Kamen iz Rosette
Kamen iz Rosette | |
---|---|
Kamen iz Rosette u izlogu Britanskog muzeja u Londonu | |
Materijal | granodiorit |
Veličina | 1,123 × 757 × 284 mm |
Napis | hijeroglifi, demotsko pismo, grčki alfabet |
Stvoren | 196. g. pr. Kr. |
Otkriven | 1799. Rosetta, Egipat |
Otkrivač | Pierre-François Bouchard |
Trenutačna lokacija | Britanski muzej |
Kamen iz Rosette je stela od granodiorita u koju su upisane tri jezične inačice dekreta kralja Ptolemeja V. Epifana, izdanog 196. g. pr. Kr. za egipatske dinastije Ptolemejevića. Tekstovi na vrhu i u sredini stele pisani su na staroegipatskome jeziku, hijeroglifima i demotskim pismom, dok je tekst na dnu pisan starogrčkim jezikom. Dekret se u tri inačice neznatno razlikuje, zbog čega je služio kao ključ za dešifriranje egipatskih pisama.
Kamen je isklesan u helenističkome razdoblju i smatra se da je izvorno bio postavljen u hramu, potencijalno u Saisu. Odande je vjerojatno uklonjen u kasnoj antici ili za razdoblja mamelučkog sultanata, nakon čega je upotrebljen za izgradnju utvrde Julien kod grada Rosette (arapskoga imena Rashīd), pri delti Nila. Ondje ga je 1799. godine pronašao Pierre-François Bouchard tijekom Napoleonove invazije Egipta. To je bio prvi dvojezični staroegipatski tekst pronađen u moderno doba, što je zbog potencijala dešifriranja tada misterioznih hijeroglifa pobudilo velik interes javnosti. Litografske i gipsane kopije nedugo su nakon počele kružiti europskim muzejima i posjedima znanstvenika. Kada su britanske snage u Egiptu porazile francuske, kamen je pod uvjetima Kapitulacije iz Aleksandrije 1801. godine odvezen u London, gdje gotovo besprekidno ostaje u izlogu Britanskog muzeja do danas. Ondje je do danas i najposjećeniji izložak.
Proučavanje dekreta započelo je još prije objave prijevoda grčkoga teksta s kamena 1803. godine. Jean-François Champollion objavio je svoj uspjeh u transliteraciji egipatskih pisama na njemu u Parizu 1822. godine, no to je bio tek početak razumijevanja staroegipatskih tekstova. Značajnija otkrića za dešifriranje bila su da je isti tekst bio pisan trima pismima (1799.), da je tekst pisan demotskim pismom strana imena pisao fonetski, jedinstvenim znakom za svaki fonem, (1802.), da je isto vrijedilo za tekst na hijeroglifima, koji je ujedno imao sličnosti s demotskim pismom (1814.) te da su fonetski znakovi bili uporabljeni i za zapisivanje riječi na egipatskome jeziku (1822. – 1824.).
Kasnije su pronađeni fragmenti triju kopija istoga dekreta, kao i slični dvo- ili trojezični napisi na egipatskome. Neki od njih uključuju starije dekrete iz dinastije Ptolemejevića: dekret iz Aleksandrije (243. pr. Kr.), dekret iz Kanopusa (238. pr. Kr.) i dekret iz Memfisa kojeg je dao napisati Ptolemej IV. (218. pr. Kr.). Iako je danas poznato da kamen iz Rosette nije jedinstveni primjerak, bio je ključan za istraživanja staroegipatske književnosti i civilizacije.
Kamen iz Rosette u katalogu artefakata francuske ekspedicije, predanog britanskim snagama 1801. godine, opisan je kao »kamen od crnog granodiorita koji nosi tri napisa … pronađen u Rosetti«.[1] U nekom trenu poslije transporta u London, napisi su obojani kredom kako bi bili čitljiviji, a ostatak površine kamena premazan je palminim voskom za zaštitu od dodirivanja.[2] Taj je premaz kamenu dao tamnu boju, zbog koje je kasnije zabunom identificiran kao kamen od crnog bazalta.[3] Ipak, i kreda i vosak uklonjeni su 1999. godine pri čišćenju kamena, što je razotkrilo njegovu izvornu, sivu boju, odsjaj njegove kristalne strukture i ružičastu žicu koja prolazi kroz kamen u gornjem lijevom dijelu.[4] Poredbene analize s Klemmovom kolekcijom egipatskog kamena pokazale su velike sličnosti s primjercima iz malenoga granodioritnog kamenoloma. Taj se kamenolom nalazi na planini Gabal Tingar na zapadnoj obali Nila, zapadno od Elefantine blizu Asuana, a ružičaste žice karakteristične su za kamen iskopan ondje.[5]
Kamen je visok 1123 milimetara (1,12 metara), širok 757 milimetara (75,7 centimetara) i debeo 284 milimetra (28,4 centimetra). Težak je otprilike 760 kilograma.[6] Na sebi ima tri napisa: gornji je pisan staroegipatskim hijeroglifima, namijenjenim učenjacima, središnji egipatskim demotskim pismom, novijim pismom rabljenim u svakodnevici Egipćana toga doba, a donji na starogrčkome jeziku i alfabetu, službenom jeziku i pismu u tom razdoblju.[7] Usprkos čestoj zabludi, kamen nije pisan na tri različita jezika.[8][9] Prednja je površina kamena glatka, a napisi tek blago urešeni u nju. Bočne stranice također su glatke, no stražnja je tek grubo obrađena, vjerojatno zbog toga što nije trebala biti vidljiva.[5][10]
Kamen iz Rosette zapravo je komad stele, no ostatak stele nije pronađen na nalazištu u Rosetti tijekom kasnijih potraga.[11] Zbog načina na koji se kamen slomio, niti jedan od tri inačice teksta nije cjelovit. Gornji, hijeroglifski tekst sadrži najmanji dio izvornoga teksta. Tek je posljednjih 14 redaka teksta opstalo, a dijelovi svakog su odlomljeni s desne strane, dok su s lijeve strane odlomljeni dijelovi njih 12. Središnji tekst na demotskome pismu najcjelovitiji je s 32 retka, od kojih je tek 14 odlomljeno s desne strane. Donji tekst na grčkome sastoji se od 54 retka, od kojih je samo početnih 27 cjelovito. Donjoj polovici nedostaje dijagonalno odlomljeni komad kamena.[12]
Duljina izvornoga hijeroglifskog teksta i veličina cjelovite stele mogu se aproksimirati prema sličnim, opstalim stelama iz istog razdoblja, kao i prema kopijama dekreta. Nešto raniji dekret iz Kanopusa, postavljen 238. g. pr. Kr. za vladavine Ptolemeja III. i slične duljine teksta, visok je 2190 milimetara (2,19 metara), širok 820 milimetara (82 centimetra) te sadrži 36 redaka hijeroglifa, 73 retka demotskog teksta i 74 retka grčkoga.[13] Sudeći prema takvim, usporedivim tekstovima, gornjem tekstu kamena iz Rosette nedostaje 14 ili 15 redaka, s kojima bi bio oko 300 milimetara viši.[14] Osim teksta, na steli bi se vjerojatno nalazila scena kralja pred bogovima i iznad nje krilato sunce, kao i na steli iz Kanopusa. Ove paralele između dekreta, kao i hijeroglif značenja 'stela' urešen na kamenu:
|
nalažu da je izvorna stela imala zaobljen vrh.[7][15] Procjenjuje se da je bila visoka oko 149 centimetara.[15]
- ↑ Bierbrier 1999. str. 111–113
- ↑ Parkinson et al. 1999. str. 23
- ↑ Synopsis 1847. str. 113–114
- ↑ Miller et al. 2000. str. 128–132
- ↑ a b Middleton & Klemm 2003. str. 207–208
- ↑ The Rosetta Stone
- ↑ a b Ray 2007. str. 3
- ↑ Solly, Meilan. 27. rujna 2022. Two Hundred Years Ago, the Rosetta Stone Unlocked the Secrets of Ancient Egypt. Smithsonian. Pristupljeno 24. lipnja 2024.
- ↑ Sanguineti, Vincenzo R. 2022. The Rosetta Stone of the Human Mind: Three Languages to Integrate Neurobiology and Psychology. 2nd izdanje. Springer Science+Business Media. Philadelphia. str. xi. doi:10.1007/978-3-030-86415-6. ISBN 978-3-030-86414-9
- ↑ Parkinson et al. 1999. str. 28
- ↑ Parkinson et al. 1999. str. 20
- ↑ Budge 1913. str. 2–3
- ↑ Budge 1894. str. 106
- ↑ Budge 1894. str. 109
- ↑ a b Parkinson et al. 1999. str. 26
- Adkins, Lesley; Adkins, R. A. 2000. The Keys of Egypt: the obsession to decipher Egyptian hieroglyphs. HarperCollins. ISBN 978-0-06-019439-0
- Allen, Don Cameron. 1960. The Predecessors of Champollion. Proceedings of the American Philosophical Society. 144 (5): 527–547
- Andrews, Carol. 1985. The Rosetta Stone. British Museum Press. ISBN 978-0-87226-034-4
- Assmann, Jan; Jenkins, Andrew. 2003. The Mind of Egypt: history and meaning in the time of the Pharaohs. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-01211-0. Pristupljeno 21. srpnja 2010.
- Antiquities Wish List. Al-Ahram Weekly. 20. srpnja 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. rujna 2010. Pristupljeno 18. srpnja 2010.
- Bagnall, R. S.; Derow, P. 2004. The Hellenistic Period: historical sources in translation. Blackwell. ISBN 1-4051-0133-4. Pristupljeno 18. srpnja 2010.
- Bailey, Martin. 21. siječnja 2003. Shifting the Blame. Forbes.com. Pristupljeno 6. srpnja 2010.
- Bevan, E. R. 1927. The House of Ptolemy. Methuen. Pristupljeno 18. srpnja 2010.
- Bierbrier, M. L. (1999). "The acquisition by the British Museum of antiquities discovered during the French invasion of Egypt". Unutar Davies, W. V. (British Museum Publications)
- Brown, V. M.; Harrell, J. A. 1998. Aswan Granite and Granodiorite. Göttinger Miszellen. 164: 133–137
- Budge, E. A. Wallis. 1894. The Mummy: chapters on Egyptian funereal archaeology. Cambridge University Press. Pristupljeno 19. srpnja 2010.
- Budge, E. A. Wallis. 1904. The Decrees of Memphis and Canopus. Kegan Paul. Pristupljeno 10. prosinca 2018.
- Budge, E. A. Wallis. 1913. The Rosetta Stone. British Museum. Pristupljeno 12. lipnja 2010.
- Burleigh, Nina. 2007. Mirage: Napoleon's scientists and the unveiling of Egypt. HarperCollins. ISBN 978-0-06-059767-2
- Clarysse, G. W.; Van der Veken, G. 1983. The Eponymous Priests of Ptolemaic Egypt (P. L. Bat. 24): Chronological lists of the priests of Alexandria and Ptolemais with a study of the demotic transcriptions of their names. Assistance by S. P. Vleeming. Brill. Leiden. ISBN 90-04-06879-1
- Clarysse, G. W. (1999). "Ptolémées et temples". Unutar Valbelle, Dominique. Paris
- Clayton, Peter A. 2006. Chronicles of the Pharaohs: the reign-by-reign record of the rulers and dynasties of Ancient Egypt. Thames & Hudson. ISBN 0-500-28628-0
- Cooper, Keith. 14. travnja 2010. New Rosetta Stone for GRBs as supernovae. Astronomy Now Online. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. kolovoza 2019. Pristupljeno 4. srpnja 2010.
- Dewachter, M. 1990. Champollion: un scribe pour l'Égypte. Coll. « Découvertes Gallimard » (nº 96) (francuski). Éditions Gallimard. Paris. ISBN 978-2-07-053103-5
- Downs, Jonathan. 2008. Discovery at Rosetta: the ancient stone that unlocked the mysteries of Ancient Egypt. Skyhorse Publishing. ISBN 978-1-60239-271-7
- Edwardes, Charlotte; Milner, Catherine. 20. srpnja 2003. Egypt demands return of the Rosetta Stone. The Daily Telegraph. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2022. Pristupljeno 5. listopada 2006.
- El-Aref, Nevine. 30. studenoga 2005. The Rose of the Nile. Al-Ahram Weekly
- El Daly, Okasha. 2005. Egyptology: the missing millennium: Ancient Egypt in medieval Arabic writings. UCL Press. ISBN 1-84472-063-2
- Gillispie, C. C.; Dewachter, M. 1987. Monuments of Egypt: the Napoleonic edition. Princeton University Press. str. 1–38
- Horwennefer. Egyptian Royal Genealogy. Pristupljeno 12. lipnja 2010.
- Huttinger, Henry. 28. srpnja 2005. Stolen Treasures: Zahi Hawass wants the Rosetta Stone back—among other things. Cairo Magazine. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. prosinca 2005. Pristupljeno 6. listopada 2006.
- International team accelerates investigation of immune-related genes. The National Institute of Allergy and Infectious Diseases. 6. rujna 2000. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. kolovoza 2007. Pristupljeno 23. studenoga 2006.
- Iversen, Erik. 1993. [First edition 1961] The Myth of Egypt and Its Hieroglyphs in European Tradition. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-02124-9
- Kitchen, Kenneth A. 1970. Two Donation Stelae in the Brooklyn Museum. Journal of the American Research Center in Egypt. 8: 59–67. doi:10.2307/40000039. JSTOR 40000039
- Meyerson, Daniel. 2004. The Linguist and the Emperor: Napoleon and Champollion's quest to decipher the Rosetta Stone. Ballantine Books. ISBN 978-0-345-45067-8
- Middleton, A.; Klemm, D. 2003. The Geology of the Rosetta Stone. Journal of Egyptian Archaeology. 89 (1): 207–216. doi:10.1177/030751330308900111. S2CID 126606607
- Miller, E. (2000). "The Examination and Conservation of the Rosetta Stone at the British Museum". Unutar Roy, A.. (British Museum Publications). pp. 128–132
- Nespoulous-Phalippou, Alexandra. 2015. Ptolémée Épiphane, Aristonikos et les prêtres d'Égypte. Le Décret de Memphis (182 a.C.): édition commentée des stèles Caire RT 2/3/25/7 et JE 44901 (CENiM 12). Université Paul Valéry. Montpellier.
- Nicholson, P. T.; Shaw, I. 2000. Ancient Egyptian Materials and Technology. Cambridge University Press
- Nishimura, Rick A.; Tajik, A. Jamil. 23. travnja 1998. Evaluation of diastolic filling of left ventricle in health and disease: Doppler echocardiography is the clinician's Rosetta Stone. Journal of the American College of Cardiology. 30 (1): 8–18. doi:10.1016/S0735-1097(97)00144-7. PMID 9207615
- Oxford English Dictionary. 2nd ed. Oxford University Press. 1989. ISBN 978-0-19-861186-8
- Parkinson, Richard B.; Diffie, W.; Simpson, R. S. 1999. Cracking Codes: the Rosetta Stone and decipherment. University of California Press. ISBN 978-0-520-22306-6. Pristupljeno 12. lipnja 2010.
- Parkinson, Richard B. 2005. The Rosetta Stone. British Museum objects in focus. British Museum Press. ISBN 978-0-7141-5021-5
- Quirke, Stephen; Andrews, Carol. 1989. The Rosetta Stone. Abrams. ISBN 978-0-8109-1572-5
- Ray, J. D. 2007. The Rosetta Stone and the Rebirth of Ancient Egypt. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-02493-9
- Robinson, Andrew. 2009. Lost Languages: the enigma of the world's undeciphered scripts. Thames & Hudson. ISBN 978-0-500-51453-5
- The Rosetta Stone. The British Museum. Pristupljeno 12. lipnja 2010.
- Rosetta Stone row 'would be solved by loan to Egypt'. BBC News. 8. prosinca 2009. Pristupljeno 14. srpnja 2010.
- Shaw, Ian. 2000. The Oxford history of Ancient Egypt. Oxford University Press. ISBN 0-19-280458-8
- Simpson, Gordon G.; Dean, Caroline. 12. travnja 2002. Arabidopsis, the Rosetta Stone of Flowering Time?. Science. 296 (5566): 285–289. Bibcode:2002Sci...296..285S. doi:10.1126/science.296.5566.285. PMID 11951029. Pristupljeno 23. studenoga 2006.
- Shaw, Ian; Nicholson, Paul. 1995. The Dictionary of Ancient Egypt. Harry N. Abrams. ISBN 0-8109-9096-2CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
- Simpson, R. S. 1996. Demotic Grammar in the Ptolemaic Sacerdotal Decrees. Griffith Institute. ISBN 978-0-900416-65-1
- Simpson, R. S. n.d. The Rosetta Stone: translation of the demotic text. The British Museum. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2010. Pristupljeno 21. srpnja 2010.
- Solé, Robert; Valbelle, Dominique. 2002. The Rosetta Stone: the story of the decoding of hieroglyphics. Four Walls Eight Windows. ISBN 978-1-56858-226-9
- Spencer, Neal; Thorne, C. 2003. Book of Egyptian Hieroglyphs. British Museum Press, Barnes & Noble. ISBN 978-0-7607-4199-3
- Synopsis of the Contents of the British Museum. British Museum. 1847
- Tyldesley, Joyce. 2006. Chronicle of the Queens of Egypt. Thames & Hudson. ISBN 0-500-05145-3CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
- Walker, Susan; Higgs, Peter, ur. 2001. Cleopatra of Egypt. British Museum Press. ISBN 0-7141-1943-1
- Wilson, Robert Thomas. 1803. History of the British Expedition to Egypt. 4th ed. Military Library. Pristupljeno 19. srpnja 2010.