Izvorni kod stranice Josip Smodlaka

{{Infookvir političar
|ime            = Josip Smodlaka
|datum rođenja  = [[9. studenoga]] [[1869.]]
|mjesto rođenja = [[Imotski]], [[Hrvatska]]
|datum smrti    = [[31. svibnja]] [[1956.]]
|mjesto smrti   = [[Split]], [[Hrvatska]]
|slika          = Josip Smodlaka 1969 Yugoslavian stamp.jpg
|veličina       = 
|opis slike     =
|stranka        = [[Hrvatska demokratska stranka]]
|supruga        =
|suprug         =
|položaj        = Gradonačelnik Splita
|zanimanje      = [[pravnik]]
|fusnote        =
|nasljednik1    = [[Ivo Tartaglia]]
|prethodnik1    = [[Teodor Šporn]]
|mandat_start1  = [[1918.]]
|mandat_kraj1   = [[1918.]]
|vjera          =
|nasljednik2    = [[Petar Vitezica]]
|prethodnik2    = [[Ivo Tijardović]]
|mandat_start2  = rujan 1943.
|mandat_kraj2   = listopad 1943.
}}

'''Josip Smodlaka''' ([[Imotski]], [[9. studenoga]] [[1869.]] – [[Split]], [[31. svibnja]] [[1956.]]), [[Hrvati|hrvatski]] pravnik i [[političar]] te [[gradonačelnik]] Splita u dva mandata ([[1918.]] i [[1943.]]).

Dr. Josip Smodlaka autor je pjesme ''[[Slobodarka]]'' na čijim je osnovama nastala poznata revolucionarna pjesma ''[[Padaj silo i nepravdo]]''.<ref name="anić">[http://hrcak.srce.hr/file/86581 Nikola Anić: Pučki ustanak na Hvaru i Narodnooslobodolački rat.]{{izdvojeni citat|Čim se u srpnju 1942. formirala Hvarska partizanska četa "Matij Ivanić", pjesma "Padaj, silo i nepravdo" uzeta je za himnu.}} Radovi 10, Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest, Zagreb, 1977., str. 529., preuzeto 30. ožujka 2011.</ref>

==Životopis==

Josip Smodlaka rodio se 9. studenoga 1869. godine u Imotskom. Klasičnu gimnaziju završio je u [[Split]]u [[1887.]] godine. U višim razredima gimnazije postao je pristaša [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranke prava]]. Doktorirao je pravo u [[Graz]]u [[1893.]] godine. Potom se vratio u Split gdje je radio kao odvjetnik. Preko Hrvatskog sokola u kojem je postao starješina, trudio se da što veći dio splitskih težaka tolomaša ([[autonomaši|autonomaša]]) pridobije za hrvatstvo.

Izabran je u izvršni odbor dalmatinske Stranke prava [[1897.]] godine. Kao član dalmatinske Stranke prava zastupnik je u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] od [[1901.]] do [[1909.]] godine.Jedan je od inicijatora [[Politika novog kursa|politike novog kursa]]. Takvu orijentaciju predložio je u govoru u Dalmatinskom saboru [[1902.]] godine, kada je pružio ruku pomirenja [[Srbi]]ma i [[Talijani]]ma. U kolovozu [[1905.]] godine osnovao je u Splitu [[Hrvatska demokratska stranka (1905.)|Hrvatsku demokratsku stranku]], te u politički život uveo brojne dalmatinske težake, pa i veliki broj do tada nacionalno nesvjesnih tolomaša. Pokrenuo je i stranački list Sloboda.
Na izborima [[1910.]] godine, te [[1911.]] godine Josip Smodlaka je velikom većinom glasova izabran u [[Cislajtanija|austrijski]] parlament – [[Carevinsko vijeće]]. U parlamentu je održao više proturežimskih govora. Tako je 3. prosinca 1910. godine naglasio: »[[Austro-Ugarska|Zemlja]] je danas postala zemlja prosjaka bez svoje krivnje.« Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je više godina donačelnik Splita. Josip Smodlaka se u borbi za oslobođenje od Austro-Ugarske povezao s više kreatora svjetskog javnog mnijenja. Za vrijeme Prvog svjetskog rata vlast ga je kao veleizdajnika držala u zatočeništvu.

=== Kraljevina SHS ===

Nakon raspada Austro-Ugarske općinsko vijeće izabralo je Josipa Smodlaku za načelnika Splita. Bio je gradonačelnikom Splita svega nekoliko dana u listopadu 1918. godine.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/26436/Default.aspx Slobodna Dalmacija: Gradonačelnici sa ST kolinom], preuzeto 21. veljače 2012.</ref> Izabran je i u Središnji odbor [[Narodno vijeće SHS|Narodnog vijeća SHS]] u [[Zagreb]]u, te za člana Zemaljske vlade za [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]]. U kritično vrijeme, kada je [[Italija]] okupirala sjevernu [[Dalmacija|Dalmaciju]] i približila se [[Trogir]]u, Zemaljska vlada je tražila od Narodnog vijeća u Zagrebu ubrzanje ujedinjenja [[Država SHS|Države SHS]] s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]]. Odbor sedmorice je imao pretresti Smodlakin i [[Ivo Krstelj|Krsteljev]] "nacrt privremenoga uređenja" zajedničke države sa Srbijom te na osnovu toga nacrta donijeti sljedećeg dana (24. studenoga) članovima Središnjega odbora na odobrenje uvjete za provedbu državnoga ujedinjenja.<ref name="Matijević">Zlatko Matijević: [http://bib.irb.hr/datoteka/383598.NV_SHS_z.doc Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Osnutak, djelovanje i nestanak (1918./1919.)]</ref> Utrka s vremenom bila je radila protiv hrvatskih interesa u Dalmaciji, jer vojske praktično nije bilo, a u korist Italije, koja je nadirala, a k tome Antanta je Hrvate smatrala poraženom silom, a Italiju pobjednicom. Stoga je na sjednici Središnjeg odbora [[Narodno vijeće SHS|NV SHS]] predsjedatelj S. Pribićević odmah naglasio kritično stanje Države SHS u kojem treba brzo djelovati, pa su I. Krstelj i Josip Smodlaka ultimativno zaprijetili se Središnjem odboru neka u roku od pet dana donese odluku o stvaranju zajedničke države sa Srbijom, u protivnom izjavili su da će Dalmacija sama proglasiti ujedinjenje sa Srbijom.<ref name="Matijević"/>

Nakon ujedinjenja nije želio ući u vladu. U ožujku [[1919.]] godine značajno je pridonio koncipiranju tzv. Pariškog prijedloga koji se protivio centralističkom uređenju države i zalagao za načelo samouprave. Sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine. Na osnovi etnografske karte koju je dao američkoj delegaciji, [[SAD]] su Italiji predložile tzv. [[Woodrow Wilson|Wilsonovu]] liniju po kojoj je [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] trebala pripasti Dalmacija, [[Rijeka]], otoci i istočna [[Istra]]. Njegov utjecaj kod [[Britanci|britanskih]] i američkih stručnjaka zaslužan je što je (južna) [[Baranja]], da bi postala prostor za razvoj [[Osijek]]a, ušla u sastav Kraljevine SHS. Josip Smodlaka je u prosincu podnio ostavku kada je uvidio da je na djelu politika popuštanja Italiji.

Josip Smodlaka je [[1920.]] godine objavio svoj nacrt ustava, kojim se zalagao za široke unutarnje samouprave. Kako bi ga se udaljilo iz politike, vlast ga je imenovala na mjesto poslanika pri [[Vatikan]]u, zatim u [[Berlin]]u i [[Madrid]]u. Odmah po proglašenju [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] [[1929.]] godine Josip Smodlaka je odbio nastaviti raditi kao diplomat te se vratio u Split gdje je radio kao [[odvjetnik]] i [[publicist]].

=== Drugi svetski rat ===

[[File:Vis tito subasic.jpg|thumb|Članovi Nacionalnog komiteta i Predsedništva AVNOJ-a prilikom pregovora sa dr Šubašićem. U prvom redu: dr Ivan Šubašić, maršal Tito i dr Josip Smodlaka. Vis, 16. lipnja 1944.]]

Nakon talijanske fašističke okupacije [[1941.]] godine prefekt Splita [[Paolo Zerbino]] pozvao ga je, kao i više drugih intelektualaca i poznatih građana Splita, da dođe na sastanak radi razgovora o suradnji. Josip Smodlaka je pismeno odgovorio da odbija suradnju s okupatorom. Od početka rata pomagao je [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|antifašističku borbu]].

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] u rujnu [[1943.]] godine, Smodlaka je zatražio od zapovjednika talijanske divizije Bergamo da pruži otpor Nijemcima ili preda oružje [[partizani]]ma. U to vrijeme bio je predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora Splita. Tada je, s nepune 74 godine, otišao na oslobođeni teritorij. Bio je vijećnik [[ZAVNOH]]-a i [[AVNOJ]]-a, te povjerenik za vanjske poslove [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije]], kao i član Savezničke kontrolne komisije za Italiju. Njegovi razgovori s predstavnicima zapadnih medija dali su doprinos raskrinkavanju izdajničke uloge [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], te teritorijalnih ambicija Italije. Poseban doprinos antifašističkoj borbi dao je kreiranjem [[Sporazum Tito-Šubašić|sporazuma Tito-Šubašić]], koji je u konačnici omogućio međunarodno priznanje nove [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Federativne Jugoslavije]].

=== Posleratni period ===

Nakon formiranja zajedničke vlade [[Tito]]-[[Ivan Šubašić|Šubašić]] [[1945.]] godine, Josip Smodlaka je postao ministar bez lisnice. Kada je uvidio da će do dogovora s Italijom oko razgraničenja teško doći, na vlastiti je zahtjev umirovljen. Umro je u Splitu 31. svibnja [[1956.]] godine. Pokopan je na [[Klis]]u, rodnom mjestu svojih predaka, uz državne počasti.

== Djela ==
* ''Posjet apeninskim Hrvatima: putne uspomene i bilješke'', Hrvatska knjižarnica, Zadar, 1906.
* ''Jugoslav territorial claims; lecture delivered by J. Smodlaka ... at a meeting of the Union des grandes associations françaises contre la propagande ennemie, on Tuesday, March 11th, 1919.'', Lang, Blanchong & co's printing, Paris, 1919.
* ''Les revendications territoriales yougoslaves; conférence de m. Smodlaka ... faite à la séance de l'Union des grandes associations françaises contre la propagande ennemie, du mardi 11 mars 1919.'', Lang, Blanchong & cie, Paris, 1919.
* ''Nacrt jugoslovenskog ustava, Hrvatski štamparski zavod, Zagreb-Beograd, 1920. 
* ''O razgraničenju Jugoslavije s Italijom'', Izd. Nove Jugoslavije, Beograd, 1944.
* ''Imena mesta i meštana na tlu Jugoslavije'', Novo doba, Split, 1946.

===Posmrtno===
* ''Partizanski Dnevnik'', Nolit, Beograd, 1972.
* ''Zapisi dra Josipa Smodlake'', (urednik [[Marko Kostrenčić]]), JAZU, Zagreb, 1972.
* ''Izabrani spisi'', (odabrali i priredili [[Ivo Perić]] i [[Hodimir Sirotković]]), Književni krug, Split, 1989.

== Literatura ==
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]]'', sv. XVIII., Pro Leksis, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-18-9}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Slobodarka]]
* [[Padaj silo i nepravdo]]

{{DEFAULTSORT:Smodlaka, Josip}}
[[Kategorija:Biografije, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Splita]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:AVNOJ]]