Prijeđi na sadržaj

Bitka na rijeci Šajo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: sk:Bitka pri rieke Slaná
Xqbot (razgovor | doprinosi)
Redak 71: Redak 71:
[[ja:モヒの戦い]]
[[ja:モヒの戦い]]
[[lt:Mohi slėnio mūšis]]
[[lt:Mohi slėnio mūšis]]
[[mn:Мохигийн тулалдаан]]
[[ms:Pertempuran Mohi]]
[[ms:Pertempuran Mohi]]
[[pl:Bitwa na równinie Mohi]]
[[pl:Bitwa na równinie Mohi]]

Inačica od 26. veljača 2011. u 03:20

Bitka kod mjesta Mohi
sukob: tatarski pohod na Ugarsku i Hrvatsku

raspored snaga
Vrijeme 9. rujna 1493.
Mjesto Muhijska pustara kod rijeke Šaja, Mađarska
Ishod

Bitka na rijeci Šaju (mađarski: Muhi csata, slovački: bitka pri rieke Slaná ) je bila glavna bitka između Tatara i Kraljevine Ugarske za vrijeme tatarskog pohoda na Europu. Bitka se odvila na velikoj Muhijskoj pustari, jugozapadno od rijeke Šaja (mađ. Sajó) 11. travnja 1241.. Nakon ove bitke je Ugarska ostala opustošena i u ruševinama. Invazijom je tatarska vojska uništila skoro polovinu naseljenih mjesta. Ostala je bez približno četvrtine stanovništva, ponajviše u nizinskim područjima, posebice u Alföldu gdje je bilo vrlo malo preživjelih, zatim u južnim krajevima Panonske nizine (današnji Banat) i u južnoj Transilvaniji.

Suvremenik navedenih događaja, Toma arhiđakon, detaljno opisuje osobine Tatara/Mongola i njihovu provalu do Jadrana u svojem djelu Historia Salonitana. Navodi njihovo podrijetlo i neka imena kao što su Batu-kan i Kadan. Opisuje način ratovanja, njihovo oružje, a i fizički izgled.[1].

Pozadina

Datoteka:Hungary 1241.png
Tatarska invazija na Ugarsku i Hrvatsku 1241. i 1242.

Mongolsko Carstvo, tijekom svojih invazija, polako se približavalo Europi u prvoj polovici 13. st..

Godine 1223., porazili su narod Kumana, jedan nomadski turkijski narod. Oni zatim bježe u Ugarsko Kraljevstvo, gdje bivaju pokršteni, a hrvatsko-ugarski kraljevi dobivaju čak i naslov kraljeva Kumana. Kako su taj narod Mongoli smatrali potčinjenima, to što je Ugarska primila Kumane pod svoje su Mongoli smatrali kao neprijateljskim činom.

Kad su se Mongoli približili ugarskim granicama u ožujku 1241., Mađari su tada optužili kumanskog kana Koteka za tajnu suradnju sa Mongolima, te su ga ubili. Posljedica je bila da su razljućeni Kumani krenuli u pljačku te su uskoro napustili kraljevstvo.

Bitka

Kralj Bela IV. pokušao je spriječiti mongolsku provalu na rijeci Šaju, gdje naređuje uspostaviti vojni logor. U prvom mahu mađarske snage pobjeđuju Mongole u bitci na mostu preko te rijeke 11. travnja. Izgleda da je jedan odbjegli Rus upozorio Mađare na mongolski plan. Nakon toga Mongoli, pod vodstvom Batu-kana i vojskovođe Subudeja mijenjaju plan i napadaju vojni logor zaobilazeći most. Ugarska vojska biva potpuno razbijena, ali kralj Bela uspijeva pobjeći sa bojnog polja.

Nakon te bitke, nije više bilo organizirane vojne sile u kraljevstvu koja bi bila u stanju spriječiti daljnje provale Mongola. Mongoli ulaze duboko unutar područja hrvatsko-ugarskog kraljevstva tijekom 1241. i 1242., stigavši sve do Jadranske obale.

Izvori

  1. Vijenac Džingis, Ogotaj, Kublaj
  • Amitai-Preiss, Reuven. (1998.). The Mamluk-Ilkhanid War. Cambridge University Press. ISBN 0-521-52290-0
  • Gabriel, Richard A., Genghis Khan's Greatest General: Subotai the Valiant. University of Oklahoma Press (30. ožujka, 2006.). ISBN 0806137347.
  • Morgan, David (1990.) The Mongols. Oxford: Blackwell. ISBN 0-631-17563-6
  • Nicolle, David, (1998.). The Mongol Warlords Brockhampton Press.
  • Reagan, Geoffry, (1992.). The Guinness Book of Decisive Battles . Canopy Books, NY.
  • Saunders, J. J. (1971.). The History of the Mongol Conquests, Routledge & Kegan Paul Ltd. ISBN 0-8122-1766-7
  • Sicker, Martin (2000.). The Islamic World in Ascendancy: From the Arab Conquests to the Siege of Vienna, Praeger Publishers.
  • Soucek, Svatopluk (2000.). A History of Inner Asia. Cambridge University Press.
  • Kosztolnyik, Z.J.(1996.). Hungary in the thirteent century. Columbia University Press, East European Monographs No. CDXXXIX, ISBN 0-8803-335-7*
  • Slavko Pavičić: Bitka na Rijeci Šaju (1241.) u Hrvatska i ratna povijest i prvi svjetski rat, 1994. (pretisak), str. 21.

Vidi

Vanjske poveznice