Prijeđi na sadržaj

Algonkini

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Algonquin)
Algonquin
Ukupno pripadnika
11,000
Važnija područja naseljavanja
Quebec, Ontario
Jezik
Algonquin; engleski, francuski
Vjeroispovijest(i)
šamanizam (Midewiwin)

Algonkini (engleski: Algonquin, algonkinski: algumaking, »gdje se lovi harpunom«[1]) pleme su američkih Indijanaca s gornje Ottawe u Ontariju i Quebecu. Zbog neprijateljstava s Irokezima i Francuzima dio ih se priključio Ottawa Indijancima (banda Kinounchepirini). Plemenu je prema Mooneyu broj procijenjen na 6000 (1600.) Danas se dijele na 10 bandi od kojih 9 živi u Quebecu i jedna u Ontariju (Algonquians of Golden Lake, Golden Lake). Svih skupa ima ih 6239 (2005.). Algonkini su dali ime etnolingvističkoj porodici algonkinskih jezika, koja obuhvaća brojna plemena i plemenske saveze iz Sjedinjenih Država i Kanade.

Zemljopisni razdjel skupine plemena Anishinaabe i Anishinini oko 1800.-te

Točno značenje nije poznato, možda od Micmac naziva algoomeaking ili algoomaking "at the place of spearing fish or eels [from the bow of a canoe]."/ Ovaj naziv odnosi se samo na same Algonkine ili bandu Weskarini. Sami sebe nazivaju "Anishnabe" ili "Anishnabek" u značenju 'the original people'.

Život i običaji

[uredi | uredi kôd]
Lovački kanu od brezove kore Algonquina Pikwakanagan ili Golden lake, Kanada.

Algonkini su naseljavali područje koje baš nije bilo pogodno agrikulturi. Bili su organizirani po malenim polunomadskim bandama lovaca i sakupljača. Tek je nekoliko južnih algonkinskih bandi počelo 1608. uzgajati kukuruz. Kraj je ipak veoma pogodan za lov a vodeni putovi koje su savladavali kanuima od brezove kore (birch-bark canoes), najviše su im koristili u trgovačke svrhe, služili su se njima i u lovu, pa i za obiteljski transport. Zimi bi se Algonkini rasipali okolnim krajevima stvorivši malene lovačke logore sastavljene od proširenih obitelji. Ljeti bi se ponovno okupljali i bavili se ribolovom.

Algonkini su bili patrilinearan narod. Obitelji su imale lovišta čija bi prava, po patrilinearnosti, prelazila s oca na sina.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Algonkine prvi susreće Samuel de Champlain 1605. godine, a prvi puta 1609. počinju i trgovinu s njim. Ova trgovina dovela je do saveza s Francuzima s kojima su već 1610. uspjeli otjerati Irokeze južno od rijeke Saint Lawrence. Irokezi uzvraćaju udarac (vidi Dabarski ratovi) tek 1632. kada su s gornjeg St. Lawrencea otjerali Algonkine i Montagnaise. Uskoro se Algonkinima pišu crni dani, prvo ih 1634. kosi epidemija boginja a 1647. njihova banda Kichesipirini gotovo je istrebljena od svirepih Irokeza. Početkom 18. stoljeća Algonkini više nemaju mira od Irokeza, dok u drugoj polovici istog stoljeća dolazi do značajnijeg naseljavanja Engleza. Godine 1822. pleme je prisiljeno prodati svoja zemljišta u području rijeke Ottawe i polako završavaju na malenim rezervatima Quebeca i Ontarija.

Podjela

[uredi | uredi kôd]

Swanton* i Sultzman među njihove skupine ubrajau sljedeća plemenska imena (bez asteriska samo Sultzman):

Hodge (od nespomenutih) na svom popisu ima sljedeće nazive: Amikwa, Kishkakon (Kiskakon), Maskasinik, Missisauga, Michacondibi, Nikikouek, Oskemanitigou, Ouasouarini, Outaouakamigouk, Outchougai i Pawating.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Algonkini - Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 9. siječnja 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]