Treći križarski rat
Treći krstaški rat trajao je od 1189. do 1192. godine i pokrenulo ga je Saladinovo osvajanje Jerusalima 1187.godine. Krstaši nisu uspeli da osvoje Jerusalim i pohod se okončao dogovorom da Jerusalimskoj kraljevini ostane obala od Tira do Jope i da hrišćani imaju slobodan pristup Jerusalimu.
Osamdesetih godina dvanaestog stoljeća na povijesnoj se sceni pojavio genijalni kurdski vođa Saladin. On je 1187. ponovno ujedinio Egipat i muslimanski Bliski Istok. U boju kod Tiberasa potukao je križare, oslobodio Jeruzalem i osvojio sav ostatak kraljevstva. Na to su kršćani, da spase preostale države i ponovno osvoje Jeruzalem, organizirali i Treći, najslavniji križarski rat. Njemačko-rimski car Fridrik I. Barbarossa uspio je proći kroz čitavu Europu i Malu Aziju, ali se na koncu utopio na kupanju. Druga su dva monarha, engleski Rikard I. Lavljeg Srca i francuski Filip II. August, sretno stigli na cilj i otpočeli neprijateljstva. Nakon dvije godine opsjedanja, 1191. zauzet je veliki obalni grad Akon, nakon čega su križari nastavili prema Jeruzalemu. Rikardova se vojska sukobila sa Saladinovim snagama i porazila ih. Naređuje da se 3000 zarobljenika - od kojih su mnogi bili žene i djeca - izvede iz grada i zakolje. Neki su raskomadani, ne bi li pronašli progutane dragulje. Biskupi su davali blagoslove. "Nevjernički životi nemaju vrijednosti". Kroničar Ambroise, ushićeno piše: "Pobijeni su svi odreda. Neka je za to blagoslovljen Stvoritelj!" Saraceni su bili odbačeni i prisiljeni na defenzivu, ali križari, razdirani nesuglasicama, nisu znali iskoristiti pobjedu. Mirovni ugovor iz 1192. priznao je Francima vlast nad obalom i dao kršćanskim hodočasnicima pravo posjeta Jeruzalemu. Ipak je on i dalje ostao u saracenskim rukama. Križarski ratovi nanijeli su mnogim krajevima velike patnje, a namjeravani cilj nisu postigli. Značajnije su posljedice imali za gospodarski, politički, kulturni i vjerski razvoj europskih zemalja. Europljani su se nedvojbeno upoznali s islamskom kulturom i znanošću, svidjela su im se egzotična jela, svilene tkanine, sagovi i druga fina roba. Ako ništa drugo, križarski su ratovi pojačali antagonizme između katolika i pravoslavaca, te dakako između kršćana i muslimana.
