Prijeđi na sadržaj

Biljana Borzan

Izvor: Wikipedija
Inačica 6973588 od 19. lipnja 2024. u 14:46 koju je unio InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Biljana Borzan, 2017.

Biljana Borzan, rođena Čupurdija, (Osijek, 29. studenoga 1971.), hrvatska političarka i liječnica. Zastupnica je u Europskom parlamentu od 2013. godine, izabrana na izborima 2013., 2014. i 2019. godine.[1]

Članica je Socijaldemokratske partije (SDP). Godine 2019. izabrana je za potpredsjednicu Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.[2]

Rani život

[uredi | uredi kôd]

Rođena je u Osijeku, 29. studenoga 1971. godine. Tamo završava osnovnu školu, kao i srednju školu (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", smjer suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama).[3] Dislocirani studij medicine pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu također završava u Osijeku, te se 1997. godine zapošljava u Domu zdravlja Osijek, gdje specijalizira medicinu rada i sporta.[2] U Domu zdravlja radi do 2007. godine.[4]

Početak političke karijere

[uredi | uredi kôd]

Postaje članica SDP-a 1999. godine, jer nije bila zadovoljna "razinom demokracije, tolerancije i pravde nakon vladavine Franje Tuđmana".[5] U Gradski odbor SDP-a Osijek izabrana je 2000. godine, a godinu dana kasnije postaje potpredsjednica Foruma žena gradske organizacije. Od 2001. godine vijećnica je u osječkome Gradskom vijeću. Od rujna 2004. do svibnja 2005. godine predsjedava Vijećem.[6] Od 2004. do 2008. obnaša dužnost potpredsjednice Glavnog odbora SDP-a. Predsjednica je Gradske organizacije SDP-a Osijek od 2005. godine, a članica Županijskog odbora SDP-a od 2006. godine. Na 11. Konvenciji SDP-a 2008. godine izabrana je za članicu Predsjedništva stranke. U isto tijelo reizabrana je na sljedeće tri nacionalne konvencije SDP-a, zaključno s onom 2016. godine.

Bila je kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu Osijeka na izborima 2005., 2007. te 2008. godine.[7]

Na izborima 2007. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru čija je članica do 2013. godine.[8] Od 2011. pa do izbora u Europski parlament obnaša dužnost predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. U travnju 2012. imenovana je za promatračicu Sabora u Europskom parlamentu.[9]

Europski parlament (2013. - danas)

[uredi | uredi kôd]

Na prvim izborima za Europski parlament 2013. je izabrana za jednu od prvih 12 hrvatskih članova. Na izborima 2014. ponovno je izabrana među 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Bila je članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, članica Izaslanstva za odnose s Makedonijom. Zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i sigurnost potrošača, Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova, te Izaslanstva za odnose s Crnom Gorom. U listopadu 2016. imenovana je predstavnicom Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove (EMA).[10]

The Parliament Magazine je 2018. godine Borzan proglasio najistaknutijom eurozastupnicom u području borbe za prava žena i ravnopravnost spolova.[11]

Na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. izabrana je s najvećim brojem glasova (64.736) s liste SDP-a.[12] U lipnju 2019. izabrana je za potpredsjednicu Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu,[13] te voditeljicu delegacije SDP-a u Europskom parlamentu. Njen potpredsjednički portfelj je "Nova ekonomija koja radi za ljude", koja uključuje Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbor za ekonomska i monetarna pitanja, te Odbor za međunarodnu trgovinu.[14] Borzan je imenovana članicom parlamentarnog Odbora za jedinstveno tržište i zaštitu potrošača, te zamjenskom članicom Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Članica je parlamentarnih delegacija za odnose sa zemljama Južne Azije te Sjevernom Makedonijom.[15]

Različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU

[uredi | uredi kôd]

Od početka svog djelovanja u Europskom parlamentu Biljana Borzan je žestoka zagovornica izjednačavanja kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije. U suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, napravila je prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište „Jedna Unija- jedna kvaliteta“[16] i dokazala da je kvaliteta proizvoda u Hrvatskoj niža nego u Njemačkoj, a da su proizvodi nerijetko i skuplji. To je bilo prvo istraživanje u Europi koje je usporedilo i neprehrambene proizvode. Nakon istraživanja HIPP je objavio da povlači proizvode niže kvalitete s hrvatskog tržišta.[17] Borzan je rezultate proslijedila i predsjedniku Europske komisije, Jean-Claude Junckeru, koji je u godišnjem govoru o stanju EU najavio novi zakon za borbu protiv tog problema. Borzan je u međuvremenu postala Izvjestiteljica Europskog parlamenta za kvalitetu proizvoda u području hrane.[18]

Povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane u EU

[uredi | uredi kôd]

Godišnje se u EU baci preko 88 milijuna tona hrane, a u isto vrijeme gotovo četvrtina građana unije je u riziku od siromaštva. Europski parlament imenovao je 2016. Biljanu Borzan za glavnu izvjestiteljicu za Izvješće o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane.[19] Izvještaj je izglasan u Europskom parlamentu u svibnju 2017. i sadrži političke i praktične mjere za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane duž cijelog proizvodno-prodajno-potrošačkog lanca. Od mjera iz izvještaja Europska komisija je izradila smjernice za doniranje hrane,[20] gdje po prvi put na jednom mjestu objedinjuju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi EU propisi i ne ugrožava sigurnost hrane, te zdravlje primatelja donacija.[21] Nadalje, Komisija je objavila studiju o utjecaju oznaka rokova trajnosti na bacanje hrane u EU koje je pokazalo da se oko 9 milijuna tona hrane godišnje baci u EU iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda.[22][23] Borzan je, zajedno s platformom Mreža hrane, organizatorica dodjele priznanja „Najdonator“, namijenjenog tvrtkama u kategorijama trgovaca i proizvođača hrane koji su donirali najviše hrane u Hrvatskoj.

Digitalno tržište

[uredi | uredi kôd]

Borzan je bila Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prekograničnu dostavu paketa u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Cilj uredbe je niža cijena dostave i veća transparentnost tržišta.[24] U pregovorima koji su trajali dvije godine, Borzan se izborila za ukidanje diskriminacije i umjetno visokih cijena za potrošače iz manjih država članica EU. Borzan je amandmane o dostavi uvrstila i u Direktivu o geoblockingu odnosno diskriminaciji prema mjestu prebivališta, gdje se također založila za jednake uvjete pri online kupovini za kupce iz svih članica EU.[25] Tako od prosinca 2018. svi trgovci u EU moraju svim kupcima omogućiti da po jednakim cijenama i jednakoj ponudi kupuju bilo gdje iz EU. Borzan je također radila i na Uredbi o prekograničnom prijenosu sadržaja, te Direktivi o digitalnim ugovorima.[26]

Regulativa o medicinskim in vitro uređajima

[uredi | uredi kôd]

Borzan je 2014. imenovana kao predstavnica Grupe socijalista i demokrata u pregovaračkom timu Europskog parlamenta za pregovore s Europskim vijećem i Europskom komisijom oko donošenja izmjena i dopuna regulativa o medicinskim i in vitro medicinskim uređajima.[27] Radi se u čitavom spektru uređaja od onih za kućnu upotrebu poput flastera, testova na trudnoću i optičkih leća, do složenih poput rentgena, pacemakera, silikonskih implantanata, umjetnih kukova i testova na HIV. Izmjene regulativa su pokrenute radi skandala s PIP implantatima za grudi punjenim industrijskim silikonom, te otrovnim umjetnim kukovima. Nova pravila su donesena 2017. i uključuju niz mjera kojima je cilj povećati sigurnost pacijenata, pojačati inspekcijski nadzor i olakšati obeštećenje oštećenih korisnika.

Jeftiniji međunarodni pozivi

[uredi | uredi kôd]

U Uredbu o europskom elektroničkom komunikacijskom kodu Borzan je ugradila amandmane o smanjenju cijena međunarodnih poziva. Nakon inter-institucionalnih pregovora na razini EU, na osnovi njenih prijedloga, odlučeno je da će maksimalna cijena međunarodnih poziva u EU biti 19 centi /min od svibnja 2019.[28]

Direktiva o mogućnosti zabrane uzgoja GMO

[uredi | uredi kôd]

U 2015. donesene su izmjene i dopune EU direktive 2015/412 o uzgoju GMO-a koja je državama članicama EU dala mogućnost da na svom teritoriju ograniče ili zabrane uzgoj tih kultura.[29] Borzan je putem amandmana u tekst zakona ugradila tzv. „standstill“ mehanizam koji, u razdoblju od predlaganja nacionalnih mjera zabrane do stupanja njihovog na snagu, zabranjuje sve aktivnosti vezane uz sijanje GMO kultura.

Programirano kvarenje uređaja

[uredi | uredi kôd]

Problem programiranog kvarenja uređaja, odnosno ugrađenih kvarova u elektronske uređaje, Borzan je pokušala riješiti stavljanjem amandmana na Izvješće o duljem trajanju uređaja.[30] Zalaže se za zabranu programiranog kvarenja, zabranu neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, veću dostupnost rezervnih dijelova na tržištu te uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja.

Europske oznake porijekla za nepoljoprivredne proizvode

[uredi | uredi kôd]

Tijekom mandata u Europskom parlamentu Borzan se zauzimala i za uvođenje oznake zaštićenih zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode poput bračkog kamena ili paške čipke. Sudjelovala je u izradi Izvješća Europskog parlamenta o zaštiti takvih proizvoda.[31] U nekoliko navrata organizirala je prezentacije hrvatskih tradicionalnih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda u Europskom parlamentu.

Prava žena

[uredi | uredi kôd]

Biljana Borzan je Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prva žena na Zapadnom Balkanu. U Izvješću razmatra ekonomski položaj žena na Balkanu, zaštitu žena od nasilja, ulogu žena u društvu i specifičnosti za regiju. Borzan je bila Izvjestiteljica za godišnje izvješće o demokraciji i ljudskim pravima u svijetu te za Izvješče o pravima žena u zemljama Istočnog partnerstva. Borzan je početkom mandata skupila oko 400 potpisa europarlamentaraca za Pisanu deklaraciju o proglašenju 2017. godine godinom borbe protiv nasilja nad ženama.[32] Europska komisija je po deklaraciji odredila 2017. godinom projekata za borbu protiv nasilja nad ženama s budžetom od 4 milijuna eura. Kao Izvjestiteljica za Grupu socijalista i demokrata radila je na Izvješću o vanjskim čimbenicima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi, te na Mišljenju o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.[33] Također, bila je izvjestiteljica za provedbu Europske strategije za osobe s invaliditetom iz perspektive ravnopravnosti spolova, te za Izvještaj o ženama koje boluju od raka.

Privatni život

[uredi | uredi kôd]

Biljana Borzan je udana za gastroenterologa Vladimira Borzana, koga je upoznala u srednjoj školi.[34] Ima dva sina. Kada ne radi u Bruxellesu ili Strasbourgu, živi u Osijeku.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Home | Biljana BORZAN | MEPs | European Parliament. www.europarl.europa.eu (engleski). 29. studenoga 1971. Pristupljeno 6. lipnja 2024.
  2. ↑ a b Biljana Borzan: Liječnica, političarka, zastupnica u Europskom parlamentu. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2014. Pristupljeno 31. svibnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ Biljana Borzan. SDP. Pristupljeno 9. lipnja 2024.
  4. ↑ Početna stranica | Zastupnici | Europski parlament. www.europarl.europa.eu. Pristupljeno 6. lipnja 2024.
  5. ↑ Biljana Borzan. SDP. Pristupljeno 9. lipnja 2024.
  6. ↑ Biljana Borzan. www.vecernji.hr. Pristupljeno 6. lipnja 2024.
  7. ↑ Biljana Borzan. www.vecernji.hr. Pristupljeno 6. lipnja 2024.
  8. ↑ Hrvatski sabor - Biljana Borzan. web.archive.org. 1. prosinca 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. prosinca 2017. Pristupljeno 6. lipnja 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  9. ↑ Biografija - Biljana Borzan. web.archive.org. 28. studenoga 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  10. ↑ https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatska-ima-izgleda-dobiti-europsku-agenciju-za-lijekove-20161120
  11. ↑ MEP awards 2018: A word from the winners. The Parliament Magazine (engleski). 29. lipnja 2020. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  12. ↑ Izbori članova u EU parlament iz RH (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. srpnja 2019. Pristupljeno 4. srpnja 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. ↑ S&D Group elects its new Bureau. 19. lipnja 2019.
  14. ↑ BORZAN Biljana. Socialists & Democrats (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2022.
  15. ↑ Biljana Borzan. SDP. Pristupljeno 9. lipnja 2024.
  16. ↑ Jedna Unija-jedna kvaliteta (PDF). web.archive.org. 30. listopada 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  17. ↑ HiPP to relaunch Croatian baby food item amid row over inferior products. the Guardian (engleski). 25. rujna 2017. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  18. ↑ Sehnalová, Olga. 19. srpnja 2018. REPORT on dual quality of products in the single market (2018/2008(INI)) (PDF)
  19. ↑ BORZAN, Biljana. IZVJEŠĆE o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane | A8-0175/2017 | Europski parlament. www.europarl.europa.eu. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  20. ↑ EUR-Lex - 52017XC1025(01) - EN - EUR-Lex. eur-lex.europa.eu (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2022.
  21. ↑ Borzan predstavila nove EU smjernice za doniranje hrane | N1 HR. web.archive.org. 11. listopada 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  22. ↑ European Commission. Directorate General for Health and Food Safety.; ICF.; Anthesis.; Brook Lyndhurst.; WRAP. 2018. Market study on date marking and other information provided on food labels and food waste prevention: final report. Publications Office. LU. doi:10.2875/808514
  23. ↑ 'U EU se baci 90 milijuna tona hrane, a dobar dio je iskoristiv'. www.24sata.hr. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  24. ↑ Regulation (EU) 2018/644 of the European Parliament and of the Council of 18 April 2018 on cross-border parcel delivery services (Text with EEA relevance. ) (engleski). 2. svibnja 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  25. ↑ Regulation (EU) 2018/302 of the European Parliament and of the Council of 28 February 2018 on addressing unjustified geo-blocking and other forms of discrimination based on customers' nationality, place of residence or place of establishment within the internal market and amending Regulations (EC) No 2006/2004 and (EU) 2017/2394 and Directive 2009/22/EC (Text with EEA relevance. ) (engleski). 2. ožujka 2018. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  26. ↑ Regulation (EU) 2017/1128 of the European Parliament and of the Council of 14 June 2017 on cross-border portability of online content services in the internal marketText with EEA relevance (engleski). 30. lipnja 2017. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  27. ↑ Medicinski uređaji: veća sigurnost | Vijesti | Europski parlament. www.europarl.europa.eu. 4. svibnja 2017. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  28. ↑ EUR-Lex - 52016PC0590 - EN - EUR-Lex. eur-lex.europa.eu (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2022.
  29. ↑ Direktiva (EU) 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o izmjeni Direktive 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojem državnom području Tekst značajan za EGP. 13. ožujka 2015. Pristupljeno 9. rujna 2022.
  30. ↑ P8 TA(2017)0287 A longer lifetime for products: benefits for consumers and companies (PDF). European Parliament
  31. ↑ P8_TA(2015)0331 Possible extension of geographical indication protection of the EU to non-agricultural products (PDF). European Parliament
  32. ↑ http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2F%2FEP%2F%2FNONSGML%2BWDECL%2BP8-DCL-2015-0004%2B0%2BDOC%2BPDF%2BV0%2F%2FEN
  33. ↑ http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bCOMPARL%2bPE-557.295%2b02%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fEN
  34. ↑ Gloria - Ljubavna priča Biljane Borzan! Supruga Vladimira upoznala je u srednjoj školi - i otad su nerazdvojni. www.gloria.hr. 14. veljače 2021. Pristupljeno 9. lipnja 2024.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Biljana_Borzan&oldid=6973588"