Hrvatska – razlika između verzija

| stanovništvo_popis_godina = 20112021.

| stanovništvo_proc = 3.888.529

| stanovništvo_proc_godina = 2021.

| stanovništvo_proc_rang = 128

| GDP_PPP = $135161 milijardi

| GDP_PPP_godina = 20222023.

| GDP_PPP_per_capita = $3440.093484

| GDP_nominal = $6873 milijardi

| GDP_nominal_godina = 20222023.

| GDP_nominal_per_capita = $1718.222451

| valuta = [[hrvatska kuna|kunaeuro]]

| stoti_dio_valute = 100 [[lipaeuro (novac)kovanice|lipacenti]]

'''Hrvatska''' (službeno '''Republika Hrvatska'''), [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na graniciraskršću [[Srednja Evropa|srednje EvropeEurope]], [[JužnaJugoistočna Evropa|južnejugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. HrvatskaNa sjeverozapadu graniči na sjeveru sa [[Slovenija|Slovenijom]] i, [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sasjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]], na jugu i istoku s, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Sna jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Tijekom [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[srednja Evropa|srednjoeuropskog]] i [[sredozemno more|sredozemnog]] kulturnog kruga.

[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|Hrvatska iz [[svemirUmjetni satelit|Satelitska]]a fotografija Hrvatske]]

Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj]])

Vidi ijoš:

* [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]]<br />

* [[Dodatak:Popis gradovaopćina u Hrvatskoj po županijama]]<br />

Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine <ref>Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije</ref>. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba <ref>Banka svibanj 2010, str 17</ref>, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna <ref>{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}</ref> to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.<ref>Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18</ref>. Razlozi za ovaj opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti su po mišljenju ambasade [[Sjedinjene Američke Države|SADa]] u Zagrebu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991-95]], [[globalizacija]] i užasna ekonomska politika <ref>[{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html wikileaks:SAD|access-date=2011-09-07 ambasada|archive-date=2014-07-03 13|archive-url=https://web. 3archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.]html |dead-url=yes }}</ref>

U Hrvatskoj je u [[2008|2008.]] godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predtavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].<ref>http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'</ref> U prva dva mjeseca [[2009|2009.]] godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.<ref>http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '</ref>

U [[2008|2008.]] godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007|2007.]] godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.<ref>http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.<ref>http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009|2009.]] koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '</ref>

{{legenda|green|[[Talijani]]}}]]

|title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika

|date = 20. 07. 2010.

|accessdate = 20. 07. 2010. }}</ref>

U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007|2007.]] godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'</ref>

Prema popisu stanovništva iz [[2001|2001.]] godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.<ref>http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'</ref> Na visokim učilištima [[2006|2006.]] diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005|2005.]] godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'</ref>

U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.<ref>http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990|1990.]] do [[2000|2000.]] smanjio za oko 24%. U [[2004|2004.]] je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'</ref>

Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990|1990.]] godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'</ref>

Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008|2008.]] godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'</ref> U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.<ref>[{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do 'Milinović:|access-date=2010-10-15 Nije|archive-date=2009-04-10 bilo|archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do fizičkog|dead-url=yes sukoba između mene i ministra Šukera']}}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983|1983.]] do [[2007|2007.]] obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'</ref>

Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|športašesportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova.