Kupola

sferični oblik svoda

Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

Kupola na pandantivima (žuto)
Presjek Panteona
Presjek Zlatne kupole
Presjek kupole na trompama (Atenska crkva sv. Nikodema)
Milenijumska kupola
Kyocera kupola

Kupolu ponajviše grade kao kalotu ili polukuglu od kamena ili opeke, a u novije doba od armiranog betona u konstrukciji tzv. ljuske.

Kupola se može izvesti izravno na zidovima prostora ili preko posebnih konstrukcija:

  • trompa - ugaona sferna niša kojom se s kvadratne osnove prelazi na kružni oblik.
  • pandantiv - sferični trokut kojim se s kvadratne osnove prelazi na sferični oblik.

Često se između kupole i pandantiva umeće cilindrični tambur. Najčešće se na vrhu kupole ostavlja otvor za svjetlo (oculus) ili tornjić (lanterna) s prozorima.

Povijest razvitka

uredi

Natkrivanje kamene kuće u obliku pčelinje košnice poznato je još u prapovijesnim kulturama Mediterana. Od njih je najpoznatija svakako Atrejeva riznica u Mikeni.

Svođenje kupole u klasičnom smislu bilo je poznato u Aziji već u starom vijeku.

Široku primjenu doseže u starorimskoj arhitekturi, kada se pravi jedna od najpoznatijih i najvećih kupola – Panteon u Rimu (promjera i visine 43,3 m).

Kupole su osobito bitne u bizantskoj gradnji crkava – Aja Sofija u Istanbulu (promjera 31 m).

U srednjem vijeku se javljaju sporadično i to samo kao svodovi visokih tornjeva.

Rana renesansa oživljava arhitekturu po rimskim antičkim uzorima, a time i ponovnu uporabu kupole kao elementa arhitekture. Prva je bila kupola Prvostolnice u Firenci, djelo Fillipa Brunelleschija, 1420.-1436.; a svakako najpoznatija i najveća je kupola Sv. Petra u Rimu.

Mnoge barokne građevine imaju kupole kao Torinska katedrala (Guarini), crkva Karla Boromejskog u Beču, Katedrala sv. Pavla u Londonu itd.

Kupole su česte u arhitekturi klasicizma (Panteon u Parizu, Opera u Parizu i dr.) i primjeni neostilova, kao npr. kupole Mirogoja ili HNK u Zagrebu.

U 20. stoljeću moderne betonske ljuskaste konstrukcije omogućile su veličanstvene kupolaste oblike kao na npr. Terminalu TWA zračne luke u New Yorku (Eero Sarninen), Dvorana športova u Rimu (Pier Luigi Nervi) promjera 60 m ili Milenijska kupola u Londonu.

Slavne kupolaste građevine

uredi

Povezano

uredi