznat je i grad – domaćin ZOI [[2010]]. To je [[Kanada|kanadski]] grad [[Vancouver]].

== Olimpijski pokret ==
Brojne su organizacije uključene u organizaciju Olimpijskih igara. One sve zajedno čine Olimpijski pokret. Pravila i načela po kojima djeluju regulirana su [[Olimpijska povelja|Olimpijskom poveljom]].
  
Na čelu je Olimpijskog pokreta [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), čiji je sadašnji (od 2001.) predsjednik [[Belgija]]nac [[Jacques Rogge]]. MOO je, mogli bismo ga tako nazvati, “vlada” Olimpizma, on brine o tekućim pitanjima i donosi važne odluke kao što su izbor grada – domaćina Olimpijskih igara, program Igara i druge odluke.

Tri skupine organizacija djeluju i rješavaju pitanja iz svoje nadležnosti: 
* Međunarodne športske federacije. To su najviša tijela u svakom pojedinom športu, (npr. [[FINA]] u [[Plivanje|plivanju]], [[FIBA]] u [[Košarka|košarci]], [[FIFA]] u [[fudbal|nogometu]], itd). Trenutno 35 međunarodnih športskih federacija djeluje unutar Olimpijskog pokreta. 
* Nacionalni Olimpijski odbori. Svaka zemlja članica ima svoj Olimpijski odbor, npr. [[Hrvatska]] ima [[Hrvatski Olimpijski odbor]] (HOO), SAD imaju USOC (United States Olympic Committee), itd. Svaki Olimpijski odbor pojedine zemlje članice zastupa u svojoj domovini Olimpijski pokret, promiče njegova načela i pravila, pa se može reći da, ako je MOO “vlada” Olimpizma, onda su nacionalni Olimpijski odbori njegovi “veleposlanici” u svojim zemljama. Trenutno pod okriljem MOO djeluje 202 nacionalna Olimpijska odbora. 
* Organizacijski odbor Olimpijskih igara. Formira ga nacionalni Olimpijski odbor one zemlje članice onda kada ta zemlja dobije čast organizirati Igre. Organizacijski se odbor raspušta po (uspješno) obavljenom zadatku tj. završetkom Olimpijskih igara (ne samim zatvaranjem Igara, nego sređivanjem cjelokupne bilance upravo održanih Igara). Međutim, njegov zadatak odmah nastavlja Organizacijski odbor one države koja organizira iduće Olimpijske igre.

=== Kritike ===
Donedavno je MOO bio često kritiziran da je zatvorena organizacija s nekoliko članova “zacementiranih” u članstvu do kasne životne dobi, pa i doživotno. Posebno je donedavni predsjednik MOO-a [[Španija|Španjolac]] [[Juan Antonio Samaranch]] bio često kritiziran. Pod njegovim vodstvom Olimpijski je pokret veoma napredovao, ali mu se predbacivalo da se ponaša autokratski, a razmahala se, unutar MOO-a, i boljka suvremenog društva – korupcija. Sam Samaranch je bio obilježen [[Hipoteka|hipotekom]] suradnje s bivšom [[Francisco Franco|Frankovom]] [[Fašizam|fašističkom]] vladom u [[Španija|Španjolskoj]], a i njegovo dugo predsjedanje MOO-om (21 godinu, tj. do svoje 81. godine) također je bilo predmet kritike.
    
Da bi se izbjegli budući skandali predviđaju se neke reforme, kao što je izbor grada-domaćina Igara, jer sadašnji način mami, i pojedine članove MOO-a i gradske oce gradova željnih organizacije Olimpijskih igara, na korupciju. Pojednostavljeno rečeno da bi neki nesavjesni član MOO-a dao glas nekom gradu, kandidatu za organizaciju Igara, na scenu, u posljednje vrijeme, često stupa – mito. Između ostalog, i zato, se planira u članstvo MOO-a uvoditi bivše ali i još aktivne velike športaše, jer se vjeruje, tj pretpostavlja se, da takav športaš, koji je svoju športsku slavu (ali i, naravno, materijalnu satisfakciju tj. novac) godinama mukotrpno, te znojem i odricanjima sticao na športskom polju, neće tako lako upropastiti i prodati se “za šaku dolara”. Planira se, također, i vremenski ograničiti članstvo u MOO-u.

     
== Olimpijska znamenja ==
Olimpijski pokret koristi mnoga znamenja i simbole, od kojih mnoga prezentiraju ideje ideale koje je Coubertin imao u svojim vizijama. Svakako najpoznatiji simbol su ''Olimpijski krugovi''. Ovih pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet (naseljenih) kontinenata ([[Afrika]], cijela [[Amerika]], [[Australija]], [[Azija]] i [[Evropa|Europa]]), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su zato jer svaka država svijeta ima na svojoj [[Zastave država|nacionalnoj zastavi]] bar jednu od tih boja. Olimpijski se krugovi nalaze i na ''Olimpijskoj zastavi'' koja se podiže, vijori i spušta prilikom otvaranja, trajanja, odnosno zatvaranja Olimpijskih igara. Olimpijski su krugovi prvi puta predstavljeni, a olimpijska se zastava prvi put zavijorila na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama u Antwerpenu, 1920]]. Zastava se u Olimpijski stadion unosi dok se svira svečana ''Olimpijska himna''. Službeni je ''Olimpijski moto'' [[Latini|latinski]] izraz: ''Citius, Altius, Fortius'' (brže, više, jače). A Coubertinovi su ideali, vjerojatno, najbolje opisani u ''Olimpijskom credu:''

''“Najvažnije na Olimpijskim igrama nije pobijediti, nego sudjelovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda nego borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe.”''

[[Datoteka:Birdsclosing.jpg|thumb|left|Olimpijski plamen gori za cijelo vrijeme održavanja Igara]] 
''Olimpijski plamen'' pali se u grčkoj Olimpiji, i to ne bilo kako, nego sunčevom svjetlošću uz pomoć konkavnog zrcala. Zatim tako nastali plamen, na ''Olimpijskoj baklji'' nosi tisuće trkača, štafetno, preko svih kontinenata, do grada u kojem će se održavati Olimpijske igre i, na kraju, do istaknutog mjesta na Olimpijskom stadionu na kom će plamen, upaljen u drevnoj Olimpiji, plamtjeti čitavo vrijeme održavanja Igara.

Prvi je put plamen na otvaranju nekih OI upaljen na [[Olimpijada 1928|Olimpijskim igrama u Amsterdamu, 1928]], a način štafetnog (pre)nošenja plamena bakljom inauguriran je u sklopu priprema i otvaranja [[Olimpijada 1936|Olimpijskih igara u Berlinu, 1936]] godine.


 A na Zimskim Olimpijskim igrama stalni su športovi [[alpsko skijanje]], [[skijaško trčanje]], [[umetničko klizanje|umjetničko klizanje]], [[hokej na ledu]], [[nordijska kombinacija]], [[skijaški skokovi]] i [[brzo klizanje]]. Treba napomenuti da su umjetničko klizanje i hokej na ledu bili na rasporedu nekih Olimpijskih igara i prije ustanovljenja, posebnih, Zimskih igara. 
  
Proteklih godina MOO je, naročito zbog mlađeg gledateljstva, uveo i neke nove atraktivne športove kao što su snowboarding tj. surfanje (daskom) na snijegu te odbojka na pijesku. Međutim, rapidan rast olimpijskih disciplina i natjecatelja prisiljava, nažalost, i na tužne mjere. Vjerojatno će se desiti da će se manje popularni športovi ili koje je pregazilo vrijeme, poput [[Moderni petoboj|modernog petoboja]], (ili skupi športovi kao [[kajak i kanu na divljim vodama]], za čije je natjecanje potrebno izgraditi superskupu stazu koja je kasnije, obično, rijetko u upotrebi), morati boriti za svoj opstanak na Olimpijskim igrama. Premda MOO nije isključivao neki šport sa još od Igara [[1924]] godine u Parizu, (nakon njih je isključen [[tenis]], pa ponovo uveden [[1988]] u [[Seoul]]u), čini se da bi se to, nažalost, nekima, poslije Igara [[2004]] godine, ipak moglo dogoditi.

Do [[1992]] godine, u cilju atraktivnosti, povremeno, a i privremeno, su uvođeni novi, demonstracijski športovi, obično po jedan, po izboru zemlje organizatora Igara. Cilj je bio zainteresirati, uglavnom, domaću publiku kojoj su ti športovi bliski. Pobjednici u ovim demonstracijskim športovima nisu stjecali naslov [[Olimpijski pobjednik|Olimpijskog pobjednika]]. Neki od demonstracijskih športova kao [[bejzbol|baseball]] na Ljetnim, ili [[curling]] na Zimskim igrama, pretendiraju da budu uvršteni u redovni program Olimpijskih igara.

== Amaterizam i profesionalizam ==
U Coubertinovoj viziji na Olimpijskim igrama športaši su se trebali natjecati iz športskih ideala, a nikako za novac, i zato na Igrama nije bilo mjesta profesionalnim športašima. Ovo je načelo rezultiralo s nekoliko skandala tijekom moderne olimpijske povijesti.

Pobjednik u [[Petoboj|petoboju]] i [[Desetoboj|desetoboju]] na [[Olimpijada 1912|Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912]], američki [[Indijanci|Indijanac]] [[Jim Thorpe]], diskvalificiran je kad je otkriveno da je poluprofesionalno igrao baseball prije svojih olimpijskih pobjeda. Zlatne su mu medalje oduzete, umro je bez njih, a MOO ga je rehabilitirao tek [[1983]] godine. 
[[Datoteka:Jim Thorpe 1912b.jpg|thumb|Jim Thorpe, prva žrtva krutih amaterskih načela]] 
Dvadeset i četiri godine kasnije [[švajcarska|švicarski]] i [[Austrija|Austrijski]] skijaši [[Bojkot|bojkotirali]] su natjecanja na [[Zimska Olimpijada 1936|Zimskim Olimpijskim igrama u Garmisch-Partenkirchenu, 1936]], solidarizirajući se sa svojim trenerima i kolegama kojima je bio zabranjen nastup jer su zarađivali kao učitelji skijanja.
     
Postepeno je mnogima postajalo jasno da je mnoga amaterska načela pregazilo vrijeme. Na primjer, mnogi športaši [[varšavski pakt|istočnog bloka]] vodili su se kao amateri, bili su službeno zaposleni pri državnim ustanovama, ali sav posao im je bio samo treniranje i bili su amateri samo na papiru.

Svejedno, MOO je insistirao na amaterizmu.

Pamti se smiješna situacija sa [[XX Olimpijske igre, 1972, Munchen|Olimpijskih igara u Munchenu, 1972]] kada je slavni 9-erostruki [[Olimpijski pobjednik]] u [[Plivanje|plivanju]] [[Mark Spitz]] zamalo bio diskvalificiran i ostao bez medalja jer je na jednom proglašenju, na pobjedničkom postolju, slavodobitno podigao desnu ruku u vis, a, na nesreću, u ruci je držao tenisice jedne renomirane športske kuće.
 
Tijekom 80-ih godina XX stoljeća stroga je amaterska stega popuštala, nastupali su, sve više, mnogi športaši za koje je i malom djetetu bilo jasno da kruh (pa i puno više od toga) zarađuju isključivo baveći se športom. Situacija se naročito iskristalizirala tih 80-ih, te naročito 90-ih godina prošlog stoljeća. Mnogi športaši, u međuvremenu, više uopće nisu skrivali da za svoje nastupe primaju novac. Činili su to svi vrhunski atletičari, pa i mnogi drugi. A zabraniti njima, zbog toga, nastup na Olimpijskim igrama bio bi krah Olimpizma, jer ih je bilo sve više, i besmisleno bi bilo gledati natjecanja na Igrama bez takvih veličina. Točka na i konačno je stavljena na [[Olimpijada 1992|Olimpijskim igrama u Barceloni 1992]] godine, nastupom famoznog [[Košarka|košarkaškog]] [[Dream team|”dream teama”]], sastavljenog od najvećih veličina američke profesionalne [[NBA liga|NBA lige]] koji su, i službeno, bili profesionalci. Jedini šport u kojem se, još, profesionalci ne natječu je [[boks]], a u [[fudbal|nogometu]] se također natječu profesionalci, ali samo do 23 godine starosti, da ne bi maksimalna konkurencija najkvalitetnijih natjecatelja na Olimpijskim igrama kvarila draž natjecanja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], inače velikom biznisu i manifestaciji (po praćenju, ne po natjecateljima, jer tu nastupa puno manje športaša: 24 momčadi sa po 20-ak igrača) tek nešto manjoj od Olimpijskih igara.
   
Ali pravila o reklamama i reklamiranju su i dalje vrlo stroga. Reklama ne smije biti na samim športskim borilištima, a službeni sponzori Olimpijskih igara sponzoriraju sve natjecatelje. Od osobnog reklamiranja športašima je jedino dozvoljeno na dresovima, tenisicama ili trenirkama nositi logotipe proizvođača, ali su veličine tih natpisa limitirane.

 
== Doping ==
Jedan od najvećih problema i opasnosti današnjeg športa u cjelini, a samim tim i Olimpijskih igara je upotreba nedozvoljenih stimulativnih sredstava, droga, kemijskih i medicinskih medikamenata, jednom rječju znanih kao doping. Uzimanje, tj. konzumiranje tih sredstava na kraći rok može i donijeti bolji rezultat, ako, naravno, športaš posjeduje ostale kvalitete potrebne da ga učine prvakom. Ali na dulji rok to može dovesti do fizioloških, fizičkih, zdravstvenih smetnji, čak i raka, a može dovesti i do iznenadne smrti čak i za vrijeme takmičenja. Još je vrlo opasno i to što se posljedice mogu javiti i u kasnijih naraštaja.

Ali kod svakog je športaša želja za sudjelovanjem na Olimpijskim igrama, a kamoli Olimpijska pobjeda, prevelik izazov, pa neki, u posljednje doba nažalost mnogi, pribjegavaju svim sredstvima da bi došli do tog, za svakog pravog športaša, najuzvišenijeg cilja. Još u ranim godinama XX stoljeća olimpijski su natjecatelji koristili slične medikamente za poboljšanje svojih sposobnosti, pa time i rezultata. Npr. pobjednik u [[Maraton|maratonu]] na [[Olimpijada 1904|Olimpijskim igrama u St. Louisu, 1904]] godine, [[Thomas Hicks]] kao stimulanse je od svog trenera primao strihnin (!) i konjak, čak i za vrijeme utrke!

Tako je to išlo do kasnih 60-ih prošlog stoljeća, kada su športske federacije počele uviđati zlo dopinga i zabranjivati ga a MOO je zabranio doping [[1967]] godine.

Športaš koji je neslavno ušao u povijest kao prvi pozitivan na doping kontroli bio je moderni petobojac, [[Švedska|Šveđanin]] [[Hans-Gunnar Liljenwall]], na [[Olimpijada 1968|Olimpijskim igrama u Mexico Cityiju, 1968]] godine. Preko pedeset sportaša otkriveno je, poput njega, u slijedeće 34 godine, najviše u [[Dizanje utega|dizanju utega]].

Međutim, daleko “najčuveniji” slučaj dopinga, uopće u povijesti sporta, je slučaj [[Kanada|kanadskog]] sprintera [[Ben Johnson|Bena Johnsona]], na [[Olimpijada 1988|Olimpijskim igrama u Seoulu, 1988]] godine. On je pobijedio u finalu utrke na 100 m, koristeći, dakako nedozvoljenu, supstancu stanozolol, koja, između ostalog, razara [[Jetra|jetru]]. Ali njegova želja da bude [[Olimpijski pobjednik]] bila je jača od svih mogućih opasnosti. Naravno, pobjeda i zlatna medalja su mu oduzete, a svjetski rekord iz te utrke (9,79 sec.) mu je poništen.

Usprkos provjerama, mnogi sportaši koriste doping i ne budu uhvaćeni “na djelu”. Tek 90-ih godina na vidjelo su izišli dokazi da su mnogi, bolje reći velika većina [[Nemačka Demokratska Republika|Istočnonjemačkih]] sportaša, a pogotovu sportašica, koristili [[Anabolički steroidi|anaboličke steroide]], te mnoga druga sredstva medicinske i kemijske prirode, a u tome su bili poticani od svojih stručnih stožera, pa čak i od službene državne politike. Međutim, i nažalost, nekim od tih sportašica se desilo veliko zlo kao posljedica dugotrajnog konzumiranja kemijskih medikamenata: neke su rodile malformiranu djecu (žalosni slučajevi nekih, nekad vrhunskih, plivačica bivše [[Nemačka Demokratska Republika|Istočne Njemačke]] koje su suvereno vladale svjetskim bazenima 70-ih i 80-ih godina XX stoljeća).
A i fantastična američka atletičarka [[Florence Griffith Joyner]], koja je [[1988]] postavila nedostižne svjetske rekorde na 100 i 200 m (10,49 sec na 100 m na američkim kvalifikacijama za OI i 21,34 sec na 200 m na samim OI U Seoulu) umrla je [[21. 9.|21. rujna]] [[1998]], sa 39 (!) godina u snu, od komplikacija izazvanih [[Astma|astmom]]...(?) 
  
Ponukan ovakvim i sličnim, sve brojnijim primjerima i skandalima, kasnih 90-ih MOO je poveo oštru bitku protiv dopinga, zbog čega je formirana Svjetska anti-doping Agencija (WADA – World Anti-Doping Agency). Kad je Agencija počela svoj rad pokazalo se da će bitki biti mnogo, rat će biti dug, a pobjeda (nadajmo se da će je biti), daleka i neizvjesna. Na Olimpijskim igrama [[2000]] i [[2002]] godine borba je počela donositi ploda: “stradali” su neki osvajači medalja u dizanju utega i skijaškom trčanju jer su im otkrivena nedopuštena stimulativna sredstva primjenom najsuvremenijih i najsofisticiranijih znanstvenih metoda.

Ali usprkos svemu, unatoč svim primjerima, upozorenjima i prijetnjama, na [[XXVIII Olimpijske igre, Atena, 2004|XXVIII Olimpijskim igrama u Ateni, 2004]] 23 (dvadeset i troje) sportaša i sportašica diskvalificirano je zbog dopinga!!! 
 
Zato se ne treba se zanositi (početnim) uspjesima. Jasno je da bitka MOO-a i ostalih svjetskih sportskih foruma veoma nalikuje igri policajca i lopova. Naime, čim policija otkrije metodu koju su lopovi dotada koristili, oni izmisle novu, i uvijek su u prednosti pred [[Zakon|zakonom]]. Isto je tako i u sportu. Kada neko stimulativno sredstvo bude otkriveno, pa proglašeno nedozvoljenim, postoje sportaši, njihovi stručni stožeri i, u njihovoj službi, moćni laboratoriji koji će pronaći novo sredstvo dopinga. Pošto se danas u sportu vrti golem novac, postoje grupe sportaša, ili čak medijski atraktivni sportaši-pojedinci, iza kojih stoje laboratoriji, sofisticiraniji i opremljeniji od onih koji su na raspolaganju MOO-u.

Nažalost, više je nego izvjesno da će rat protiv dopinga jako dugo trajati.

== Nagrađivanje slavodobitnika ==
Za sve discipline, svih sportova zastupljenih na Olimpijskim igrama, slavodobitnicima, pojedinačnim i ekipnim, dijele se medalje: za prvo mjesto [[Zlato|zlatna]] medalja (u stvarnosti je to srebro presvučeno zlatom), za drugo mjesto [[Srebro|srebrna]] medalja a za treće mjesto dodjeljuje se [[bronza|brončana]] medalja. Ovaj način dodjele odličja uveden je na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama u Londonu, 1908]]. Na prvim modernim Igrama, 1896. godine u Ateni, medalje je primalo samo dvoje prvoplasiranih, a na Igrama [[1900]] i [[1904]] godine odličnicima su se dodjeljivale raznorazne nagrade i pokali.

Baš stoga što se Olimpijske igre održavaju svake četiri godine, i javnost i sportaši cijene ih, i uspjeh na njima priželjkuju, mnogo više nego na svjetskim prvenstvima ili raznim turnirima, kojih se svake godine održava mnoštvo. Mnogi vrhunski npr. plivači ili atletičari, nerijetko, jednostavno ne dođu na svjetska prvenstva koja se održavaju u predolimpijskoj godini da im to ne bi remetilo zacrtani plan priprema za Olimpijske igre. Naravno da je tu izuzetno važna i povijesna dimenzija Olimpijskih igara. Nije zato nimalo čudno da mnogi [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]] bivaju u svojim zemljama dočekivani i slavljeni kao istinski heroji, baš kao što je to bilo i tisućljećima ranije, a u današnje vrijeme Olimpijska pobjeda donosi često i materijalnu satisfakciju. Zbog svega toga i tu velikim dijelom leži objašnjenje zašto se neki sportaši nastoje pošto-poto dokopati naslova [[Olimpijski pobjednik|Olimpijskog pobjednika]], riskirajući, upotrebom dopinga svoje zdravlje, ponekad i život, a ponekad i zdravlje svog budućeg potomstva.

Neki, najuspješniji [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]], stječu i svjetsku slavu i ulaze u, ne samo sportsku, nego i u opću povijest čovječanstva. Sasvim je sigurno da će se [[Paavo Nurmi]], [[Jesse Owens]], [[Emil Zatopek]], [[Mark Spitz]], [[Carl Lewis]] i još poneki Olimpionik naći u [[Leksikon|leksikonima]] i [[Enciklopedija|enciklopedijama]] “rame uz rame” sa [[Gaj Julije Cezar|Cezarom]], [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]], [[Leonardo Da Vinci|Leonardom]], [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]] i drugim velikanima povijesti. Tolika je važnost Olimpijskih igara a pogotovo Olimpijske pobjede, pa gore navedeno olimpijsko geslo: ''Važno je sudjelovati, ne pobijediti,'' nažalost, sve više blijedi. Možda se može ići toliko daleko pa čak i ustvrditi da je Olimpijska pobjeda najveće dostignuće i čast koju neki čovjek može postići (kao sportaš, sigurno). S ovim dostignućem i čašću mjerljiva je jedino [[Nobelova nagrada]], ali to je ipak najveće dostignuće u umno-znanstvenom djelovanju. Međutim treba ovom prilikom staviti ruku na srce, pa iskreno priznati: kao što ni svaka [[Nobelova nagrada]] nema jednaku “težinu” (ne može se mjeriti [[Nobelova nagrada]] jedne [[Marie Curie]] za [[Kemija|kemiju]] ili [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] za [[Fizika|fiziku]] sa onom npr.[[Henry Kissinger|Henrya Kissingera]] ili [[Jimmy Carter|Jimmyia Cartera]] za mir); tako nije isto postati [[Olimpijski pobjednik]] na 400 m prepone u [[Atletika|atletici]], na 200 m leđno u [[Plivanje|plivanju]] ili na konju s hvataljkama u [[Gimnastika|gimnastici]]; kao postati to isto u [[Badminton|badmintonu]] ili [[Odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]]. Međutim, osim stručnog pogleda na takve vrijednosti, veliki značaj ima i medijska snaga pojedinog sporta, što, opet, varira od jednog do drugog dijela svijeta.

== Tko je najveći Olimpijac u povijesti Igara? ==
 
Pitanje je teško i slojevito. Različitosti u konkurenciji koja je vladala na početnim Olimpijskim igrama od one strahovite koja vlada danas, ali i razlika u znanosti koja je pomagala sportu nekad i sad, razlika od nekadašnjeg amaterskog bavljenja sportom do današnjeg, gotovo od reda, profesionalnog, te različitosti samih sportova; stavljaju pred objektivnog promatrača veliko pitanje: zaista, a tko je najveći [[Olimpijci sa najviše medalja|Olimpijac]] u povijesti Igara? Ako mjerimo brojem osvojenih medalja, treba znati da sportaši u nekim sportovima, ma kako fantastični bili, ne mogu osvojiti više od jedne medalje na jednim Igrama.

Npr. jedan [[rvanje|hrvač]], [[Odbojka|odbojkaš]] ili [[Dizanje utega|dizač utega]], pa da je i natčovjek, može osvojiti samo jednu (zlatnu) medalju na jednim Igrama. 

S druge strane, u nekim sportovima sportaši mogu, osim svojih podviga, računati i na ekipne medalje ([[atletika]], [[biciklizam]], [[gimnastika]], [[konjički sport]], [[plivanje]], [[mačevanje]]). 

Nadalje, bilo je veličanstvenih sportaša koji nisu imali ”ekipnu” pozadinu, a ušli su u povijest sporta i Olimpijskih igara, npr. [[Rusija|ruski]] plivač [[Aleksandr Popov]] osvojio je na Igrama [[1992]] i [[1996]], sam, četiri (2 + 2) zlatne medalje, i nije mogao više, jer Rusi nisu imali još nekoliko tako maestralnih plivača da bi Popov mogao osvajati zlata i u štafetama. Suprotan je primjer [[Sjedinjene Američke Države|američke]] plivačice Jenny Thompson. Svrstala se odmah do najvećih velikana sporta: Nurmija, Spitza, Lewisa, jer je na Igrama [[1992]], [[1996]] i [[2000]] osvojila osam zlatnih medalja, ali – apsolutno sve – u štafetama, a sama - niti jednu. Ali, postoje i sportaši koji su osvojili samo jednu jedinu zlatnu olimpijsku medalju a zauvijek su ušli, i ostat će, u povijesti Olimpizma. Najočitiji je primjer za to američki [[Atletika|atletičar]] [[Bob Beamon]], koji je na [[Olimpijada 1968|Olimpijskim igrama u Mexico Cityiju, 1968]], pobijedio postavivši u finalu [[Skok u dalj|skoka u dalj]] tada nezamislivi svjetski rekord od 8 m i 90 cm, šokirao sportski svijet i tim jednim skokom odletio - u povijest.

== Lista najuspješnijih Olimpijaca na Igrama ==
Vidi: [[Olimpijci sa najviše medalja]]

== Predsjednici MOO-a 1894 - 2001 ==
[[Datoteka:Dr. Jacques Rogge.jpg|thumb|right|Jacques Rogge, r. 2. svibnja 1942., aktualni predsjednik MOO-a, od 2001.]]

1.	[[Demetrios Vikelas]], [[Grčka]], 1894 – 1896

2.	barun [[Pierre de Coubertin]], [[Francuska]], 1896 – 1925

3.	grof [[Henri de Baillet-Latour]], [[Belgija]], 1925 – 1942

4.	[[Sigfrid Edström]], [[Švedska]], 1946 – 1952

5.	[[Avery Brundage]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1952 – 1972

6.	lord [[Michael Killanin|Michael Morris Killanin]], [[Irska]], 1972 – 1980

7.	[[Juan Antonio Samaranch]], [[Španija|Španjolska]], 1980 – 2001

8.	[[Jacques Rogge]], Belgija, 2001 – 2013

9.      [[Thomas Bach]], [[Njemačka]], 2013 - ....

== Palitelji Olimpijskog plamena ==
(od OI 1936 u Berlinu)

# [[Berlin]],1936, Fritz Schilgen, [[Atletika|atletičar]]
# [[London]], 1948, John Mark, atletičar
# [[Helsinki]], 1952, [[Paavo Nurmi]], atletičar
# [[Melbourne]], 1956, Ronald Clarke, atletičar
# [[Rim]], 1960, Giancarlo Peris, atletičar
# [[Tokijo|Tokio]], 1964, Yoshiori Sakai, atletičar
# [[Ciudad de Mexico|Ciudad Mexico]], 1968, Norma Enriqueta Basilio de Sotelo, atletičarka 
# [[Minhen|München]], 1972, Günter Zahn, atletičar
# [[Montreal]], 1976, Sandra Henderson i Steve Prefontaine, [[Gimnastika|gimnastičarka]] i atletičar
# [[Moskva]], 1980, Sergej Bjelov, [[Košarka|košarkaš]]
# [[Los Angeles]], 1984, Rafer Johnson, atletičar
# [[Seoul]], 1988, Lim Chin Ale, atletičar
# [[Barcelona]], 1992, Antonio Rebollo, [[Streličarstvo|streličar]]
# [[Atlanta]], 1996, [[Muhammad Ali]], [[Boks|boksač]]
# [[Sydney]], 2000, Cathy Freeman, atletičarka
# [[Atena]], 2004, Nikolaos Kaklamanakis, [[Jedrenje|jedriličar]]

== Popis ljetnih Olimpijskih igara ==
* [[Olimpijske igre 1896|I Olimpijske igre, 1896, Atena]]
* [[II Olimpijske igre, 1900, Pariz]]
* [[Olimpijada 1904|III Olimpijske igre, 1904, St. Louis]]
* [[Olimpijada 1908|IV Olimpijske igre, 1908, London]]
* [[Olimpijada 1912|V Olimpijske igre, 1912, Stockholm]]
* VI Olimpijske igre, 1916, Berlin – nisu održane
* [[Olimpijada 1920|VII Olimpijske igre, 1920, Antwerpen]]
* [[Olimpijada 1924|VIII Olimpijske igre, 1924, Pariz]]
* [[Olimpijada 1928|IX Olimpijske igre, 1928, Amsterdam]]
* [[Olimpijada 1932|X Olimpijske igre, 1932, Los Angeles]]
* [[Olimpijada 1936|XI Olimpijske igre, 1936, Berlin]]
* XII Olimpijske igre, 1940, Helsinki – nisu održane
* XIII Olimpijske igre, 1944, London – nisu održane
* [[Olimpijada 1948|XIV Olimpijske igre, 1948, London]]
* [[Olimpijada 1952|XV Olimpijske igre, 1952, Helsinki]]
* [[Olimpijada 1956|XVI Olimpijske igre, 1956, Melbourne]]
* [[Olimpijada 1960|XVII Olimpijske igre, 1960, Rim]]
* [[Olimpijada 1964|XVIII Olimpijske igre, 1964, Tokio]]
* [[Olimpijada 1968|XIX Olimpijske igre, 1968, Mexico City]]
* [[Olimpijada 1972|XX Olimpijske igre, 1972, München]]
* [[Olimpijada 1976|XXI Olimpijske igre, 1976, Montreal]]
* [[Olimpijada 1980|XXII Olimpijske igre, 1980, Moskva]]
* [[Olimpijada 1984|XXIII Olimpijske igre, 1984, Los Angeles]]
* [[Olimpijada 1988|XXIV Olimpijske igre, 1988, Seoul]]
* [[Olimpijada 1992|XXV Olimpijske igre, 1992, Barcelona]]
* [[Olimpijada 1996|XXVI Olimpijske igre, 1996, Atlanta]]
* [[Olimpijada 2000|XXVII Olimpijske igre, 2000, Sydney]]
* [[Olimpijada 2004|XXVIII Olimpijske igre, 2004, Atena]]
* [[Olimpijada 2008|XXIX Olimpijske igre, 2008, Peking]]
* [[Olimpijada 2012|XXX Olimpijske igre, 2012, London]] 
* [[Olimpijada 2016|XXXI Olimpijske igre, 2016, Rio De Janeiro]]
* [[Olimpijada 2020|XXXII Olimpijske igre, 2020, Tokio]]
* [[Olimpijada 2024|XXXIII Olimpijske igre, 2024, Pariz]]
* [[Olimpijada 2028|XXXIV Olimpijske igre, 2028, Los Angeles]]

== Popis zimskih Olimpijskih igara ==
* [[Zimske olimpijske igre 1924.|I Zimske Olimpijske igre, 1924, Chamonix]]
* [[Zimske olimpijske igre 1928.|II Zimske Olimpijske igre, 1928, St. Moritz]]
* [[Zimska Olimpijada 1932|III Zimske Olimpijske igre, 1932, Lake Placid]]
* [[Zimska Olimpijada 1936|IV Zimske Olimpijske igre, 1936, Garmisch-Partenkirchen]]
* [[Zimska Olimpijada 1948|V Zimske Olimpijske igre, 1948, St. Moritz]]
* [[Zimska Olimpijada 1952|VI Zimske Olimpijske igre, 1952, Oslo]]
* [[Zimska Olimpijada 1956|VII Zimske Olimpijske igre, 1956, Cortina d’Ampezzo]]
* [[Zimska Olimpijada 1960|VIII Zimske Olimpijske igre, 1960, Squaw Valley]]
* [[Zimska Olimpijada 1964|IX Zimske Olimpijske igre, 1964, Innsbruck]]
* [[Zimska Olimpijada 1968|X Zimske Olimpijske igre, 1968, Grenoble]]
* [[Zimska Olimpijada 1972|XI Zimske Olimpijske igre, 1972, Sapporo]]
* [[Zimska Olimpijada 1976|XII Zimske Olimpijske igre, 1976, Innsbruck]]
* [[Zimska Olimpijada 1980|XIII Zimske Olimpijske igre, 1980, Lake Placid]]
* [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimske Olimpijske igre, 1984, Sarajevo]]
* [[Zimska Olimpijada 1988|XV Zimske Olimpijske igre, 1988, Calgary]]
* [[Zimska Olimpijada 1992|XVI Zimske Olimpijske igre, 1992, Albertville]]
* [[Zimska Olimpijada 1994|XVII Zimske Olimpijske igre, 1994, Lillehammer]]
* [[Zimska Olimpijada 1998|XVIII Zimske Olimpijske igre, 1998, Nagano]]
* [[Zimska Olimpijada 2002|XIX Zimske Olimpijske igre, 2002, Salt Lake City]]
* [[Zimska Olimpijada 2006|XX Zimske Olimpijske igre, 2006, Torino]]
* [[Zimska Olimpijada 2010|XXI Zimske Olimpijske igre, 2010, Vancouver]]
* [[Zimska Olimpijada 2014|XXII Zimske Olimpijske igre, 2014, Soči]]
* [[Zimska Olimpijada 2018|XXIII Zimske Olimpijske igre, 2018, Pyeongchang]]
* [[Zimska Olimpijada 2022|XXIV Zimske Olimpijske igre, 2022, Peking]]
* [[Zimska Olimpijada 2026|XXV Zimske Olimpijske igre, 2026, Milano-Cortina d'Ampezzo]]

== Žene na olimpijskim igrama ==
Žene su se smjele prvi put natjecati 1904. god.
== Vanjske veze ==
{{Commonscat-inline|Olympic Games}}

{{Olimpijske igre}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Olimpijske igre| ]]
[[Kategorija:Međunarodna sportska takmičenja]]
[[Kategorija:Višesportska takmičenja]]