Prijeđi na sadržaj

Bazilije Pandžić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 80: Redak 80:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
{{commonscat}}
* [http://fra3.net/dogodilo-se/fra-bazilije-proslavio-97-godina-zivota-1030 ''Fra Bazilije proslavio 97. rođendan!'', fra3.net, 2015-01-30] (Croatian).
* [http://fra3.net/dogodilo-se/fra-bazilije-proslavio-97-godina-zivota-1030 ''Fra Bazilije proslavio 97. rođendan!'', fra3.net, 2015-01-30].
* [http://www.jutarnji.hr/kako-sam-cuvao-vatikanske-tajne/185719/ ''Kako sam čuvao Vatikanske tajne'', jutarnji.hr, 2008-03-30] (Croatian).
* [http://www.jutarnji.hr/kako-sam-cuvao-vatikanske-tajne/185719/ ''Kako sam čuvao Vatikanske tajne'', jutarnji.hr, 2008-03-30].


==Izvori==
==Izvori==

Inačica od 15. listopada 2016. u 10:18

Bazilije Pandžić
Bazilije Stjepan Pandžić u Zagrebu, 2011
Rođenje30. siječnja 1918.
Drinovci, Bosna i Hercegovina
NacionalnostHrvat
Književni periodNovi vijek
VIAF-ID, GND-ID
Portal o životopisima

Bazilije Pandžić (također fra Bazilije Stjepan Pandžić) (* 30. siječnja 1918., Drinovci, Bosna i Hercegovina) je poznati hrvatski povjesničar, arhivar i orijentalist iz Hercegovine.[1]

Životopis

Bazilije Pandžić rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, kotar Ljubuški, tada još u Austro-Ugarskoj, a trenutno živi u Zagrebu. Pučku je školu završio u rodnom mjestu 1929., klasičnu gimnaziju (1938.) na Širokom Brijegu, a novicijat na Humcu. Filozofsko-teološki studij započinje u Mostaru koji kao svećenik (zaređen je 1941.) od 1942. nastavlja u Rimu i okončava licencijatom 1943. Na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorira (dr. theol.) 1945. tezom o prošlosti Trebinjsko-mrkanske biskupije (De dioecesi tribuniensi et mercanensi, Romae 1959). God. 1947. diplomira na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku pri Vatikanskom tajnom arhivu, čime stječe titulu paleographus et archivarius. Usporedno je na Rimskom državnom sveučilištu (La Sapienza) studirao lettere, odjel za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski), gdje je 1951. promoviran u dr. phil.[1]

Želja mu je bila u osmanlijskim arhivima u Carigradu istraživati dotada nepoznate izvore za povijest Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Dubrovnika. Međutim, 1947. biva mu povjerena služba generalnog arhivara Franjevačkog reda (OFM) u Rimu koju obavlja do 1985. Kao arhivar sudjeluje na međunarodnim kongresima arhivara (u Parizu, Moskvi, Firenci, itd.), surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Svoje iskustvo arhivara zaokružio je knjigom Archivistica ecclesiastica (1967.), koju je izdao Vatikanski tajni arhiv. Zapravo, čitav se znanstveni rad Stjepana Bazilija Pandžića temelji na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, veliki broj znanstvenih i stručnih rasprava, te stotine novinskih članaka. Pisao je uglavnom na latinskom, hrvatskom i talijanskom, a ponekad i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku. Knjige i rasprave je također objavljivao u raznim zemljama (Vatikan, Italija, Hrvatska, BiH, Španjolska, Argentina, SAD, Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija i Poljska). Ovdje izdvajamo samo neke od njegovih radova.[1]

Za opću povijest Reda svakako su najznačajnija dva monumentalna sveska (folijata) Annales Minorum (sv. 31/1956. i 32/1964.), tj. continuatio istoga niza koji je započeo irski franjevac Lucas Wadding u 17. st. Za povijest misija u nizu Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum priložio je 4. svezak: Regiones Proximi Orientis et Paeninsulae Balcanicae (1974).[1]

Kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca surađivao je s nekoliko papa. Objavio je tri tzv. pozicije (positio), tj. povijesno-kritička izdanja o životu i djelovanju pojedinih osoba. Prvu takvu positio objavio je o Nikoli Taveliću (1961.), na temelju koje je bl. Nikolu papa Pavao VI. proglasio svetim (1970). Druga positio (1970.) donosi kritički prikazane izvore o životu Beatrice de Silva, španjolskoga podrijetla, a treća je (1983.) o njemačkom franjevcu Liberatu Weissu i drugovima.[1]

Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL (1970.), koja je u izbjeglištvu, prije konačne selidbe u Mostar, objavila 70 knjiga, a bio je i suosnivač Hrvatskoga povijenog instituta u Rimu. U izbjeglištvu je, pored čisto znanstvenih rasprava, povremeno objavljivao i novinske priloge u Hrvatskom katoličkom glasniku i Hrvatskom kalendaru iz Chicaga, a po povratku u Domovinu surađuje u raznim znanstvenim zbornicima i časopisima (Nova et vetera, Bosna franciscana, Hercegovina franciscana, Kršni zavičaj, Naša ognjišta, Vrutak, itd.). Od 1995. Stjepan Bazilije Pandžić živi u Zagrebu, gdje je nastavio svoj istraživački i znanstveni rad. U novije je vrijeme objavio nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae (2003. i 2009.), te Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom (2001.). Objavljena su i Sabrana djela Bazilija Stjepana Pandžića (DVD-ROM) gdje su presnimljeni (PDF) na oko 10000 stranica svi njegovi znanstveni radovi, tj. uz brojne studije i 22 monografije. Isti DVD donosi i potpunu bibliografiju Stjepana Pandžića, tj. uključujući i popis svih novinskih i kraćih priloga koji inače tu nisu presnimljeni i objavljeni: Stephani Basilii Pandžić O.F.M., Opera omnia typis edita. Collegit Zvonko Pandžić. Editio electronico modo confecta. Zagreb: Editiones Tusculanae 2010. Nakon objavljivanja sabranih djela 2011. god. Stjepan Bazilije Pandžić objavio je još dvije knjige: drugo, prošireno izdanje sintetskoga djela Hercegovački franjevci (Mostar, 2011.), te knjigu fundamentalno-teoloških razmišljanja Ususret Bogu, Zagreb 2011.[1]

Djela

Bazilije Pandžić je objavio 24 znanstvene knjige i mnoštvo znanstvnih rasprava na različitim jezicima. Ovdje donosimao samo popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF-formatu) u djelu:[1]

Hrvatska djela

  • Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić (Priredio, zajedno s fra Dionizijem Lasićem). Rim 1963.
  • Životopis fra Dominika Mandića. Izdanje ZIRAL knjiga 64, Sabrana djela Dominika Mandića, vol. 12. Bazilije Pandžić. Chicago 1994.
  • Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2001.
  • Svjetlo na krovu Afrike. Mučenici fra Liberat Weiss i njegova subraća (3 ožujka 1716). Izdanje Teovizija, Zagreb 2003.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II (1700–1849). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III (1850–1892). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
  • Maksimirska razmišljanja. Bazilije Pandžić. Zagreb 2004.
  • Kraljevi i gradovi. Crtice iz hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Zagreb: Tusculanae editiones.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, 1206-1699. sv. I.. Sabrao i za tisak pripremio Dominik Mandić, novo izdanje priredio i nadopunio Bazilije S. Pandžić. Mostar/Zagreb: ZIRAL. 2009.
  • Priredio (zajedno s fra Dionizijem Lasićem): Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Rim 1963, drugo izdanje Zagreb 2009.
  • Tragovi jednog života. Bazilije Pandžić. Zagreb 2009.
  • Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL; drugo, prošireno izdanje 2011.

Latinska djela

  • Annales Minorum, vol. XXXI (1661–1670). Bazilije Pandžić. Rim 1956.
  • De dioecesi tribuniensi et mercanensi, u Studia Antoniana, vol. 12. Bazilije Pandžić. Rim 1959.
  • Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
  • Annales Minorum, vol. XXXII (1671–1680). Bazilije Pandžić. Rim 1964.
  • Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
  • Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum, vol. IV. Regiones proximi Orientis et paeninsulae Balcanicae. Bazilije Pandžić. Rim 1974.
  • Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1983.

Talijanska djela

  • Archivistica ecclesiastica, Pontificia commissione per gli archivi ecclesiastici, vol. III. S. Duca e Bazilije Pandžić. Città del Vaticano 1967.

Njemačka djela

  • Sehnsucht nach Äthiopien. Bazilije Pandžić (O.F.M.) und P. Ludwig Raber (O.F.M.). Mödling 1988.
  • Juraj Dragišić und Johannes Reuchlin, u Georgius Benignus (Juraj Dragišić), Defensio praestantissimi viri Joannis Reuchlin. Nachdruck und Kommentar. E. v. Erdmann-Pandžić und Bazilije Pandžić. Bamberg 1989.
  • Bosna Argentina. Studien zur Geschichte des Franziskanerordens in Bosnien und der Herzegowina. Bazilije Pandžić. Köln, Waimar, Wien: Böhlau Verlag.

Engleska djela

  • A review of Croatian History. Bazilije Pandžić. Chicago 1954.

Literatura

  • Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera omnia typis edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010. ISBN 978-953-55514-0-9
  • Elisabeth von Erdmann-Pandžić, ed. Regiones Paeninsulae Balcanicae et Proximi Orientis. Festschrift für Basilius S. Pandžić. Bamberg 1988.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bazilije Pandžić

Izvori

  1. a b c d e f g Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera Omnia Typis Edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010.