Prijeđi na sadržaj

Trierska katedrala

Koordinate: 49°45′22″N 6°38′35″E / 49.75611°N 6.64306°E / 49.75611; 6.64306
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Trierska prvostolnica)
Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1986. (10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:367
Koordinate49°45′22″N 6°38′35″E / 49.75611°N 6.64306°E / 49.75611; 6.64306
Trierska katedrala na zemljovidu Njemačke
Trierska katedrala
Trierska katedrala

Katedrala Svetog Petra u Trieru (njemački: Trierer Dom),je sjedište rimokatoličke Trierske biskupije, u pokrajini Rhineland-Palatinate i najstarija katedrala u Njemačkoj. Ovo zdanje, zahvaljujući svom dugom vijeku, ima odlike mnogih razdoblja u kojima je nadograđivana, počevši sa središnjom kapelom od rimske opeke iz vremena Svete Helene. Sa svojom veličinom od 112,5 x 41 m, najveća je građevina u Trieru. God. 1986. upisana je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Trierska prvostolnica noću

Katedralu u rimskom gradu Augusta Treverorum podigao je biskup Maximin Trierski (329. – 346.), na temeljima starije građevine, odmah po pokrštenju cara Konstantina. Bio je to najveći kršćanski kompleks građevina izvan Rima, a prostirao se na četiri puta većem prostoru od današnje veličine katedrale, a uključivao je četiri bazilike, krstionicu i druge građevine od kojih su preostala četiri središnja stuba katedrale.

Franci su isprva srušili ovaj kompleks, a kasnije su obnovili katedralu (Dom). Normani su je ponovno srušili 882. god., samo da bi je ponovno obnovio biskup Egbert. Zapadno pročelje u obliku pet simetričnih dijelova tipično je za romaničku arhitekturu za vrijeme Salijskih careva. Kor na zapadu, s polukružnom apsidom odražava unutrašnjost je dovršen 1196. god. Unutrašnjost čine tri romanička broda s gotičkim križno-rebrastim svodom i baroknom kapelom u kojoj se čuva Isusova Sveta Tunika, te visokim oltarom koji je dovršen 1512. god.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Trierska katedrala na UNESCOvim službenim stranicama

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trierska katedrala
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trierska_katedrala&oldid=6868014"