Prijeđi na sadržaj

Silimarin

Izvor: Wikipedija
Inačica 884395 od 23. rujna 2007. u 23:05 koju je unio Pavlemocilac (razgovor | doprinosi)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Silimarin
Sustavno (IUPAC) ime
3,5,7-trihidroksi-2-(3-(3-hidroksi-4-metoksifenil)-2-(hidroksimetil)-2,3-dihidrobenzo[b][1,4]dioksin-6-il)kroman-4-on
Identifikatori
CAS broj 22888-70-6
ATK kôd A05BA03
PubChem 31553
Kemijski podaci
Kemijska Formula C25H22O10 
Mol. masa 482.44 g/mol
Farmakokinetski podaci
Bioraspoloživost ?
Metabolizam ?
Vrijeme polueliminacije ?
Eliminacija ?
Farmakoinformacijski podaci
Trudnoća - kategorija

A

Registriran u RH?

Da

Trgovački nazivi u RH

Silymarin

Status

Bez recepta

Način primjene Oralno

Silimarin je aktivna tvar biljke sikavice (Silybium marianum). Silimarin je mješavina flavonolignana silibina, silikristina i silidiaza u omjeru 3:1:1 i glavna je aktivna tvar u plodu sikavice.

Djelovanje

[uredi | uredi kôd]

Smatra se da obnavlja oštećene membrane jetrenih stanica i nanovo im vraća njihovu aktivnost.

Primjena

[uredi | uredi kôd]

Silimarin se može koristiti u akutnim i upalnim bolestima jetre i kod upala jetre uzrokovanih otrovima, koristi se kod ciroze jetre i kod kroničnih bolesti jetre. Silimarin sve više dobiva na važnosti i značaju znajući da se povećava broj oboljelih od hepatitisa C i da ta bolest prijeti razviti se u epidemiju poput epidemije AIDS-a. Stoga silimarin ostaje jedino sredstvo za obnavljanje i zaštitu jetre, jednog od najmoćnijih i najsvestranijih organa čovjeka.

Silimarin se može koristiti za ublažavanje hepatopatije, masne degeneracije jetre, upala jetre virusnog porijekla, alkoholizma, trovanja jetre različitog organskog porijekla i sl. Hepatolozi ga uglavnom propisuju pacijentima jer je to jedino sredstvo koje bi im moglo pomoći.

Nažalost, učinkovitost ovog sredstva još uvijek nije nedvosmisleno dokaza, ali nedavna istraživanja daju naznake da ekstrakti sikavice uistinu pružaju zaštitu od nekih vrlo opasnih jetrenih toksina

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica uglasog portala farmakologija.com (http://farmakologija.com). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Farmakologija.com.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.