Izvorni kod stranice Aršakuni

:''Ovaj članak govori o armenskoj dinastiji Arsakida, za istoimenu partsku dinastiju vidi: '''[[Partska Monarhija|Partsko Carstvo]]'''''

[[Datoteka:Arshakuni Armenia 150-en.svg|thumb|right|230px|Armensko kraljevstvo za vrijeme dinastije Arsakida [[150.]] godine]]

{{Historija Armenije}}

Armenska dinastija '''Arsakida''' ili '''Aršakuna''' ([[jermenski jezik|arm.]] ''Արշակունի'', čit. ''Aršakuni'') je vladala [[Kraljevstvo Armenija|armenskim kraljevstvom]] od [[54]]. do [[428]]. godine.

Nekad je bila ogrankom iranskih [[Parti|partskih]] [[Partska Monarhija|Arsakida]], a onda su postali posebnom armenskom dinastijom.<ref>{{cite book | last = Olson |first = James | title = An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires | publisher = Greenwood Press |year= 1994. | page = 42}}</ref> Arsakidski kraljevi su uz prekide vladali kroz kaotične godine nakon pada dinastije [[Artaksidi|Artaksida]] od [[62]]. kad je [[Tiridat I. Armenski]] osigurao arsakidsku vlast u Armeniji. Neovisni vladarski niz je uspostavio [[Vologaz II. Armenski]] (Valarses/Vagharshak) [[180]]. godine.

Dva najvažnija događaja u armenskoj povijesti za vrijeme vlasti ove dinastije su konverzija Armenije na [[hrišćanstvo|kršćanstvo]] koju je sproveo [[grigorije Prosvetitelj|sveti Grgur Prosvjetitelj]] [[301]]. i stvaranje [[armensko pismo|armenskog pisma]] kojeg je napravio [[mesrop Maštoc|sveti Mesrop Maštoc]] [[405]]. godine.

== Prvi armenski Arsakidi ==
Armenski Arsakidi se prvi put pojavljuju na armenskom prijestolju [[12]]., kad je [[partska Monarhija|partski]] kralj [[Vonon I. Partski|Vonon I.]] bio izgnan iz Partije zbog njegove prorimske politike i zapadnjačkih manira.
<ref>Josephus, ''Jewish Antiquities'', 18.42-47</ref>
Vonon I. je kratko zauzeo armensko prijestolje uz [[Rimsko Carstvo|rimski]] pristanak, no [[Artaban II. Partski|Artaban II.]] je zahtijevao neka ga se ukloni s prijestolja. Budući da [[August]] se nije želio upustiti u rat s [[Partska Monarhija|Partima]], uklonio je Vonona I. s prijestolja i poslao ga je u [[Sirija|Siriju]].

U međuvremenu Artaban II. nije gubio vrijeme nakon što je uklonio Vonona I.. Postavio je svog sina [[Orod Armenski|Oroda]] na armensko prijestolje. [[Tiberije]] nije namjeravao odustati od [[tampon država]] na istočnim granicama, pa je poslao svog nećaka i nasljednika [[Germanik]]a na istok. Germanik je zaključio sporazum s Artabanom II., u kojem ga je priznao kraljem te države i prijateljem Rimljana.

[[Kraljevstvo Armenija (stari vijek)|Armenija]] je [[18]]. došla pod [[Artakses III.|Zena]], sina [[Polemon I. Pontski|Polemona I. Pontskog]], koji je uzeo armensko ime Artaks (odnosno Zeno-Artaks).<ref>Tacit, Anali, 2.43, 2.56</ref>

[[Partska Monarhija|Partsko Carstvo]] pod Artabanom II. je bilo previše zauzeto unutarnjim borbama da bi se usudilo suprotstaviti kralju kojeg su postavili Rimljani. Kroz cijelu armensku povijest gledano, Zenova vlast je bila upadljivo mirna.

Nakon Zenove smrti [[34]]., Artaban II. je odlučio vratiti Arsacide na armensko prijestolje. Za to je izabrao svog najstarijeg sina [[Arsak I. Armenski|Arsaka]] kao pogodna kandidata. No, njegovo nasljeđivanje armenskog prijestolja je osporavao njegov mlađi brat [[Orod Armenski|Orod]] kojeg je prije bio zbacio Zeno. [[Tiberije]] je brzo koncentrirao još postrojba na istočnu rimsku granicu. Tako je još jednom nakon desetljeća mira, Armenija postala pozornicom žestoka boja između dviju najvećih svjetskih sila u narednih 25 godina.

Tiberije je poslao Iberca (kavkaska [[Pirinejski poluotok|Iberija]]) [[Mitridat Armenski|Mitridata]] koji je tvrdio da je arsacidske krvi. Mitridat je uspješno podvrgnuo Armeniju rimskoj vlasti i skinuo Arsaka s prijestolja nanijevši velika pustošenja zemlji. Iznenada, Mitridata su odveli nazad u Rim gdje su ga držali zarobljenikom. Armeniju su dali nazad Artabanu II. koji je svoje prijestolje predao mlađem sinu Orodu.

== Izvori ==
* Kevork A. Sarafian, G. A. Sarafean: History of Education in Armenia - 
* A. J. (Agop Jack) Hacikyan, Nourhan Ouzounian, Edward S. Franchuk, Gabriel Basmajian: The heritage of Armenian literature Vol.1 
* W. Seibt (ed.): ''The Christianization of Caucasus (Armenia, Georgia, Albania)'' (2002.), {{ISBN|978-3-7001-3016-1}}
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.hyeetch.nareg.com.au/armenians/arshakuni_p1.html Levon Zekiyan: Armenian History, Arshakuni Dynasty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051214014451/http://www.hyeetch.nareg.com.au/armenians/arshakuni_p1.html |date=2005-12-14 }}
* [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Asia/Armenia/_Texts/KURARM/17*.html Vahan M. Kurkjian: The Arshakuni Dynasty of Armenia]

[[Kategorija:Historija Armenije]]
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]