Vigilije
Vigilije (latinski: Vigilius) bio je 57. po redu papa, koji je stolovao od 29. ožujka 537. do 7. lipnja 555. godine. S njegovim postavljanjem na papsku stolicu je otpočeo period poznat kao bizantsko papinstvo.
| Vigilije (Vigilius) | |
|---|---|
 | |
| Papinstvo počelo | {{{stolovanje_od}}} |
| Prethodnik | Silverije |
| Nasljednik | Pelagije I. |
| Rođen | Rim, Ostrogotsko Kraljevstvo |
| Umro | 7. lipnja 555. Sirakuza, Istočno Rimsko Carstvo |
Vigilije je, prema Liber pontificalisu poticao iz ugledne rimske porodice; otac po imenu Ivan (Johannes) je bio konzul, a brat Reparat (Reparatus) član Senata. Vigilije je postao svećenik, a 531. i đakon. Papa Bonifacije II ga je odredio za svog nasljednika, ali po Bonifacijevoj smrti je taj izbor odbilo prihvatiti svećenstvo i narod. Vigilije je postao član izaslanstva koje je zajedno sa papom Agapetom I 536. došlo u Konstantinopol pokušati okončati rat Bizanta i Ostrogota; umjesto toga se umiješao u lokalnu politiku, postavši blizak saveznik Teodore i obećavši ponovno postavljanje njenog štićenika patrijarha Antima, svrgnutog zbog monofizitstva.
Agapet je 22. aprila 536. umro u Konstantinopolu. Vigilije je nakon toga krenuo u Rim, nastojeći uz Teodorinu podršku preuzeti papsku stolicu. Međutim, Rim je tada bio pod ostrogotskom vlašću i kralj Teodahad se pobrinuo da novi papa postane Ostrogotima skloni Silverije. 9. decembra 536. su bizantske trupe pod Belizarom bez otpora ušle u Rim. Iako se Silverije nije otvoreno suprostavljao novim vlastodršcima, Belizar ga je sumnjičio za suradnju s novim ostrogotskim kraljem Vitigesom, te ga je jednostavno smijenio. Tako je Vigilije mogao biti izabran za novog papu 29. marta 537.
Vigilijev pontifikat je obilježio nastavak Gotskog rata, ali i ponovno izbijanje teoloških razlika između rimske i bizantske Crkve, vezan uz tzv. spor Tri poglavlja, odnosno vezan uz pokušaj bizantskog cara Justinijana I da se pomiri sa drevnoistočnim (nehalkedonskim) crkvama. Vigilije je, vjerujući da će on u zapadnoj Crkvi biti shvaćen kao odbacivanje nikejsko-halkedonskog vjerovanja odbio prihvatiti Justinijanov ukaz od 543. Zbog toga ga je Justinijan godine 545. dao privesti u Konstantinopol. U međuvremenu su Ostrogoti pod Totilom opsjeli Rim, te je Vigilije, uglavnom bez uspjeha, pokušavao nagovoriti cara da građanima pošalje pomoć. Vigilijev prisilni boravak u carskoj prijestolnici je prestao tek kada je 553. konačno prihvatio Justinijanove stavove, odnosno Drugi carigradski sabor u pismu patrijarhu Evtihiju. U proljeće 555. je krenuo na povratak u Rim, ali je na putu umro u Sirakuzi. Kasnije je pokopan u Rimu.
