Prijeđi na sadržaj

Plava kosa: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Frka (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 93.136.111.38, vraćeno na zadnju inačicu suradnika BodhisattvaBot
m wikipedija:shema članka
 
(Nisu prikazane 42 međuinačice 30 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Frenchblondie.jpg|mini|266x266px|Prirodna plavuša]]
[[Slika:Ellen Roche-saidshjds.jpg|right|200px|thumb|Fotomodel [[Ellen Rocche]].]]
[[Datoteka:Lars-Unnerstall2.jpg|mini|266x266px|Muskarac plave kose]]
{{nedostaju izvori}}
'''Plava kosa''' je vrsta ljudske [[kosa|kose]] koja potječe od manjka tamnog [[pigment]]a [[eumelanin]]a, a odlikuje se [[boja|bojom]] koja je ima primjese [[žuta|žute]]. Riječ »plav« tu ima [[Praslavenski jezik|praslavensko]] značenje »žućkast«.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski jezični portal|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV1jXBg=&keyword=plav|access-date=2024-09-18|website=hjp.znanje.hr}}</ref>
'''Plavuša''' je naziv za [[žena|ženu]] čija je kosa svijetle [[Boja|boje]], odnosno »plava«. Boja kose može varirati od blijedožute do nijansi koje prelaze u riđu. Na Fischer-Sallerovoj ljestvici nijanse plave kose variraju od A do O.


Plavuše se u prirodi pojavljuju relativno rijetko, tako da ih ima oko 1,8 % u svjetskom stanovništvu. Iako se pojavljuju među svim etničkim skupinama, njihova je najveća pojavnost u [[Europa|Europi]], zbog čega se dugo krivo mislilo da su plavuše isključivo europskog podrijetla. Nakon Europe, svijetla boja kose je najčešća među [[Aboridžini Australije|australskim Aboridžinima]].
'''Plavuša''' je naziv koji se koristi za [[žena|ženu]] čija je kosa svijetle [[Boja|boje]], odnosno "plava". Boja kose može varirati od blijedožute do nijansi koje prelaze u riđu. Takva boja je nedostatak pigmenta koji se zove eumelanin.


U [[Antički Rim|starom Rimu]] bogate žene kupovale su perike napravljene od kose [[Germani|germanskih]] robova i ropkinja, odnosno bojale kosu u svijetlo.
Plavuše se u prirodi pojavljuju relativno rijetko, tako da ih ima oko 1,8 % u svjetskoj populaciji. Iako se pojavljuju među svim etničkim grupama i rasama, njihova najveća koncentracija je u [[Europa|Europi]], zbog čega se dugo krivo mislilo da su prirodne plavuše samo u Europi, odnosno da su isključivo europskog porijekla. Nakon Europe, svijetla boja kose je najčešća među [[Aboridžini Australije|australskim Aboridžinima]].


U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] plavuše su postale metom [[seksizam|seksističkih]] stereotipa koji takvu boju kose vezuju uz nedostatak inteligencije ili [[promiskuitet]]. Takvi se stereotipi odražavaju, između ostalog, kroz [[humor|viceve]] o plavušama ili u [[popularna kultura|popularnoj kulturi]] (pr. film ''[[Plavuša s Harvarda]]'').
Prema najnovijim genetskim istraživanjima, relativna brojnost plavuša u Europi je relativno novi fenomen, odnosno osobe svjetlije kose su se počele u većem broju pojavljivati tek prije 11-10.000 godina. Jedna od teorija tvrdi da je to posljedica seksualne selekcije, odnosno da su teški uvjeti života, odnosno veliki broj nesreća tokom lova za vrijeme posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] doveli do neravnoteže u broju muškaraca i žena. Tako je na veliki broj žena dolazio relativno mali broj [[muškarac]]a. Među [[žena]]ma su one sa svjetlijom kosom izgledale "egzotičnije" i atraktivnije, te imale prednost u izboru muških seksualnih partnera, što je omogućilo njihovom recesivnom genu da se reproducira.


== Izvori ==
Tokom kasnijih vjekova, plavuše su se, pogotovo u krajevima gdje nisu postojale u prirodnom broju, smatrale "egzotičnijima", tako da su u [[Antički Rim|starom Rimu]] bogate žene kupovale perike napravljene od kose [[Germani|germanskih]] robova i ropkinja, odnosno bojale kosu u svijetlo ("plavo").
{{izvori}}

U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] su pak, plavuše postale metom [[seksizam|seksističkih]] stereotipa koji takvu boju kose vezuju uz nedostatak inteligencije odnosno [[promiskuitet]]. Takvi se stereotipi odražavaju, između ostalog, kroz [[humor|viceve]] o plavušama.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Blond hair}}
{{WProjekti|commonscat=Blond hair|commonscathr=Plavuše}}

[[Kategorija:Čovjek]]

<!-- interwiki -->


[[Kategorija:Žena]]
[[ang:Fæger hǣr]]
[[ay:Paqupaqu]]
[[Kategorija:Muškarac]]
[[da:Blondine]]
[[de:Blond]]
[[en:Blond]]
[[es:Rubio]]
[[fi:Vaaleahiuksisuus]]
[[fr:Blondeur]]
[[gd:Gruag bhàn]]
[[he:בלונד]]
[[it:Capelli biondi]]
[[ja:金髪]]
[[ka:ქერა]]
[[nl:Blond]]
[[pl:Blond (kolor)]]
[[pt:Loiro]]
[[qu:Suqu]]
[[ru:Блондины]]
[[sh:Plavuša]]
[[simple:Blonde]]
[[sl:Blond]]
[[sr:Плавокосе особе]]
[[sv:Blond]]
[[zh:金髮]]

Posljednja izmjena od 2. prosinca 2024. u 17:28

Prirodna plavuša
Muskarac plave kose

Plava kosa je vrsta ljudske kose koja potječe od manjka tamnog pigmenta eumelanina, a odlikuje se bojom koja je ima primjese žute. Riječ »plav« tu ima praslavensko značenje »žućkast«.[1] Plavuša je naziv za ženu čija je kosa svijetle boje, odnosno »plava«. Boja kose može varirati od blijedožute do nijansi koje prelaze u riđu. Na Fischer-Sallerovoj ljestvici nijanse plave kose variraju od A do O.

Plavuše se u prirodi pojavljuju relativno rijetko, tako da ih ima oko 1,8 % u svjetskom stanovništvu. Iako se pojavljuju među svim etničkim skupinama, njihova je najveća pojavnost u Europi, zbog čega se dugo krivo mislilo da su plavuše isključivo europskog podrijetla. Nakon Europe, svijetla boja kose je najčešća među australskim Aboridžinima.

U starom Rimu bogate žene kupovale su perike napravljene od kose germanskih robova i ropkinja, odnosno bojale kosu u svijetlo.

U 20. stoljeću plavuše su postale metom seksističkih stereotipa koji takvu boju kose vezuju uz nedostatak inteligencije ili promiskuitet. Takvi se stereotipi odražavaju, između ostalog, kroz viceve o plavušama ili u popularnoj kulturi (pr. film Plavuša s Harvarda).

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hrvatski jezični portal. hjp.znanje.hr. Pristupljeno 18. rujna 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Plavuše