Prijeđi na sadržaj

Kijevo

Koordinate: 43°59′N 16°21′E / 43.98°N 16.35°E / 43.98; 16.35
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Kijevo. Za druga značenja pogledajte Kijevo (razdvojba).
Kijevo

grb
Crkva sv. Mihovila
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska

NačelnicaLidija Slavić
Naselja1 općinsko naselje

Površina76,9 km2[1]
Površina središta76,9 km2
Koordinate43°59′N 16°21′E / 43.98°N 16.35°E / 43.98; 16.35

Stanovništvo (2021.)
Ukupno272 [2]
– gustoća4 st./km2
Urbano272
– gustoća4 st./km2

Odredišna pošta22300 Knin [3]
Stranicakijevo.hr

Zemljovid

Kijevo na zemljovidu Hrvatske
Kijevo
Kijevo

Kijevo na zemljovidu Hrvatske

Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalaze se izvori rijeka Cetine i Krke, te najviši vrh Hrvatske, Sinjal.

Klima

[uredi | uredi kôd]

Na području Kijeva miješaju se kontinentalna i blaga sredozemna klima. Ljetna srednja kolovoška temperatura iznosi 26,5°C, a zimska siječanjska -6°C. Snijeg, izuzev vrh Dinare i katkada vrh Kozjaka, rijedak je i kratkotrajan, a visina mu je obično od 10 do 20 cm. Prosječna godišnja količina oborina iznosi od 1000 do 1250 mm. Najkišovitiji su mjeseci listopad i prosinac, a najsušniji su srpanj i kolovoz. Prosječno u selu ima 2200 do 2300 sunčanih sati. Karakteristični vjetrovi ovog kraja su bura, jugo i doljnjak.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popis 2011.

[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kijevo imala je 417 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju – Kijevu.

Vjerski je 100 % rimokatoličko, a etnički hrvatsko.[4]

Kretanje broja stanovnika za Kijevo

[uredi | uredi kôd]
Općina Kijevo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1276
1230
1279
1499
1836
2125
2125
2707
1741
1830
1853
1736
1341
1261
533
417
272
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Knin. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kijevo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1276
1230
1279
1499
1836
2125
2125
2707
1741
1830
1853
1736
1341
1261
533
417
272
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Krajolik kod Kijeva

Prvi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Druga dalmatinska brigada 8. kolovoza 1942. je napala jako ustaško uporište Kijevo na cesti Knin – Vrlika. Nakon uporne borbe ustaše i njihova seoska milicija, koji su se dobro utvrdili, uvidjevši da ne mogu više izdržati, pobjegli su u Vrliku.[5] Kijevo su napali četnici u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezulutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva. Oslobođenjem Kijeva i razbijanjem četnika u Civljanima oslobođeni partizanski teritorij znatno se proširio. On se sada proteže duboko iz Bosne preko Grahova, Kijeva i Civljana do Svilaje, a preko tog terena veže se s »Mućkom republikom«, koja se od Dinare preko Kozjaka prostire gotovo do samih Kaštela i mora.[5]

Kijevski strijeljani Isus

Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6 % bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno srpskim jedinicama pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.

Dne 26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. (plan Spaljena zemlja)[6] Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optužio je ICTY za ratne zločine i etničko čišćenje. Milan Martić je osuđen.

Obnovljena Crkva Sv. Mihovila u Kijevu, koju su srpski napadači tri puta u 20. stoljeću srušili do temelja

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
  • Pčelarska udruga Vrisak

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Popis 2011. - Stanovništvo prema narodnosti, materinskom jeziku i vjeri - Šibensko-kninska županija, str. 48, 49, 102 i 128, Državni zavod za statistiku, dzs.hr, pristupljeno 1. listopada 2019.
  5. a b Drago Gizdić. Novembar - Druga dalmatinska brigada potjerala ustaše iz Kijeva i razbila četnike kod Vrlike / Na specijalnom zadatku. Dalmacija 1942 (pdf)
  6. Priredio/Branimir Petričević: Braniteljski portal, Plan Spaljena zemlja: kratak opis događanja u borbama za Vrliku - Kijevo, 26. kolovoza 2014. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  7. Jutarnji list - TUŽNA PRIČA O MITSKOM HRVATSKOM MJESTU 'Još 80-ih smo imali 500 učenika u školi, a danas tu živi jedva 200 ljudi...'. www.jutarnji.hr. 19. siječnja 2019. Pristupljeno 21. ožujka 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Kijevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.