Vladislav Kotromanić

Vladislav Kotromanić (1295 - 1354, Bobovac) je bio srednjovjekovni bosanski princ i bosanski knez te veliki suvladar bana Stjepana II, de facto vladar Bosne od 28. septembra 1353. do kraja 1354. godine .

Bio je sin Stjepana I Kotromanića i Jelisavete Nemanjić, kćerke srpskog kralja Dragutina i ugarske princeze Katarine.Vladislav je rođen 1295. godine. Vladislav je imao dvije sestre i petero braće. Vlast je neslužbeno dijelio sa starijim bratom Stjepanom II koji je nakon smrti njihovog oca postao ban . Njihova vladavina dovela je do najveće teritorijalne ekspanzije Bosne.

Bio je oženjen Jelenom Šubić Bribirskom iz hrvatske plemićke porodice Šubića. S njom je imao dvoje poznate dijece:

Predpostavlja se da je Vladislav s Jelenom imao i kćerku

  • Katarinu, ali postoji mišljenje da je ona bila i kćerka njegovog brata Stjepana II.

Predpostavlja se, kao jedna od tri mogućnosti, da je njegov vanbračni sin bio i

  • Dabiša, koji će kasnije naslijediti Tvrtka I, kao kralj Bosne.[1] U sukobu braće oko titule bana, Dabišao je bio na strani Vuka.

Vjenčanje Vladislava i Jelene je opet zbližilo moćne porodice Kotromanića i Šubića,[2] a obavio ga je trogirski biskup Lampridi. [1] Kako su Vladislav i Jelena bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice Elizabete na zahtjev bana Mladena II Šubića, što je Vladislavov brak s Jelenom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. [2][1]

Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist svoga petnaestogodišnjeg sina Tvrtka I, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana II kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja.[3][4] Vladislav je umro1354 . godine , najvjerovatnije u Bobovcu.

Reference

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
  2. 2,0 2,1 Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.
  3. John Van Antwerp Fine, The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.
  4. Ante Čuvalo, Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina, Scarecrow Press, 2007.