Prijeđi na sadržaj

Španjolske autonomne zajednice

Izvor: Wikipedija
Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica

Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.

Autonomne zajednice imaju široku zakonodavnu i izvršnu autonomiju, vlastiti parlament i regionalnu vladu. Raspodjela ovlasti je različita za svaku autonomnu zajednicu, ovisno o njihovim vlastitim statutima autonomije (španj. estatuto de autonomía). De facto postoji razlika između povijesnih regija (nacija) (Baskija, Katalonija, Galicija i Andaluzija) i ostalih. Povijesne regije, iako se u Ustavu Španjolske nigdje poimence ne spominju, imaju uglavnom veći djelokrug; na primjer Baskija i Katalonija imaju vlastitu policiju, koja ima široke ovlasti - Ertzaintza u Baskiji i Mossos d'Esquadra u Kataloniji, dok druge zajednice imaju ograničene snage (kao npr. Policía Autonómica Andaluza) ili ih uopće nemaju.

Ustav Španjolske priznaje i jamči pravo na autonomiju povijesnim nacijama i regijama. To se prije svega odnosi na one regije koje su od središnje vlasti dobile određene povlastice, u neki slučajevima i prije nekoliko stoljeća. Ta prava ostvaruju se kroz njihove statute autonomije.

Prvotna namjera nije bila da svi dijelovi Španjolske postanu autonomne zajednice, nego da se samo tzv. povijesnim nacijama prizna to pravo. Međutim, dok se pripremao ustav, izbili su demonstracije stanovnika Andaluzije, koji su željeli svoje pravo na autonomiju, te je 4. prosinca 1977. godine na ulici Andaluzije izišlo gotovo milijun i pol ljudi. To je dovelo do ubacivanja dva članka u konačni tekst Ustava 1978. godne: članak 143., koji daje mogućnost svim regijama da postanu autonomne zajednice (Ustav kaže da se provincije koje međusobno graniče i koje imaju zajedničke povijesne, kulturne i gospodarske veze, mogu konstituirati kao autonomna zajednica radi ostvarivanja svog prava na autonomiju) s izvjesnim stupnjem ograničenog prijenosa ovlasti; i članak 151., koji utvrđuje postupak za preuzimanje većih ovasti od države.

Članak 151. španjolskog Ustava automatski uključuje povijesne nacije, koje su uživale autonomiju za vrijeme Druge Španjolske Republike a koju su na temelju Ustava iz 1931. godine imale Baskija, Katalonija i Galicija, sve dok Španjolski građanski rat nije srušio taj eksperimet. Ipak, ovaj članak također nudi mogućnost drugim regijama da postignu isti stupanj autonomije, ako tako bude odlučeno na referendumu.

Statut autonomije za Andaluziju izradio je Blass Infante te ga je parlament izglasao u lipnju 1936. i trebao je biti odobren na referendumu u rujnu 1936. godine. Međutim, početak građanskog rata u srpnju i ubojstvo Infantea koje su počinili Francovi pobunjenici iste godine, označio je kraj autonomaškog projekta za Andaluziju.

Zbog toga, Andaluzija nije nikad bila priznata kao povijesna nacija u Ustavu iz 1978. To je bio uzrok velikoj srdžbi koja je dovela do velike kampanje u Andaluziji, a koja je rezultirala uspješnim referendumom 28. veljače 1980. Međutim, Andaluzija je morala pričekati još dvije godine, nakon brojnih političkih previranja i neispunjenih obećanja, da se pridruži Baskiji, Kataloniji i Galiciji, u dobivanju većeg stupnja autonomije.

Od tada i ostale autonomne zajednice žele postići viši stupanj autonomije, kao i prethodne, ali prema postupku previđenim člankom 143. Ustava, tzv. autonomija na sporoj traci.

Autonomne zajednice i provincije

[uredi | uredi kôd]

Lista autonomnih zajednica, njihovih glavnih gradova, te provincija na koje se dijele, i njihovih glavnih gradova:

Autonomna zajednica Glavni grad Provincija Glavni grad
Andaluzija
šp. Andalucía

Zastava Andaluzije

Sevilla Almería Almería
Cádiz Cádiz
Córdoba Córdoba
Granada Granada
Huelva Huelva
Jaén Jaén
Málaga Málaga
Sevilla Sevilla
Aragonija
šp. Aragón

Zastava Aragona

Zaragoza Huesca Huesca
Teruel Teruel
Zaragoza Zaragoza
Kneževina Asturija
španj. Principado de Asturias
as. Asturies

Zastava Asturije

Oviedo
as. Uviéu
Asturija
as. Asturies
Oviedo
as. Uviéu
Baleari
šp. Islas Baleares
kat. Illes Balears

Zastava Bâleara

Palma de Mallorca Islas Baleares
kat. Illes Balears
Palma de Mallorca
Baskija ili Euskadi
šp. País Vasco ili Euskadi
eu. Euskadi

Zastava Baskije

Vitoria
eu. Gasteiz
Álava
eu. Araba
Vitoria
eu. Gasteiz
Guipúzcoa
eu. Gipuzkoa
San Sebastián
eu. Donostia
Vizcaya
eu. Bizkaia
Bilbao
eu. Bilbao / Bilbo
Kanari
šp. Islas Canarias

Zastava Kanarâ

Santa Cruz de Tenerife i
Las Palmas de Gran Canaria
Santa Cruz de Tenerife Santa Cruz de Tenerife
Las Palmas Las Palmas de Gran Canaria
Kantabrija
šp. Cantabria

Zastava Kantabrije

Santander Cantabria Santander
Katalonija
šp. Cataluña
kat. Catalunya

Zastava Katalonije

Barcelona Barcelona Barcelona
Girona
špa. Gerona
Girona
kat. Gerona
Lleida
špa. Lérida
Lleida
kat. Lérida
Tarragona Tarragona
Kastilja-La Mancha
šp. Castilla-La Mancha

Zastava Kastilje-La Manche

Toledo Albacete Albacete
Ciudad Real Ciudad Real
Cuenca Cuenca
Guadalajara Guadalajara
Toledo Toledo
Kastilja i León
šp. Castilla y León

Zastava Kastilije i Leóna

Valladolid Ávila Ávila
Burgos Burgos
León León
Palencia Palencia
Salamanca Salamanca
Segovia Segovia
Soria Soria
Valladolid Valladolid
Zamora Zamora
Ekstremadura
šp. Extremadura

Zastava Ekstremadure

Mérida Badajoz Badajoz
Cáceres Cáceres
Galicija
šp. Galica
gal. Galiza ili Galicia

Zastava Galicije

Santiago de Compostela A Coruña
gal. A Coruña
La Coruña
gal. A Coruña
Lugo Lugo
Ourense
špa. Orense
Ourense
špa. Orense
Pontevedra Pontevedra
La Rioja

Zastava La Rioje

Logroño La Rioja Logroño
Zajednica Madrida
šp. Comunidad de Madrid

Zastava Madridske zajednice

Madrid Zajednica Madrida Madrid
Regija Murcia
šp. Región de Murcia

Zastava Murcijskoga područja

Murcia Murcia Murcia
Navarra
eu. Nafarroa

Zastava Navarra

Pamplona
eu. Iruña
Navarra
eu. Nafarroa
Pamplona
eu. Iruña
Valencijska Zajednica
šp. Comunidad Valenciana
vl. Comunitat Valenciana

Zastava Valencijske zajednice

Valencia Alicante
vl. Alacant
Alicante
vl. Alacant
Castellón
vl. Castelló
Castellón de la Plana
vl. Castelló de la Plana
Valencia
vl. València
Valencia
vl. València

Autonomni gradovi

[uredi | uredi kôd]

Dva su autonomna grada u Africi:

  Zastava          Autonomni grad       
       Ceuta
       Melilla

Područja suverenosti

[uredi | uredi kôd]

Pet je područja suverenosti (španj. plazas de soberanía) u blizini Maroka, pod izravnom španjolskom upravom. Termin područje suverenosti povijesno se dodjeljivao (XIX. i XX. stoljeće) španjolskim posjedima u sjevernoj Africi koji nisu spadali pod španjolski protektorat u Maroku.

Karta španjolskih gradova i otoka u Africi

Područja suverenosti dijele se na velika i mala. Velika su:

  • Ceuta i Melilla koji imaju status autonomnog grada, status između općine i autonomne zajednice (npr. ne mogu donositi autonomne zakone)

Mala područja suverenosti su:

Valja spomenuti da su područja suverenosti, kao dio Španjolske, također dio Europske unije.