Tirint
==
| Arheološko nalazište Tirint | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Grčka | |
| Registriran: | 1999. |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iii, iv, vi |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Tirint (starogrčki Τίρυνς i novogrčki Τίρυνθα) je mikensko arheološko nalazište u grčkoj nomi Argolis na poluotoku Peloponez, nekoliko kilometara sjeverno od Naupliona.
Tiryns je bila utvrda na brežuljku naseljena gotovo sedam tisuća godina, s početkom bronzanog doba. Svoj vrhunac je doživjela između 1400. i 1200. pne.. Najznačajniji detalji su palača, kiklopski tuneli, a posebno zidovi, zbog kojih je grad dobio homerovski epitet "Tirint moćnih zidova". U doba antike, grad je povezan uz mitove koji se tiču Herakla, a neki izvori ga citiraju kao njegovo rodno mjesto [1].
Slavni megaron palače Tirinta ima veliku halu za primanje, glavnu odaju s prijestoljem smještenim na zid zdesna i središnje ognjište koje okružuju četiri drvena stupa u minojskom stilu koja su pridržavala vrh. Dva od tri zida megarona su u poslužili za arhajski hram Here.
Grad je počeo slabiti pred kraj mikenskog perioda, te je bio potpuno napušten kada ga je Pauzanija posjetio u 2. vijeku n.e. Nalazište je iskopavao Heinrich Schliemann 1884-1885, a dan-danas je predmet iskopavanja od strane Njemačkog arheološkog instituta u Ateni i Univerziteta u Heidelbergu.
Godine 1999. Tirint je priznat kao dio Svjetske baštine.[1][2]
Povezano
urediIzvori
uredi- ↑ „UNESCO: Arheološko nalazište Tirint”. UNESCO: Svjetska baština u Grčkoj. Pristupljeno 19. 01. 2023.
- ↑ „Grčka, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 01. 2023.
