Razgovor Wikipedija:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka/Arhiv1

Možda bi bila dobra ideja da malo promijenimo točku 10.: Ako članak nije izabran, može biti ponovo predložen nakon (- vremenski odsječak -). Mislim da bi bilo bolje da umjesto vremenskog odsječka stavimo broj izmjena (ne računajući manje) - ipak u nekom vremenskom intervalu jedan članak može ostati kakav je bio, dok drugi postane maltene (kako se ovo piše?) savršen. Ili da kombiniramo vremenski interval i broj izmjena. Stevo-88 21:43, 27. rujna 2006. (CEST)

Dobra ideja samo protivim se 2 pravila. 1. dio gjde suradnik ne smije uređivati 7 dana. Mislim da je to nepotrebno u slučaju manje izmjene, ali u slučaju većeg uređivanja da. Ako je članak moj(li neg+kog drugog) i taj ga je predložio, taj se prijelg ne uvažava. I još jedno, to je pravilo o 3 glasa minimalno. Dosadašnja povijest pokazala je da ne glasuje mongo suradnika pa zato mislim da bi se trebalo držati pravila da članak stoji 1 tjedan i ako nema zbilja velikih i zamjentih primjedaba onda se članak uvrstava u Izvrsne/izabrane. To je to ! Smo recite mi hoće li se onda izvrsni ukinuti ili ne ?

jer hoće li se članci ponovno birati na način da se svrstavaju u kandidate ili idu u izvrsne pa iz tih u izabrane. I moram napomenuti ako bude staro od biraja prijedloga za izabrane, bez izvrsnih onda bi trebalo dodati pravilo da se izabere onaj koji ima najviše glasova od svih tih. Molim vas odgovor ! --Edgar Allan Poe 12:22, 17. studenog 2006. (CET)

Nije loše. Slažem se međutim s Edgarom u onom dijelu gdje kaže da članak može predložiti i suradnik koji je u zadnjih sedam dana samo nešto malo promijenio. Apsolutno treba ukinuti pravilo da je članak izvrstan ako nitko nema prigovora sedam dana jer tako mogu izvrsnima postati i oni članci koji to ne zaslužuju. Prema mome mišljenju bi se više suradnika privuklo ako bi se možda stavila obavijest na Glavnu stranicu ili neku drugu posjećenu stranicu tipa U tijeku je glasovanje o izvrsnim i odabranim člancima, glasujte!, ili slično. Flopy, 12:32, 17. studenoga 2006.

Ovako nešto je doista potrebno. Mislim da je potreban minimum od tri glasa, kao što je i navedeno u ovim pravilima. Osim toga, čini mi se da nema žurbe, pa svaki suradnik može pričekati tih 7 dana nakon što je unio neke promjene u članak, pa onda predložiti. Rekao bih da bi pravilo br. 1 trebalo proširiti te bi ono moglo glasiti ovako: Prijedloge za Izabrane članke mogu dati samo suradnici koji na članku nisu doprinosili u zadnjih 7 dana (- i da suradnik nije napisao taj članak. – opcija), te u zadnjih 7 dana nisu predložili nijedan drugi članak.--Donatus 12:39, 17. studenog 2006. (CET)

---

Gornji komentari su se odnosili na prijedlog pravila prije preuređenja.

---

Edgarov komentar

Donesena pravila su dobra , samo imam 2 primjedbe. Prvo da je dan suradnik može predlagati u roku od 3 mjeseca. To je previše. Zapravo to bi trebalo ukoniti možda bi trebalo promijentiti ovako:

1. Svaki suradnik može za svaki tjedan predložiti samo 1 članak.

Jer može doć jedan i predložit tih 5 i onda drugi ništa. Znači maksimalno 1 tjedno ili 1 u dva tjedna.

Druga primejdba je na duljinu ponovnog prijedloga. 6 mjeseci je predugo, možda bi to trebalo staviti na 3-6 tjedana tj. maksimalno 1.5 mjeseci. Jer ipak je previše. Samo to. Molim da netko od nadležnih osoba odgovori na ovo, hoće li se mijenjati. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Edgar Allan Poe (razgovor • doprinosi)

Nije previše da jedan suradnik može predložiti članak tek za tri mjeseca. Stvar je u tome da se izbjegne dosdašnja situacija kad je jedan suranik predlagao većinu članaka. Od 52 tjedana daje se mogućnost najmanje 52 suradnika da predlože članak, a u maksimalnom obliku se radi o 260 suradnika. Wikipedija na hrvatskom jeziku ima 320.367 suradnika zašto bi se oni sprečavali da predlažu članke? -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)

Što se tiče da jedan suradnik može predložiti svih 5 članaka nadopunit će se pravila u podnaslovu Procedura iza točke 6. riječima: Suradnik u jednom tjednu može prdložiti najviše 1 (jedan) članak. TAko će se spriječiti i ta situacija. -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)

Što se tiče dužine vremena kada pojedini članak može biti ponovo predlagan rok se može skratiti maksimalno do 3 mjeseca iz razloga što se članci biraju tri tjedna unaprijed. -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)

Što se tiče nadležnih molim ne glupirati se tim i takvim izjavama jer se jako dobro zna ko je nadležan. A ako se ne zna neka se pročita. -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)

Pozdravljam napor da se donesu pravila. Meni osobno se čine dobro koncipirana, no još važnija od kvalitete pravila (na što nemam primjedbi) mi se čini potreba, da ih imamo. Ako se vremenom neko pravilo pokaže nepraktičnim ili ograničavajućim, lako će se i kasnije promijeniti. Glavno da prestane zbrka oko izabranog članka koja je počela onog časa kad je Zmaj odustao od tog posla. Branka France 09:32, 20. studenog 2006. (CET)

Nešto s de:wiki

• Članak može predložiti i većinski autor članka, a to onda treba posebno naglasiti i obrazložiti.
  

Primjer: {{za}} Ja kao autor članka predlažem članak jer ... ~~~~

• Izbor za Izabrani članak traje 20 dana, dakle na početak nominacije napiše se kada je predložen (dan i mjesec) i do kada traje (dan i mjesec) - ovo mi se čini bolje razdoblje, jer mislim da je 7 dana prekratko, s obzirom da nismo svi svaki dan na Wikipediji, a i da se više suradnika može uključiti u odlučivanje, pa i da se članak može u tom razdoblju možda još poboljšati.
• Ukoliko članak za tih 20 dana ima najmanje tri glasa {{za}} i najmanje dvostruko glasova {{za}}, nego {{protiv}} (npr. 10:5), onda je članak Izabrani.
• Ukoliko u 7 dana dobije 10 ili više glasova {{za}} i niti jedan {{protiv}}, onda se vrijeme trajanja izbora može skratiti i članak uvrstiti među Izabrane.
• Ukoliko članak nakon najmanje 7 dana dobije 5 ili više glasova {{protiv}}, osim predlagatelja, onda također nije izvrstan i može ga se ukloniti s liste predloženih.
• Svaki suradnik istovremeno može predložiti samo jedan članak, slijedeći može predložiti tek kada završi razdoblje za izbor od njega predloženog članka.

Ima još nešto što nema na hrvatskoj Wikipediji, a služi za poboljšavanje članaka Wikipedia:Review, članci koji se tamo predlažu, jesu najozbiljniji kandidati za Izabrani članak, ali trebaju još neke sitne dorade i poboljšanja. Ali o tome se s vremenom možemo također dogovoriti. --Roberta F. 20:26, 19. studenog 2006. (CET)

Da predložiti ako se složimo može i suradnik koji je članak napisao ili većim dijelom uredio. -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

izbor bi reba trajati ili 7 ili 15 ili 21 dan -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Ovo za glasove bi trebalo uzeti u obzir ili doraditi malo. -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Mislim da ne bi trebali birati prvo izvrsne pa onda iz njih izabrane jer dokazal smo a to ne ide. Biramo odmah članak koji će za taj i taj tjedan bit na Glavnoj stranici.-- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Da, nažalost, nemamo dovoljno suradnika koji bi se organizirali u timove, pa je jedan suradnik to preuzeo na sebe, a pravila su bila nedorečena, pa je sve bilo pomalo neozbiljno. Tako da nam do daljnjega preostaje biranje Izabranog direktno. --Roberta F. 23:23, 19. studenog 2006. (CET)

Ja bih ustrajao na vremenskom periodu od 3 mjeseca razmaka između dva predlžena članka istog suradnika, ali možemo to i malo promijeniti. Ako mu je članak koji je on predložio izabran onda slijedeći može predložiti za tri mjeseca u suprotnom u slijedećem predlaganju ako ima mjesta -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Ma da, to u svakom slučaju ukoliko bi se radilo o Izabranom članku suradnika, ali predlagatelji bilo kojeg članka bi isto tako trebali biti ograničeni na samo jedan članak istovremeno, a kad završi postupak za taj predloženi članak, onda suradnik može predložiti opet neki drugi (ili svoj ako misli da zadovoljava sve uvjete). --Roberta F. 23:23, 19. studenog 2006. (CET)

Ako će se o člancima glasovati više od 7 dana (15 ili 21) onda se u tom vremenu članak može doraditi (wikipedizirati- vanjske poveznice. izvori podataka, interwikiji i najvažije slike u članku moraju biti prihvatljive za Wikipediju - vidi Kakve slike su prihvatljive na Wikipediji?).

Oko tehničkih stvari bilo bi pametno riješiti da se izabrani automatski postavljaju na glavnu stranicu kao i Izabrane godišnjice, sad možda bi trebalo staviti djelomičnu zaštitu na članak kod je na glavnoj stranici. -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Nijemci kao i uvijek imaju dobra pravila, ali ipak mislim da je previše da se članak bira 20 dana, 14 dana je posve dovoljno, prema mom mišljenju. Sva predložena Andrejeva pravila su inače u redu. Svakako treba ograničiti da svaki suradnik može odjednom predložiti samo jedan članak. Međutim, mislim da će pravilo da jedan suradnik može tek nakon tri mjeseca predložiti članak biti barem u početku problem jer kako je već rečeno svega jedan ili dva suradnika to rade. Dok se ne privuče više suradnika taj bi se period trebao smanjiti. Tek kad i ako se više suradnika uključi u ovo onda je razmak od tri mjeseca u redu. Vidim da se poslušalo moj prijedlog pa obavijest o raspravi i glasovanju oko izvrsnih i odabranih članaka stavilo na glavnu stranicu. Mislim da je to jedini način kako da se privuče veći broj suradnika. Mislim da administratori ne bi trebali glasati o izvrsnim člancima osim ako ne predlože koji zbog svojih ovlasti, da ne bi nametali članke koje oni vole ili svoj svjetonazor (on ovdje nije važan, ali nemoguće je posve ga ignorirati). Flopy, 09:27, 20. studenoga 2006.

Poruka se ne vidi samo na Glavnoj stranici nego na svim stranicama Wikipedije (to je sistemska poruka koja se može koristiti u ovakvim slučajevima). :-) A ovo za admine - hmm pa zar i oni nisu suradnici? Ali kako kažeš mogao bi neki u bidićnosti predložiti neki članak koji baš i nije kako treba pa se ostali suradnici povuku i glasaju ZA jer je to admin predložio. A moje mišljenje je da sada to nije neki problem - naravno ako zajednica ima povjerenje u objektivnost admina ako ne onda je to sasvim nešto drugo i trebalo bi postupati po prijedlogu. Možemo ovo ostaviti nedorečeno i kasnije lako ubacimo u pravila. -- Andrej Šalov 17:54, 20. studenog 2006. (CET)

Naravno, de wiki je daleko veća i ima u odnosu na našu cijeli niz prednosti, pa se teško baš previše po njoj ravnati. Koliko sam ja razumjela, oni imaju čak tri kategorije na neki način "izdvojenih" članaka. Pored izabranih, imaju još izvrsne članke i "članke koje preporučuju za čitanje". Naravno, naša wiki je jako daleko od mogućnosti da se organizira na sličan način, no, možda možemo razmisliti o slijedećem:

Ako je neki članak predložen za izabrani, ali iz nekog razloga nije izabran, moglo bi ga se u tom slučaju proglasiti, recimo, vrijednom za čitanje, ili izvrsnim. Ako ga je netko predložio, a autor ga, u skladu s obrazloženjem suradnika koji glasaju protiv njegovog izbora za izabrani, doradi, možda bi se moglo uvesti i jednu od ove dvije kategorije, pa ga onda proglasiti takvim. Osnovna pretpostavka za tako nešto je, da članak uopće zaslužuje biti predložen za izabrani. No, nadam se da ćemo svi biti dovoljno ozbiljni i da drugačije članke nećemo niti predlagati. Branka France 09:49, 20. studenog 2006. (CET)

Pa bravo de.wiki.

Ima zbilja interesantnih pravila i skalem se sa svime i slažem se sa Flopyem. Članke suradnici mogu predlagati (ne u 3 mjesea) nego u razmaku od prvog prijedloga do njegova izglsanja. To bi znači bilo npr. Netko predloži danas, i onda članak čeka 14 dana. Drugi suradnici predlažu za iduće tjedne, 5 makslimalno po tjednu i to bi bilo nekih mjesec dana skoro do idućeg prijedloga. NO mislim da bi članke trbalo urediti ovaku. Ne samo staviti pirijedlog i predložio nego i kratki isječak iz teksta. Recimo netko predlaže članak Mačka.

ONda stavi sliku i ispod nje tekst, tj. sažetak. Tako da se može lakše napraviti sažetak, ili se već vidjeti. Ali ako se to neusvoji onda definitivno on pravilo o nominiranju. Jedan suradnik ne može nominirati dok njegov trenutni članak ne bude riješen. A ne 3 mjeseca. --89.172.103.32 14:54, 20. studenog 2006. (CET)

Ja imam povjerenja u objektivnost admina, ali ni oni ne mogu posve ignorirati svoj svjetonazor. To se najbolje vidjelo u maloj svađi kad se glasalo da li da članak Zagreb Pride bude izvrsni članak kad sam ja i još neki suradnici zbog svjetonazora bili protiv dok su pak neki administratori branili članak pod krinkom neutralnosti, a zapravo se između redaka nazirao njihov svjetonazor, barem sam ga ja vidio. Zato mislim da administratori mogu glasati za predložene članke, ali bi se trebali suzdržati od predlaganja jer Andrej dobro kaže da bi neki suradnici (koji im se zbog bilo kojeg razloga hoće ulizati) bili povodljivi i uvijek glasali za. Lijepo molim neka se ovo ne shvati kao da ja imam nešto protiv administratora, budući da sam u zadnje vrijeme neke od njih kritizirao, nego mislim da su ovo objektivni razlozi. Branka dobro kaže, nadam se da će svi suradnici predložiti one članke za izvrsne koji to doista zaslužuju biti. Suradnik s brojevima je isto dobro rekao. Međutim, nije mi posve jasno što ako više suradnika istovremeno predloži članak, koji će onda taj tjedan biti izabrani članak. Naime, ako su svi predloženi članci dobri, ja primjerice mogu glasati za sve istovremeno, a samo jedan može biti izabran, ili? Također je vrlo dobro pravilo da se treba paziti na hrvatske državne blagdane (Dan državosti, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan nezavisnosti itd.) i tim povodom se na glavnu stranicu treba staviti članak te tematike. Ja bih svakako u ta pravila još dodao i Božić i Uskrs (to su također državni blagdani u RH da me opet ne bi netko optužio za vjersku pristranost). Božić je za mjesec dana i zato mislim da bi se vrlo brzo trebalo predložiti koji će članak biti izvrstan i stavljen na glavnu stranicu u onom tjednu kad je Božić. Flopy, 08:53, 21. studenoga 2006.

Čitanje između redova ili na preskok

Kao prvo, suradnik Flopy stalno vidi neke tekstove (ili svjetonazor) između redaka (preporučujem posjet optičaru) ili suradnju na nekim vjerskim internetskim stranicama, jer ovdje suradnike dijelimo samo na one koji doprinose ili ne doprinose, ovdje dogovaramo pravila, a Flopy bi još htio i brojanje "hrvatskih", "katoličkih", "heteroseksualnih" i ostalih samo njemu prihvatljivih zrnaca u nečijem krvotoku i oko svake sitnice na ovoj Wikipediji stvara političku ili vjersku raspravu.

• Suradnik čiji je članak izabran za "Izabrani članak" ne bi trebao sam predložiti ponovno svoj članak (nominirati ga) u slijedeća 3 mjeseca, ali može predlagati druge članke i to jedan istovremeno.
• Svakako dati mogućnost nominiranja svojih članaka, jer svatko od vas najbolje zna o članku u kojem je većinski autor, a o njegovoj izvrsnosti odlučit će ostali suradnici.
• Administratori naravno mogu predlagati članke (i kao što je napisao Andrej, pa i administratori su suradnici!) iz jednostavnog razloga jer su oni i najveći lektori na Wikipediji, kako hrvatskoj, tako i svim ostalima, a pregledavanje članaka im je dio admnistratorske obveze i u svom radu nailaze na članke koje možda nitko drugi (osim samog autora) nije primijetio, kao što je bio slučaj s fuzijom i fizikom općenito, koju većina suradnika nekako izbjegava.
• Na početak nominacije nekog članka stavlja se datum (dan i mjecec) i do kada traje (dan i mjesec), tako će se odmah znati redoslijed izbora članaka, koji nakon što budu izabrani idu na stranicu s koje će biti uzimani za Glavnu stranicu, a nakon toga na stranicu Popis izdvojenih članaka, s tim da se redoslijed može promijeniti iz jednostavnog razloga da ne bi bila dva ili tri članka s istog područja (npr. povijesti) za redom.
• Za ovu godinu su članci odabrani i ova pravila će se odnositi na članke za slijedeću godinu.
• Obljetnice će se pokrivati s vremena na vrijeme, jer nećemo svake godine stavljati iste članke za iste blagdane.
• Ponovno moram upozoriti da Wikipedija nije nikakva novinska kuća ili dnevne novine, možemo biti aktualni ali i ne moramo.
• Ukoliko nekome smeta rad administratora hrvatske wikipedije i to toliko da mu je surađivanje postalo nepodnošljivo, ljubazno ga molim neka ode surađivati na neku drugu Wikipediju ili neka otvori svoj vlastiti blog i na njemu izražava svoje misli, poglede i želje do mile volje, a prije svega neka pročita Što Wikipedija nije i odluči da li može prihvatiti pravila ponašanja iz tih smjernica.
  

--Roberta F. 12:32, 21. studeni 2006. (CET)

Ljutiš se bez razloga, Roberta. Budući da danas više ne stignem niti sam na IRC-u idućih dana ću ti poslati mail i objasniti neke stvari jer evo i ovdje vidim optužbu za netoleranciju. Flopy, 12:39, 21. studenoga 2006.

Jedna stvar je bitna i naglasit ću je Svaki članak se može predložiti osima Glavne stranice i Stranice za vježbanje. Nitko od nas nije dovoljan da sudi o nečijem svjetonazoru, to su iste stvari kao da raspravljamo o ukusima ili nećem trećem. Svatko ima svoje mišljenje i baš zato se daje do 5 članaka na izbor od kojih jedan je samo Izabrani. Pazite to može biti i Zagreb Pride, u ovoj godini bit će Orgazam. Orgazam sigurno vrijeđa nečiji svjetonazor - zar zbog toga kvalitetan članak ne smije na Glavnu stranicu? I u čemu je problem, pa ljudi nema ga mi ćemo suditi člancima ako mi mislimo da zadovoljavaju kriterije za Glavnu stranicu glasat ćemo za njega. Bez obzira što to vrijeđa nečiji svjetonazor. A dobro si Flopy rekao oko homoseksualizma i članaka koji su nastali prije neko vrijeme neki su suradnici pokazali krajnju netolerantnost prema tome. Isto tako se moglo dogoditi da netko pokeže netolerantnost prema nekim drugim člancima. Ako se dobro sijećam više puta sam pozivao u vezi homoseksualnosti na dogovor i toleranciju. Ne možemo i ne smijemo druge poglede i članke koji nisu u skladu sa našimodgojem ignorirati. A što se tiče mog svjetonazora ja sve ljude gledam kakvi su kao ljudi a ne koje su boje kože, vjere nacije ili opredjeljenja - da ne bi bilo zabune. Ostavimo se ne ti ne on ne ja nego mi svjetonazora vidite i sami da nas ima različitih nego se dogovorimo oko kvalitete. -- Andrej Šalov 17:44, 21. studeni 2006. (CET)

Eto, kako je Andrej razborito i razumno reagirao, a ne vrijeđa kao Roberta. Potpuno se sa svime slažem što je rekao. Zato se i između pet članaka bira jedan izabrani pa svatko onda neka bira po svom ukusu. Prekinut ću raspravu o svjetonazoru i reći ga po posljednji put: Moje mišljenje o Andreju kao administratoru se vrlo poboljšalo nakon ovoga, a ono o Roberti vrlo "pogoršalo". Naočale nosim od pete godine i savršeno vidim čitati tekstove i retke i između njih, ali očito mi trebaju bolje naočale jer sam se u nekim suradnicima prevario (i nabolje i nagore). Flopy, 08:44, 23. studenoga 2006.

Susjedi

Evo kako se, od nedavno, glasa za sjajne članke na srpskoj wiki: Pravila (postoji link za latinicu) --Matija 22:17, 20. studeni 2006. (CET)

Ovako

Slažem se da svaki, ama baš SVAKI članak može biti izabrani. Svatko ima drukčije poglede, jer da se menepita bile bi stalno biografije. Ali neka, bolja je raznolikost. Samo bih molio nekokd da odgovori na ovo:

»Pa bravo de.wiki.

Ima zbilja interesantnih pravila i skalem se sa svime i slažem se sa Flopyem. Članke suradnici mogu predlagati (ne u 3 mjesea) nego u razmaku od prvog prijedloga do njegova izglsanja. To bi znači bilo npr. Netko predloži danas, i onda članak čeka 14 dana. Drugi suradnici predlažu za iduće tjedne, 5 makslimalno po tjednu i to bi bilo nekih mjesec dana skoro do idućeg prijedloga. NO mislim da bi članke trbalo urediti ovaku. Ne samo staviti pirijedlog i predložio nego i kratki isječak iz teksta. Recimo netko predlaže članak Mačka.

ONda stavi sliku i ispod nje tekst, tj. sažetak. Tako da se može lakše napraviti sažetak, ili se već vidjeti. Ali ako se to neusvoji onda definitivno on pravilo o nominiranju. Jedan suradnik ne može nominirati dok njegov trenutni članak ne bude riješen. A ne 3 mjeseca. --89.172.103.32 14:54, 20. studenog 2006. (CET)«

To je vrlo važno jer govori o limitima suradnika. --89.172.113.27 18:46, 21. studeni 2006. (CET)

Trenutni zaključak

Do sada su navedeni prijedlozi i zaključci koje treba uzeti u obzir prilikom dorade pravila prije glasovanja:

• što se tiče koliko jedan suradnik može predložiti članaka tjedno - jedan članak tjedno
• kad može isti predložiti slijedeći članak -
  • za tri mjeseca
  • za vrijeme od trenutka predlaganja članka + glasovanje za istog + vrijeme do isteka kada se članak nalazi na Glavnoj stranici odn. 8 tjedana
• ako je suradnik predložio svoj članak onda slijedeći može predložiti (svoj il neki drugi) za najranije 3 mjeseca
• glasovanje za izbor članka traje 15 dana
• Ukoliko članak za tih 15 dana ima najmanje tri glasa {{za}} i najmanje dvostruko glasova {{za}}, nego {{protiv}} (npr. 10:5), onda je članak Izabrani.
• Ukoliko u 7 dana dobije 10 ili više glasova {{za}} i niti jedan {{protiv}}, onda se vrijeme trajanja izbora može skratiti i članak uvrstiti među Izabrane.
• Ukoliko članak nakon najmanje 7 dana dobije 5 ili više glasova {{protiv}}, osim predlagatelja, onda nije Izabrani i može ga se ukloniti s liste predloženih.
• članak do trenutka predlaganja mora biti dorađen (wikipediziran - vanjske poveznice. izvori podataka, interwikiji, neutralna točka gledišta..., i najvažije slike u članku moraju biti prihvatljive za Wikipediju - vidi Kakve slike su prihvatljive na Wikipediji?)
• od maksimalno 5 predloženih samo jedan članak može biti izabran kao Izabrani, glasači mogu glasati za sve članke po svom nahođenju, ili za sve Za, Protiv ili kombinirano, ili samo za jedan a za stale ne glasa znači sve kombinacije
• predlagati mogu svi prijavljeni suradnici koji imaju najmanje 100 izmjena (da se sprijeći anonimne prijedloge i glupiranja)
• glasovati mogu svi prijavljeni suradnici u skladu sa Wikipedija:Glasovanje
• bira se direktno Izabrani članak koji će se dotičnog tjedna naći na Glavnoj stranici - tj. nema Izvrsnih pa iz njih idu Izabrani (u budućnosti možemo tu opciju naknadno ubaciti)

-- Andrej Šalov 19:17, 30. studeni 2006. (CET)

Sve to je u redu, ali mi je opet iskrsnula nedoumica. Slažem se da svaki suradnik može predložiti svoj članak tek za tri mjeseca, ali nije mi posve jasno vrijedi li to i ako predložim nečiji tuđi članak. Ako da, mislim da to nije u redu. Tuđi članak morali bismo moći predložiti svaki put kad se glasuje. Jer što ako malo suradnika bude zaintersirano za glasovanje (kako je krenulo s raspravom mislim da će upravo tako biti, da će neki svaka tri mjeseca predložiti svoje članke i to je to)? Možda to u gornjim pravilima piše, ali ne izričito. Zato molim objašnjenje. --Flopy 12:13, 1. prosinac 2006. (CET)

Nisam dobio odgovor, ali očito da se tuđi članak može predložiti svaki put kad se glasuje. (pravilo 8) --Flopy 09:24, 4. prosinac 2006. (CET)

Manjkavosti u pravilima i kriterijima

Dvije najbitnije:

1. Status izabranog članka je trajan. Trebala bi postojati procedura za ukidanje statusa IČ. Supstandardni članci koji i daje imaju ovaj status djeluju štetno po Wikipediju.
2. Sudeći po kriterijima, i članak od 10 rečenica bi mogao biti izabran. Znam da se ovo u praksi ne događa, ali morao bi postojati kriterij koji traži od članka da iscrpno obuhvati sve bitne aspekte teme, ili nešto tome slično. GregorB (razgovor) 13:28, 27. veljače 2014. (CET)

Slažem se, Gregore. Na sh wiki, članak mora imati minimum od 25.000 bajtova da bi bio nominiran za izabrani. Također, trebalo bi se odrediti da li članci potpuno kopirani sa sh wiki mogu biti predloženi za izabrani. Na sh wiki je pravilo da članak može biti nominiran ako je preuzet sa hr ili sr wiki, ali treba imati minimalni udio sadržaja koji je izvorno napisan na toj wikipediji. Ja bi predložio istu stvar i ovdje, primjerice, da svaki članak preuzet sa sh wiki mora imati najmanje 30-40 % izvorno napisanog sadržaja ako ga se želi predložiti za izabrani, jer je sve ostalo lijenost.--Seiya (razgovor) 13:42, 27. veljače 2014. (CET)

Pragovi vezani na minimum znakova su OK, iako je suština da se tema kvalitetno obradi; i ogroman članak može biti manjkav u tom smislu.

Mislim da bi trebalo poticati (ili barem ne obeshrabrivati) prevođenje kvalitetnih članaka s drugih Wikipedija na hrvatski. Ako se radi o sr ili sh, pa je trud uložen u prevođenje zanemariv, tim bolje. Sve ovisi o tome kako shvatimo IČ: ako se radi o nagradi za suradnika koji ga je stvorio, onda je "nefer" da prevoditelj dobije isto. Međutim, svrha IČ svakako nije još jedna zvjezdica na nečijoj osobnoj stranici. Osobno smatram da IČ imaju dvije primarne uloge:

1. Dati čitateljima primjer "najboljega što Wikipedija može ponuditi".
2. Dati suradnicima primjer vrhunskog standarda u kreiranju enciklopedijskog sadržaja na koji se treba ugledati

Te dvije točke objašnjavaju zašto je loše i štetno da na supstandardnim člancima piše da su izabrani: oni su razočaranje za čitatelja, potencijalna blamaža za Wikipediju, i loš primjer za suradnike. Također, objašnjavaju i zašto je dobro da se članci prevode sa sr i sh wiki: jer čitateljima i suradnicima nude nešto vrijedno. Loše je reći: "nemamo interesa za vrhunski članak sa sh Wikipedije, ako vas zanima idite tamo". GregorB (razgovor) 19:18, 27. veljače 2014. (CET)

Vi bi minjali pravila, a broj suradnika koji sudjeluju u izboru za Izabrani članak je sveden na minimum. Riječi su jedno, djela su nešto sasvim drugo. BlackArrow (razgovor) 19:33, 27. veljače 2014. (CET)

Znam, za IČ su dovoljna samo tri glasa, što isto nije najbolje. Međutim, ovo o čemu sam govorio ne ovisi o broju suradnika koji sudjeluju u izboru, pa ne razumijem što u tom smislu znači "riječi su jedno, a djela nešto sasvim drugo". GregorB (razgovor) 19:48, 27. veljače 2014. (CET)

Veliki problem je tempo glasovanja zbog kojeg smo više-manje iscrpili fond kvalitetnih članaka - glasovanja se jednostavno odvijaju toliko brzo da se ni ne stigne napisati/proširiti dovoljan broj članaka. Evo, upravo sam riješila zaostatak s arhiviranjem glasovanja i od osam tjedana s prijedlozima, tri sam morala arhivirati kao neuspjela. Kad bi se krenulo u mijenjanje pravila, definitivno bi trebalo razmisliti o tome da članci budu na glavnoj npr. dva tjedna ili mjesec dana. To nije popularno razmišljanje, ali mislim da bi pozitivno utjecalo na kvalitetu izabranih članaka, a moglo bi povećati i broj suradnika koji aktivno sudjeluju u procesu izbora. Ovako kako je sad, zna se dogoditi da manje kvalitetni članci budu izabrani samo zato da se popuni tih tjedan dana na glavnoj, a u članku nema dovoljno sadržaja ni za pošteni sažetak. --MayaSimFan ☎ 21:39, 27. veljače 2014. (CET)

To je također moj dojam. Sadašnji tempo pretpostavlja: 1) da će se producirati (manje-više) 52 dovoljno kvalitetna članka godišnje, i 2) da će se svaki od tih članaka (ili više njih istovremeno, ovisno o tjednu) kvalitetno proučiti, prodiskutirati, a po mogućnosti i poboljšati, u roku od samo 7 dana. Obje pretpostavke mi se čine nerealističnima.

Mogućnosti: 1) produljiti ciklus na recimo 2 tjedna, ili 2) uvesti ciklus od 2 tjedna za promociju IČ, a na glavnoj stranici izmjenjivati tjedno nove i stare IČ. Pod "starim" člancima mislim na one koji su već bili na glavnoj stranici. Znam, ni ovo neće biti popularno, a i administrativno je možda nešto složenije, ali prosječni posjetitelj hr wiki sigurno ne može pamtiti sve članke koji su ikad bili na GS, tako da je bolje ponuditi mu nešto zanimljivo i kvalitetno, pa makar i drugi put, nego dovoditi u pitanje razinu kvalitete. GregorB (razgovor) 22:42, 27. veljače 2014. (CET)

Sviđa mi se ova ideja s "arhivskim tjednom". Bilo bi relativno jednostavno za izvesti, ali opet treba pripaziti da nam i tu kroz neko vrijeme ne ponestane članaka jer se ne može računati na svih 450 izabranih. Možda ne bi bilo loše razmisliti i o nekom wikiprojektu koji bi bio fokusiran na pregledavanje i nadopunjavanje starih izabranih članaka i ocjenjivanje/klasificiranje potencijalnih. Proces bi bio olakšan čak i stvaranjem centralnog popisa dobrih/boljih članaka na koje suradnici nalete (ja sam prije imala hrpu bookmarkiranih članaka, ali se taj popis nažalost istopio). Tada bi se, umjesto na taj prvi korak traženja članka kojeg bi se uopće moglo predložiti, fokus stavio na proširivanje članaka koji imaju potencijal postati izabrani. --MayaSimFan ☎ 10:13, 28. veljače 2014. (CET)

Ako se ne varam, glasovanje za IČ je uvijek bilo lošije posjećenije nego glasovanje za jubilarca. Uvijek je bilo lakše izabrati jubilarca nego kopati po postojećim člancima i tražiti članke koji bi mogli biti izabrani. To je ono što govori BlackArrow. Predlaganje je uglavnom spalo na par suradnika (na prste jedne ruke), pa bi bilo red da se i drugi potrude tražeći kvalitetne članke kojih sigurno ima.--MaGa 11:12, 28. veljače 2014. (CET)

Tako je. U stvari jubilarac i IČ su dva procesa koji su (ili bi barem trebali biti) bitno drukčiji: jubilarac je "dizanje ruku", dok bi IČ ipak trebala biti prava recenzija, što traži vremena, ali i sužava krug suradnika koji su kvalificirani.

Jedna mogućnost je razdvojiti proces promocije IČ i njegovog stavljanja na GS, dakle:

• Članci se nominiraju za IČ u proizvoljnom trenutku, a recenzija traje neodređeno vrijeme (dva tjedna, ali možda i dulje ili kraće). Nominacije su neovisne, dakle članak prolazi ili ne bez izravnog nadmetanja s ostalima koji su istovremeno nominirani.
• Novi IČ dolaze na listu za GS po principu FIFO. Ako se lista "skrati", u nju se ubacuju "stari" IČ. Ciklus za GS bi možda i dalje mogao biti tjedan dana, ali treba razmisliti i o dvotjednom ciklusu ako članaka nema dovoljno.

Ovo su samo neke ideje... Bitno je da proces ne bude prekompliciran, da bude realističan što se tiče resursa koji su na raspolaganju, a da istovremeno ne bude čisto mehanički (što je, imam dojam, donekle slučaj sada). GregorB (razgovor) 14:49, 28. veljače 2014. (CET)

Slažem se s BlackomArrowom i MaGa-om.
Ne bih se složio s kolegicom Mayom. Nije se iscrpio fond kvalitetnih članaka. Još je mnogo kvalitetnih članaka koje mnogi nisu ni primijetili, jer ih te teme jednostavno ne zanimaju.
Prije bih rekao da je stvar kako nam manje-više isti ljudi imaju motiv predlagati izabrane članke i manje-više isti uži krug ljudi je od motiva za glasovati za izabrane članke. Svi oni imaju svoj skup tema koje ih zanimaju i koje ih ne zanimaju, pa tako ne primjećuju ine kvalitetne članke.
Ne bih se složio s Gregorovim prijedlogom. Čovjeku nije poznato kako funkcionira naš projekt.
Što se tiče nesavršenosti članaka, recenzija, to su samo nove zadaće koje zadajte kolegama, nove procedure, a kolege ne žele prisilu.
Kolegama je dovoljna muka kad ih činimo neka pripaze na pravopis, sintaksu, čišćenje zaostataka iz engleskih prijevoda i tako dalje. Kubura (razgovor) 05:21, 2. ožujka 2014. (CET)

Još nešto. Kolega Seiya spomenuo je sh projekt. Hrvatsku se Wikipediju ne tiče kako je na drugim projektima. Sh projekt lako može postavljati vrlo visoke pragove kad masovno kopira članke s hr. i sa sr.wiki (ponekad i s bs.wiki), a posebice kad se okome na velike članke. Tamo nemaju kreativnost, nego doslovno se moglo pratiti kako netom što je na hr.wiki osvanuo neki članak, da je u vrlo malo vremena bio iskopiran ondje, osobito veliki članak. Po Nedavnim promjenama moglo se vidjeti kako s tog projekta vrebaju na velike članke, prateći je li nikao koji veliki članak.
Ne valja predlagati za Izabrane članke članke koji su preuzeti sa sh projekta, jer su loše kvalitete po pravopisu, jeziku i sadržaju.
Vratit ću se na dolnju granicu veličine članka. Nije lako napisati 25.000 bajtova teksta. Projektu koji kopira tuđi tekst to nije problem. Otvori prozor, kopiraj-zalijepi, snimi, sve gotovo u manje od 15 sekunda. Onaj tko piše, treba znatno više vremena. Nalaženje literature, prebiranje i čitanje literature, pisanje teksta, pripremanje teksta, dorada, wikipediziranje, prijegled strojopisnih pogrješaka, prijegled gramatike, prikaži kako će izgledati... Za tako veliki tekst to otiđe mnogo više vremena od 15 sekunda kopiranja t.j. opsesije-kompulzije ručnog botiranja od sat vremena kad se iskopira 200 članaka. Za pravog autora članka, treba najmanje tjedan dana posla, ako je sve išlo glatko. Kubura (razgovor) 07:49, 2. ožujka 2014. (CET)

Kubura, volio bih čuti barem neke razloge. Predložio sam više toga, pa me konkretno zanima zašto je dobro da status IČ bude trajan, odnosno zašto je dobro da ne postoji nikakav kriterij iscrpnosti članka (ne nužno kriterij veličine, već bilo kakav kriterij).

"Recenzija" nije nova zadaća, ona je suština procesa izbora IČ. Ako se izbor svodi na mehaničko "podizanje ruku", onda ga je bolje ukinuti. Ozbiljno govorim. Bacio sam pogled na arhivu izbora, i vidim da ima vrlo malo glasova protiv ili bilo kakvih komentara i primjedbi, čak ima IČ bez ijedne riječi bilo kakvog komentara na SZR, što mi govori da su članci ili mahom apsolutno briljantni ili se glasovi daju bez ozbiljnije analize. Sadašnji kompetitivni sustav izbora pretvara značenje glasa iz "da, ovaj članak ima kvalitetu IČ" u "da, ovaj članak je bolji od ostalih koji su nominirani u istom tjednu", što je krivo. Što preostaje? Štancati IČ na tekućoj vrpci i dalje, zato što "kolege ne žele prisilu"? GregorB (razgovor) 11:26, 2. ožujka 2014. (CET)

Upravo bi Gregorov prijedlog s miješanjem novih i starih izabranih članaka mogao olabaviti tu nekakvu "prisilu". Ako pola vremena na GS imamo stare članke, duplo se više vremena može potrošiti na pregledavanje, komentiranje i nadopunjavanje potencijalnih izabranih članaka. Nažalost, da članaka ima u izobilju kao što kolega Kubura tvrdi, ne bi u zadnjih 8 tjedana imali 3 neuspjela glasovanja (što je poprilično velik postotak u odnosu na ranije godine). Recimo, 2012. su u cijeloj godini bila samo 3 neuspjela glasovanja (moram sličnu stvar napraviti i za 2013. kad uhvatim vremena). Ali opet, ako ima još toliko kvalitetnih članaka iz tema na koje se ne obraća pažnja, centralizirani popis takvih članaka dostupan svima bi mogao pomoći, zar ne? Dovoljno dugo radim na izboru za IČ da bi mogla reći da je cijeli proces postao ustajao i relativno nezanimljiv, a složila sam i dovoljno sažetaka IČ članaka da mogu ustvrditi kako od pojedinih članaka koji dospiju na glavnu stranicu, kad ih krenete čitati, zaboli glava. U jednom trenutku sam, u polu-šali, predlagala da se u pravila izbora IČ doda da predlagatelj mora sam napisati sažetak članka kojeg predlaže (ne zato što bi to meni olakšalo posao, nego zato da sam vidi je li članak dovoljno kvalitetan za GS).

U procesu izbora IČ recenzija bi, kao što je Gregor rekao, trebala biti najvažnija stvar (a u pravila smo ju nažalost uspjeli ugurati samo kao "preporuku" upravo zato da se ne "pritišće"(?) suradnike). Druga je stvar što nemamo dovoljno suradnika koji bi se time bavili, i zato opet - Gregorov prijedlog s miješanjem arhivskih članaka može osloboditi potrebno vrijeme. Nevezano za ovu raspravu, "muka" s obraćanjem pažnje na pravopis na jednom enciklopedijskom projektu - ozbiljno?

Vrlo bih rado čula što o svemu ovome misle upravo oni suradnici koji su, recimo prema statistici za 2012. bili najaktivniji u izboru za IČ. --MayaSimFan ☎ 12:32, 2. ožujka 2014. (CET)