Izvorni kod stranice Ilirija

{{Drugo značenje2|Ilirija}}
[[Datoteka:Illyrian tribes-en.png|thumb|300px|Ilirija i [[Iliri#Ilirska plemena|plemena Ilira]] (na [[latinski jezik|latinskom]])]]
[[Datoteka:Illyrians.jpg|thumb|300px|Ilirija i [[Iliri#Ilirska plemena|plemena Ilira]] (na [[engleski jezik|engleskom]])]]

'''Ilirija''' ([[antički grčki jezik|antgrč.]] ''Ἰλλυρία'' [''Illyría''] — Iliria ili ''Ἰλλυρίς'' [''Illyrís''] — Iliris, [[latinski jezik|lat.]] ''Illyria'' — Iliria) je naziv [[historija|historijskog]] [[geografija|geografskog]] područja koje su u [[antika|antičko doba]] naseljavala brojna plemena [[Iliri|Ilira]]. [[Iliri#Ilirska plemena|Ilirska plemena]] imala su [[Ilirski jezik|zajednički jezik]] i obitavala su na području koje približno korespondira sa teritorijom bivše [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] i dijela današnje [[Albanija|Republike Albanije]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], postojao je junak Ilirijus, sin Kadma i Harmonije, koji je zavladao cijelom Ilirijom i legenda dalje kaže da je on predak svih Ilira. 
 
Iliri su se doselili na područje zapadnog [[Balkan]]a u X stoljeću p.n.e, dakle, na prelazu iz [[bronzano doba|bronzanog]] u [[željezno doba]]. U periodu od slijedećih oko hiljadu godina, Iliri su zauzeli teritorije do [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Morava|Morave]].

Iliri su bili i hrabri i vješti ratnici a njihova plemena su bila brojna (pogledati spisak u okviru članka [[Iliri]]). [[Veneti]], [[Karni]], [[Histri]] i [[Liburni]] su živjeli u područjima na istočnoj obali [[Jadran]]skog mora a jezik kojim su govorili bio je nešto drugačiji od onog kojim su govorili ostali Iliri.

Ilirsko pleme [[Dalmati]], od kojeg je i današnje geografsko područje [[Dalmacija]] dobilo svoje ime, naseljavali su veći dio današnje zapadne [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Drugo pleme, [[Skordisci]], zapravo miješana ilirsko-keltska grupa, naseljavali su područje današnje sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. [[Dardanci]], [[Labeati]], [[Ardijejci]] i [[Taulanti]] su naseljavali područja oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] (južna [[Crna Gora]] i sjeverna [[Albanija]] do [[Ohridsko jezero|Ohridskog]] i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] ([[Severna Makedonija|Sjeverna Makedonija]]). [[Dokleati]] su naseljavali područje centralne i sjeverne Crne Gore.Pripadnici ilirskih plemena su se bavili uzgojem stoke (pretežno ovce, svinje i koze) lovom, rudarstvom ([[željezo]], [[srebro]], [[zlato]]), raznim zanatima, plovidbom i naravno, ratovanjem.

U ravnicama oko rijeka Save i Dunava i njihovih pritoka bilo je i drugih miješanih ilirsko-[[kelti|keltskih]] grupa kao što su [[Latobici]] i [[Varciani]]. Historičarima je zapravo uvijek bilo teško odrediti granice Ilirije jer ilirska plemena nisu bila ujedinjena pod jednim kraljevstvom; tek nakon što je njihove prostore osvojio Rim moglo se govoriti o nekim preciznijim granicama, ali ih je Rim ipak odredio prema sopsvenim potrebama. Ilirija je u vrijeme vladavine Rima jedno vrijeme bila provincija [[Ilirik]]um a kasnije je podijeljena na dva dijela: Dalmaciju i [[Panonija|Panoniju]].

Smatra se da su današnji [[Albanci]] direktni potomci Ilira a i oni sami su ponosni na tu činjenicu i insistiraju na njoj. Potvrda ovih tvrdnji postoji u analizama [[DNK]]. Osim toga, istom metodom utvrđeno je da i drugi stanovnici današnjeg zapadnog Balkana imaju tragove ''ilirske krvi'' u svojim najstarijim [[gen]]ima.{{činjenica}}

== Geografija ==
Ilirija se protezala približno od [[Slovenija|slovenskih]] [[Alpi|Alpa]] na sjeveru do sjeverne [[Grčka|Grčke]] na jugu i od ostrva u [[Jadran]]skom moru na zapadu do ravnica Panonije i [[Karpati|Karpata]] na istoku. Ovo geografsko područje je veoma raznoliko u pogledu [[reljef]]a, [[klima|klime]], flore i faune. U centralnom dijelu Ilirije reljef je brdsko-planinski sa [[Dinaridi]]ma koji se protežu u pravcu sjeverozapad - jugoistok, na sjeveroistoku je velika ravnica - Panonska nizija a na zapadu je veoma razuđena obala Jadranskog mora sa brojnim ostrvima, zaljevima i uvalama. Klima je [[mediteran]]ska na obali i priobalju i umjereno-kontinentalna do kontinentalna u zaleđu. Područje je bogato riječnim tokovima sa rijekama koje čine uglavnom crnomorski sliv ([[Sava]], [[Drava]],[[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]], [[Piva]], [[Tara]], [[Lim]], [[Dunav]],[[Tisa]], [[Morava]]) i nekolicina rijeka jadranskog sliva ([[Krka]], [[Cetina]], [[Neretva]], [[Zeta]], [[Morača]], [[Bojana]], [[Drim]]). Priroda je bila izdašna u Iliriji i dala joj veliko rudno bogatstvo; željeznu rudu, srebro i zlato, između ostalog.

== Kraljevi i kraljice, ratovi ==
[[Datoteka:Illyria and Dardania Kingdoms.png|right|left|thumb|250px|Kraljevina Ilirija u doba kralja Agrona (3. vek pre nove ere), prostire se "od Epira do Neretve".]]
=== Uvod ===
Iliri pripadaju grupi naroda koji su već u I milenijumu nove ere imali elemente državnog uređenja, naročito plemena u južnom dijelu Ilirije. Zahvaljući blizini Grčke i njihovih kolonija, Iliri su bili u poziciji da uče i usvoje [[kultura|kulturu]] i elemente društvene organizacije direktno iz “kolijevke savremenog društva”. Dakle napustivši plemensku organizaciju, Iliri su uspostavili [[monarhija|monarhiju]]. Kao važna osnova za takav korak naprijed poslužila im je dobra [[privreda]] i vojna moć. U svom prodoru na Balkan, [[Rimljani]] su se među prvim susreli sa Ardijejcima koji su već tada bili organizovani u jednu od prvih ilirskih država. Zahvaljujući rimskim piscima i historičarima danas možda upravo najviše i znamo baš o Ardijejcima.

=== Kraljevi ===
'''[[Bardilis]]''' je bio ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. godine pne. i osnivač je istoimene dinastije. Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom bilo važan centar moći u IV stoljeću pne. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, postao je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. O Bardilisu se zna da je osvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, [[tiranin]]a iz Sirakuze.

Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. godine pne. a [[Filip II Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], je uzvratio godinu dana kasnije potisnuvši Ilire do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] a iste, 358. godine p.n.e, Bardilis je ubijen nakon što je Filip odbio njegovu mirovnu ponudu.

[[Polibije]], grčki historičar, također pominje Bardilisa pod nazivom "Βάρδυλλις ο των Ίλλυριων" - Bardilis iz Ilirije a [[Ciceron]] ga zove "Bardullis Illyrius".

Pod Aleksandrom Velikim, 355. godine pne. ilirska plemena učestvovali su u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Nakon Aleksandrove smrti 323. godine p.n.e, Iliri su se oslobodili i kralj '''[[Glaukijas]]''' je otjerao Grke iz [[Drač]]a u Albaniji.

Krajem III stoljeća pne. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod [[Skadar|Skadra]] i kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, Crne Gore i [[Hercegovina|Hercegovine]].

U III vijeku pne. Iliri su imali kralja '''[[Agron (kralj)|Agrona]]''' (250-230. pne.). Agron je bio sposoban vladar kojije uspio ujediniti nekoiko ilirskih plemena i slomiti otpor plemenskih vođa koji su se protivili ideji stvaranja zajedničke ilirske države. Ilirsko kraljevstvo pod Agronom je u to vrijeme bilo najsnažnije na Balkanu.

=== Kraljica ===

Nakon smrti Agrona, nova ilirska kraljica postala je '''[[Teuta]]''', Agronova druga žena. Teuta je vladala umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a. Nažalost, Teuta nije uspjela nastaviti Agronovu uspješnu vladavinu; ilirske starješine otkazivale su joj poslušnost i potkopavale njenu vlast. Situaciju je pogoršao sukob sa Rimom zbog ilirskog piratstva po Jadranu. (Iliri, odnosno naročito pleme Liburni, bili su vješti moreplovci i konstruktori brodova. Po njima je nazvana i brza i okretna brodica [[liburna]]. Rimljani su rado učili, pa i od svojih neprijatelja, te su tako usvojili i gradnju liburni.) Mnogo moćniji Rim ipak je porazio Ilire uništivši njihova naselja u dolini rijeke Neretve i prisilio Teutu na povlačenje u Rhizon, ([[Risan]] u Boki Kotorskoj) pri tome uzevši veći dio teritorije ilirskih zemalja a ostavivši Teuti tek uzan obalni pojas od današnjeg [[Dubrovnik]]a do ušća rijeke [[Drim]] u Jadran. Ostale ilirske teritorije date su rimskom vazalu Demetriju Hvaraninu, nekadašnjem Teutinom vojskovođi.

=== Posljednji kralj ===
Oko 180. godine pne. Dalmati proglašavaju nezavisnost od ilirskog kralja [[Gencije|Gencija]]. On zadržava Skadar kao svoj glavni grad. Rimljani su ga tu porazili 168. godine p.n.e, zarobili ga i odveli u Rim 165. godine pne. kao posljednjeg ilirskog kralja. Rim je tada uspostavio vlast na četiri vazalne teritorije u Iliriji a kasnije je cijelo područje postalo jedna provincija sa centrom u Skadru.

Dakle, Rimljani su u svojoj ekspanziji na Balkanu osnovali svoju provinciju [[Ilirik]]um i prodirali sve dalje u unutrašnjost ali Iliri se nisu lako mirili sa dominacijom Rima. U odsudnom ratu između Ilira i Rima koji je trajao od 6. do 9. godine udružena dalmatinsko-panonska plemena pod [[Baton]]om, vođom [[Dezitijati|Dezidijata]], i Batonom i Pinesom, vođama Breuka, su natjerali rimljane na sukob koji će rimski historičar Suetonijus opisati kao najteži od [[Punski ratovi|Punskih ratova]]. Rim je morao angažovati ne manje od 15 [[legija]] sa pomoćnim trupama i saveznicima iz [[Trakija|Trakije]]; ukupno oko 200.000 vojnika. Težak gerilski rat vođen je u bosanskim planinama i južnoj Panoniji. Rimljanima je trebalo tri godine da uguše ilirski [[Batonov ustanak|ustanak]] čiji su povod bili preveliki porezi i prisilno regrutiranje Ilira u borbu protiv [[germani|germanskog]] plemena [[Markomani|Markomana]]. Nakon ovog rata, provincija Ilirikum je 10. godine podijeljena na Panoniju i Dalmaciju.

Nešto kasnije, za vrijeme [[bizant]]ijske vladavine, Ilirija je pretrpjela pljačkaške upade barbara sa sjevera i istoka ([[Vizigoti]], [[Huni]], [[Ostrogoti]]). Nedugo zatim na Balkan dolaze [[Slaveni]] koji u periodu od 6-8 stoljeća naseljavaju ilirske zemlje asimilirajući njihova preostala plemena preostala na teritorijama današnjih država: [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]].

== Religija ==
Na sjeveru je postojalo obožavanje Sunca, u srednjoj Dalmaciji obožavanje Mjeseca i na jugu obožavanje zmija. Verovali su u različita božanstva; Histri su obožavali Eia, Melesocus, Boria, Iria; Liburni Anzoticu, (rimska [[Venera (mitologija)|Venera]], Ica, Iutossica, Latra i Sentona. Vrhovni princip [[Japodi|Japoda]] bio je [[Dabog]] zaštitnik izvora i voda, jer samo voda pada sa neba i izvire iz zemlje, istovremeno je sa ovog i sa onog sveta. Armatus je bio lokalni bog rata u Dalmaciji. Tad su još štovani Terminus kao zaštitnik meda, Tadenus poistovjećen s [[Apolon]]om, Medaurus itd. Na jugu ilirskog područja poznat je božanski zmijski par Draken i Drakena. Zaštitnik grada Rhizon (Risan) zvao se Medauras, božanstvo predstavljeno kao jahač sa kopljem u ruci. Iliri su prakticirali prinošenje ljudskih žrtava; prema pisanju antičkog historičara Arijana (oko 86-146. godine) ilirski plemenski vođa Klet žrtvovao je tri dječaka, tri djevojčice i tri crna ovna prije bitke protiv Aleksandra Velikog. Iliri su svoje mrtve sahranjivali najčešće u [[tumulus]]ima (tipično za željezno doba) ili grobnim humkama. [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjnima otrkiveni su mnogi predmeti smješteni pored posmrtnih ostataka umrlih ilira u tumulusima: oružje, nakit i ukrasi, dijelovi odjeće i glineno posuđe. Očito su vjerovali da im ovi predmeti trebaju u večnom životu. Nosili su različite amulete da bi se zaštitili od uroka i nesreća. Nije poznato da su štovali idole.

== Izvori i vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080821022836/http://www.geocities.com/protoillyrian O Ilirima na geocities] 
* [http://www.eugubininelmondo.it/storia.html#Romana O posljednjem kralju Ilirije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216050026/http://www.eugubininelmondo.it/storia.html#Romana |date=2008-12-16 }}
* Wilkes, John (1992). The Illyrians. Oxford: Blackwell Press. {{ISBN|0-631-14671-7}}.
* Enver Imamović: O elementima političkog organiziranja ilirskih zajednica.

<gallery>
Datoteka:Illyrians Ethnogenesis Theories (English).jpg|Etnogeneza Ilira
Datoteka:Illyrii Proprie Dicti aka Illyrians Proper aka Docleatae.svg|Etnička Ilirija u užem smislu
Datoteka:Map of the Kingdom of Agron of the Ardiaei (English).png|Ilirska kraljevina u doba kralja Agrona (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije)
Datoteka:KingdomofTeuta.png|Ilirska kraljevina u doba kraljice Teute (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije)
Datoteka:228-220BC-DemetriusofPharos.png|Kneževina Demetrija Hvarskog (228-220. godine prije nove ere)
|Ilirska kraljevina u doba kralja Gencija (181-168. godine prije nove ere)
</gallery>

{{Commonscat|Illyria}}

{{Iliri}}

[[Kategorija:Iliri]]
[[Kategorija:Historija Balkana]]
[[Kategorija:Historijske regije]]