Izvorni kod stranice Junije Palmotić

{{Infokutija pisac
| ime             = Junije Palmotić
| slika           = JunijePalmotić.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = Junije Palmotić
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date and age|1607|11|7|df=i}}
| mjesto_rođenja  = [[Datoteka:Dubrovački grb 18. stoljeće.svg|18px]] [[Dubrovnik]]
| datum_smrti     = {{death date and age|1657|7|6|1607|11|7|df=ies}} {{efn|Junije Palmotić je umro vjerojatno između dana 29. 6. i dana 6. 7. 1657.}}
| mjesto_smrti    = [[Datoteka:Dubrovački grb 18. stoljeće.svg|18px]] [[Dubrovnik]]
| počivalište     = 
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = [[Dubrovačka republika|Dubrovčanin]]
| etnicitet       = 
| rodbina         = Džore Palmotić i Ora Gradić
| supružnik       = 
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     =  
| alma_mater      = 
| zanimanje       = 
| period          = 1629–1653
| jezik           = 
| pokret          = 
| žanr            = 
| znamenita_djela = <div>
* ''[[Pavlimir]]'' 
 </div>
| nagrade         = 
| uticaj_od       = [[Vergilije]], [[Ovidije]]
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
| website         = 
}}
'''Junije Palmotić''' ([[Dubrovnik]], [[1607.]] – [[1657.]]) bio je dubrovački barokni književnik.<ref>{{cite book|last=Buelow|first=George J.|title=A history of baroque music|year=2004|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-34365-8|page=416|url=https://books.google.com/books?id=aw1TTtpp4FwC}}</ref>

== Biografija ==
Rođen je u [[Dubrovnik]]u [[1607.]] godine od Džore Palmotića i Ore Gradić.<ref>{{cite book|first=Francesco M. |last=Appendini|title=Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de' Ragusei: divise in due tomi e dedicate all'eccelso Senato della Republica di Ragusa|url=https://books.google.com/books?id=owlAAAAAcAAJ&pg=PA235|year=1803|publisher=Martecchini|pages=235–}}</ref> U izvorima se spominje i pod imenima ''Džono Palmotić'' ili na italijaniziranim nazivom (sasvijem uobičajen u to doba) ''Giunio Palmotta''.

Nakon studija filozofije i prava na talijanskim sveučilištima, afirmirao se kao odvjetnik u svom rodnom gradu, a ujedno je pisao i poeziju. Podrijetlom iz ugledne vlastelinske obitelji, obavljao je različite upravne dužnosti u rodnome gradu, bio je knez na Mljetu, u Konavlima i na Lastovu.<ref name="HE">{{cite encyclopedia |title= Palmotić, Junije|encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location=Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/palmotic-junije |access-date= 3. 5. 2024}}</ref> Godine [[1656.]] bio je izabran u Vijeće umoljenih.<ref name="HE"/> Isprva je pisao stihove i pjesme na latinskom jeziku, kao i pjesme “po narodnu” koje nisu sačuvane. 

Posmrtno mu je [[Stjepan Gradić]] [[1670.]], zauzimanjem piščeva brata Džore,<ref name="HE"/> objavio [[ep]] ''Kristijadu'', prepjev istoimenoga latinskog spjeva [[Marco Girolamo Vida|Marca G. Vide]], posvećen švedskoj [[Kristina od Švedske|kraljici Kristini]], zagovarateljici katoličke obnove, pridodavši mu i iscrpan autorov životopis.<ref name="HE"/>

No Palmotić je ponajprije autor [[tragikomedija]],<ref name="HE"/> uspješno uprizorivanih za njegova života pred Kneževim dvorom,<ref name="HE"/> o čemu se podatci nalaze u rukopisima drama, a što svjedoči o bogatoj kazališnoj djelatnosti dubrovačkoga baroka.

Izvodile su ih kazališne družine ''Orlovi'', ''Smeteni'' i ''Isprazni'',<ref name="HE"/> a sam je Palmotić u njihovoj izvedbi sugerirao niz scenskih efekata tipičnih za baroknu scensku fantastiku.<ref name="HE"/> Sve su napisane u stihu, u [[Simetrični osmerac|osmercima]], a tematski se mogu podijeliti u tri kruga. 

Klasični tematski krug obuhvaća drame ''Došastje od Enee k Ankizu, njegovu ocu'', ''Atalanta'', ''Ipsipile'', ''Andromeda'', ''Elena ugrabljena'', ''Akile'', ''Natjecanje Ajača i Ulisa za oružje Akilovo'' i ''Lavinija. 

U pseudopovijesne tragikomedije panslavenske tematike ubrajaju se ''Pavlimir'', ''Danica'', ''Captislava'' i ''Bisernica'', a ''Armida'' i ''Alčina'' nadahnute su talijanskim renesansnim epovima, [[Ludovico Ariosto|Ariostovim]] ''Bijesnim Orlandom'' i [[Torquato Tasso|Tassovim]] ''Oslobođenim Jeruzalemom''. Služeći se iskustvima talijanske operne libretistike, Palmotić je u ''Atalanti'', posljednjoj dubrovačkoj pastoralnoj drami, uprizorenoj [[1629.]], godinu dana nakon [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''Dubravke'', dramatizirao epizodu iz [[Ovidije|Ovidijevih]] ''[[Metamorfoze|Prijetvorbi]]''. U ''[[Pavlimir]]u'', prikazanome [[1632.]], nadahnutom [[Mavro Orbini|Orbinijevim]] ''[[Kraljevstvo Slavena|Kraljevstvom Slavena]]'', tj. ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisom popa Dukljanina]]'', prikazan je [[Historija Dubrovnika|nastanak Dubrovnika]], sa središnjom figurom navodnoga utemeljitelja Grada, Pavlimira. U toj se dramatizaciji dubrovačke političke doktrine glorificira postanak Dubrovnika i ističe opasnost od ugrožavanja njegove slobode. 

Osim mnogobrojnih dramskih tekstova Palmotić je napisao i više lirskih djela. U mladosti je pisao pjesme nadahnute usmenoknjiževnim izričajem, koje nisu sačuvane. Sačuvan je epitalamij ''Muza na piru'', neke prigodnice, [[Panegirik|panegirici]] te pobožni stihovi, među kojima se izdvajaju poeme o [[Sveti Kuzma i Damjan|sv. Kuzmi i Damjanu]], zaštitnicima [[Lastovo|Lastova]], te [[Katarina Sijenska|Sveta Katarina od Siene]]. Sačuvana je i polemična burleskna poema ''Gomnaida'' (''Govnaida''), kojom je u sestinama žestoko napao određenoga dubrovačkog vlastelina. 

== Značajnost ==
Palmotić je bio jedan od najboljih oblikovatelja pjesničkoga jezika [[17. vijek]]a,<ref name="HE"/> u njegovu je dramskome djelu barokno hrvatsko kazalište dosegnulo vrhunac pa mu pripada mjesto u krugu velike trojice baroknih dubrovačkih književnika, s [[Ivan Gundulić|Gundulićem]] i [[Ivan Bunić Vučić|Bunićem Vučićem]].<ref name="HE"/>

Palmotić je najplodniji dramatičar starije hrvatske književnosti,<ref name="HE"/> za života je tiskao samo jednu latinsku prigodnicu, posvećenu isusovcu Giovanniju Bargioccu{{efn|Giovanni Bargiocchi, talijanski isusovac.}} (1633).<ref name="HE"/>

Uz [[Vinko Pribojević|Vinka Pribojevića]] i [[Juraj Križanić|Jurja Križanića]] bio je rani začetnik ideja [[Panslavizam|slavenskog jedinstva]].<ref>{{en}} {{Cite book |last1=Jakobson |first1=Roman |authorlink1 = Roman Jakobson |date=1981 |title= Selected Writings |url=https://books.google.com/books?id=AsO_M5SaxDgC&pg=PA79&dq=Junije+Palmoti%C4%87&lr=|publisher=Walter de Gruyter |location=|isbn=3-11-010605-1|}}</ref>

== Djela ==
===Drame===
* ''[[Pavlimir]]'' (1632)
* ''Danica'' (1644)
* ''Ipsipile''
* ''Captislava'' (1652)
* ''Armida''
* ''Alčina'' (1647)
* ''Kolombo''
* ''Bisernica'' (1653)
* ''Došastje od Enee k Ankizu, njegovu ocu''
* ''Atalanta'' (1629)
* ''Andromeda''
* ''Elena ugrabljena'' (1640)
* ''Akile'' (1637)
* ''Natjecanje Ajača i Ulisa za oružje Akilovo'' (1639)
* ''Lavinija'' (1648)
* ''Didona'' (1646)
* ''Glas''
* ''Gosti grada Dubrovnika''

=== Druga djela ===
* ''Kristijada'' – ''Kristiade to jest život i djela Isukrstova'' ([[ep]])
* ''O rijeko, kâ tvoreć...''
* ''Muze na piru''
* ''In obitu Michaelis Gradii epicedion Junii Palmottae''
* ''Kraljici Kristini''
* ''Sveta Katarina od Siene''
* ''Gomniada'' (invektiva)

== Povezano == 
* [[Književnost renesanse u Dalmaciji]]
* [[Dubrovačko plemstvo]]

{{wikisource|Junije Palmotić}}
{{commonscat|Junije Palmotić}}
== Spoljašne veze ==
* ''[http://www.google.hr/books?id=xWMAAAAAcAAJ&pg=PA48&dq=Palmoti%C4%87&lr=#PPP5,M1 Kristiada]'', izdanje 1853.
* ''[https://hr.wikisource.org/wiki/Gomnaida Gomniada]''
* ''[https://hr.wikisource.org/wiki/Pavlimir Pavlimir]''
* ''[https://hr.wikisource.org/wiki/In_obitu_Michaelis_Gradii_epicedion_Junii_Palmottae In obitu Michaelis Gradii epicedion Junii Palmottae]''
* ''[https://hr.wikisource.org/wiki/Kraljici_Kristini Kraljici Kristini]''
* ''[https://hr.wikisource.org/wiki/O_rieko,_ka_tvore%C4%87%27 O rieko, ka tvoreć']''
* ''[https://hr.wikisource.org/wiki/Muze_na_piru Muze na piru]''

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite encyclopedia |title= Palmotić, Junije|encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location=Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/palmotic-junije |access-date= 3. 5. 2024 }}
* {{Cite book |last1=Dragić |first1=Marko |date= 2006| title= Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost) |url=http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_barok.pdf|publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu |location=Split |isbn=978-953-7395-02-5|pages=||access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20111218060022/http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_barok.pdf |archive-date= 2011-12-18 }} 
* {{it}} {{cite book|first=Francesco M. |last=Appendini|title=Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de' Ragusei: divise in due tomi e dedicate all'eccelso Senato della Republica di Ragusa|url=https://books.google.com/books?id=owlAAAAAcAAJ&pg=PA235|year=1803|publisher=Martecchini|pages=235–}}
* {{cite book |title=Junije Palmotić, Izabrana djela |editor-first=Rafo |editor-last=Bogišić |series=Stoljeća hrvatske književnosti |publisher=[[Matica hrvatska]] |year=1995 |location=Zagreb |chapter=Ljetopis Junija Palmotića |pages=33–41}}
* {{cite encyclopedia |title= Palmotić, Junije|encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location=Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/palmotic-junije |access-date= 3. 5. 2024 }}
* {{cite journal| last1 = Brković| first1 = Ivana| last2 = | first2= | date  = 2021| title = Sveta ljubav svete Katarine u mističnom spjeu Junija Palmotića| url = https://hrcak.srce.hr/file/388648| journal    = Anali Dubrovnik| volume= 59| issue = | pages = 115-136| doi   = | access-date = 3. 5. 2024
}}
* {{cite journal| last1 = Mrdeža Antonina| first1= Divna| last2 = | first2= | date  = 1993| title = Slavenske teme prema klasičnima u melodramskim tekstovima Junija Palmotića| url   = https://hrcak.srce.hr/214539| journal    = Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu| volume= 23-24| issue = | pages = 217–228| doi   = | access-date = 3. 5. 2024}}
{{refend}}

{{Barokni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Palmotić, Junije}}
{{Životni vijek|1606|1657|Palmotić, Junije}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 17. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski dramski pisci]]
[[Kategorija:Dubrovačka književnost]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]