Mjanmar: razlika između inačica

Republika Unija Mjanmar; ; Pyidaunzu Thanmăda Myăma Nainngandaw
Zastava	Grb
	Himna; Gabar Majay Bamar Pyay
	; Mjanmar u središnjem položaju na globusu
Glavni grad	Naypyidaw
Službeni jezik	burmanski
Državni vrh
- Predsjednik	Win Myint
- Predsjednik Vlade	Aung San Suu Kyi
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. siječnja 1948.
Površina	39. po veličini
- ukupno	678.500 km2
- % vode	nepozn. %
Stanovništvo	27. po veličini
- ukupno (2004)	42.720.196
- gustoća	62/km2
Valuta	kjat (100 pya)
Pozivni broj	+95
Vremenska zona	UTC +6:30
Internetski nastavak	.mm

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 30. listopada 2024. u 09:43

Mjanmar, Mijanmar, Mianmar drugim imenima Burma, Mjanma, Mianma, službeno Republika Unija Mjanmar je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana). Graniči na zapadu s Bangladešom, na sjeverozapadu s Indijom, na sjeveroistoku s Kinom, na istoku s Laosom te na jugoistoku s Tajlandom.

Ime

Ime Mijanmara odnosno Burme političko je pitanje. Od neovisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, no promjenu nisu priznale oporbene snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjeni narodi u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.

Povijest

Burma je od 1531. do 1885. bila središte neovisnoga kraljevstva koje je svoj vrhunac doživjelo sredinom 18. stoljeća kada je pod mijanmarskom vlašću bio velik dio susjednog Tajlanda i neke indijske pokrajine. Britanci su postupno, u tri rata od 1824. do 1885. osvojili zemlju i uključili je u sastav Britanske Indije. Od 1860. do 1885. godine glavni je grad bio Mandalay.^[1]

Od neovisnosti 1948. Burma je, usprkos gospodarskom oporavku, pokazivala znakove političke nestabilnosti koja je kulminirala 1958. kada je vojni vrh preuzeo vlast, a zatim ponovno 1962. kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu. Politika generala Ne Wina bila je mješavina marksizma i nacionalizma većinskih Burmanaca s gotovo potpunom izolacijom zemlje. Nakon njegovog povlačenja 1988. vlast je preuzela skupina njemu bliskih vojnika na čelu s generalom Sau Maungom koja je isprva nastavila reforme započete pred kraj Winovog razdoblja, ali je nakon 1990. pojačala izolaciju zemlje, ne dopustivši formiranje demokratske vlade nakon izbora na kojima je pobijedila stranka predvođena Aung San Suu Kyi, kćerkom oca mijanmarske neovisnosti Aung Sana. Ona je odbila napustiti Mijanmar i od tada se uglavnom nalazi u kućnom pritvoru.

Zemljopis

U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U središnjem dijelu nalazi se dolina glavne mijanmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim gorjima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. Klima je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Burmanske etničke skupine

Dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski Budizam. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa središnjim vlastima oko zahtjeva za neovisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).

Gospodarstvo

Desetljeća promašene politike marksizma i izolacije učinila su Mijanmar jednom od najsiromašnijih zemalja svijeta^{[nedostaje izvor]}. Većina stanovnika još se uvijek bavi poljoprivredom. Reformski napori u posljednjem desetljeću bili su tek djelomično uspješni, a sankcije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana uvedene 2003. dodatno su pogoršale tešku gospodarsku situaciju.

Religija

Prema popisu stanovništva iz 2014. godine 87.9% stanovništva izjasnilo se kao budisti, 6.2% kao kršćani, 4.3% kao muslimani te 0.5% kao hinduisti. Ustav Mjanmara ne poznaje službenu religiju te na papiru garantira slobodu vjeroispovijesti, ali mnogi zakoni i podzakonski akti donose raznorazne iznimke po tom pitanju, odnosno sam režim teži budizmu.^[2]

Ministarstvo koje je nadležno za religiju nerijetko vrši propagandu samog budizma, sufinancira školovanje u budističkim edukacijskim centrima, odnosno budističkim sveučilištima.

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija Mandalay (pristupljeno 22. rujna 2019.)
↑ Burma - State Department, state.gov, pristupljeno 17. kolovoza 2018.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Mjanmar
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mjanmar
	Wječnik ima rječničku natuknicu Mjanmar

[enciklopedija-1] Hrvatska enciklopedija Mandalay (pristupljeno 22. rujna 2019.)

[2] Burma - State Department, state.gov, pristupljeno 17. kolovoza 2018.

[1]

[2]

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
   ime_genitiv                 = Mjanmara |
   eng_ime                     = Myanmar |
-  zastava                     = Flag of Turkey.svg |
+  zastava                     = Flag of Myanmar.svg |
-  grb                         = Flag of Oman.svg|
+  grb                         = State seal of Myanmar.svg|
   službeni_jezik = [[burmanski jezik|burmanski]] |
   službeni_jezik_napomena     =  |
@@ Redak 13: / Redak 13: @@
   predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
   predstavnik_države          = Predsjednik |
-  predstavnik_države_osoba    = [[Ibrahim pasha]] |
+  predstavnik_države_osoba    = [[Win Myint]] |
-  predsjednik_vlade_osoba     = [[Aganlija]] |
+  predsjednik_vlade_osoba     = [[Aung San Suu Kyi]] |
   površina_poredak            = 39 |
   površina                    = 678.500 |
@@ Redak 22: / Redak 22: @@
   godina_popisa               = 2004        |
   gustoća_stanovništva        = 62 |
-  neovisnost                  = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[4. siječnja]] [[1948]].|
+  neovisnost                  = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[4. siječnja]] [[1948.]]|
-  valuta                      = [[mijanmarski kjat|sultanija]] |
+  valuta                      = [[mijanmarski kjat|kjat]] |
   stoti_dio_valute            = 100 pya |
   vremenska_zona              = +6:30          |
@@ Redak 32: / Redak 32: @@
   pozivni_broj                = +95 |
   komentar                    =  |
-  moto = Tanri uludur
+  moto =
 }}
@@ Redak 38: / Redak 38: @@
 == Ime ==
-Ime Mijanmara odnosno Burme političko je pitanje. Od neovisnosti do [[1989]]. službeno ime zemlje bilo je ''Unija Burma''. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, no promjenu nisu priznale oporbene snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade [[SAD]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Ipak, novo su ime priznali [[Ujedinjeni narodi]] u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.
+Ime Mijanmara odnosno Burme političko je pitanje. Od neovisnosti do [[1989.]] službeno ime zemlje bilo je ''Unija Burma''. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, no promjenu nisu priznale oporbene snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade [[SAD]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Ipak, novo su ime priznali [[Ujedinjeni narodi]] u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.
 == Povijest ==
-Burma je od [[1531]]. do [[1885]]. bila središte neovisnoga kraljevstva koje je svoj vrhunac doživjelo sredinom 18. stoljeća kada je pod mijanmarskom vlašću bio velik dio susjednog Tajlanda i neke indijske pokrajine. Britanci su postupno, u tri rata od [[1824]]. do [[1885]]. osvojili zemlju i uključili je u sastav Britanske Indije. Od 1860. do 1885. godine glavni je grad bio [[Mandalay]].<ref name=enciklopedija>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=38550 Hrvatska enciklopedija] Mandalay (pristupljeno 22. rujna 2019.)</ref>
+Burma je od [[1531.]] do [[1885.]] bila središte neovisnoga kraljevstva koje je svoj vrhunac doživjelo sredinom 18. stoljeća kada je pod mijanmarskom vlašću bio velik dio susjednog Tajlanda i neke indijske pokrajine. Britanci su postupno, u tri rata od [[1824.]] do [[1885.]] osvojili zemlju i uključili je u sastav Britanske Indije. Od 1860. do 1885. godine glavni je grad bio [[Mandalay]].<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=38550 Hrvatska enciklopedija] Mandalay (pristupljeno 22. rujna 2019.)</ref>
-Od neovisnosti [[1948]]. Burma je, usprkos gospodarskom oporavku, pokazivala znakove političke nestabilnosti koja je kulminirala [[1958]]. kada je vojni vrh preuzeo vlast, a zatim ponovno [[1962]]. kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu. [[Politika]] [[general]]a [[Ne Win]]a bila je mješavina marksizma i nacionalizma većinskih Burmanaca s gotovo potpunom izolacijom zemlje. Nakon njegovog povlačenja [[1988]]. vlast je preuzela skupina njemu bliskih vojnika na čelu s generalom [[Sau Maung]]om koja je isprva nastavila reforme započete pred kraj Winovog razdoblja, ali je nakon [[1990]]. pojačala izolaciju zemlje, ne dopustivši formiranje demokratske vlade nakon izbora na kojima je pobijedila stranka predvođena [[Aung San Suu Kyi]], kćerkom oca mijanmarske neovisnosti [[Aung San]]a. Ona je odbila napustiti Mijanmar i od tada se uglavnom nalazi u kućnom pritvoru.
+Od neovisnosti [[1948.]] Burma je, usprkos gospodarskom oporavku, pokazivala znakove političke nestabilnosti koja je kulminirala [[1958.]] kada je vojni vrh preuzeo vlast, a zatim ponovno [[1962.]] kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu. [[Politika]] [[general]]a [[Ne Win]]a bila je mješavina marksizma i nacionalizma većinskih Burmanaca s gotovo potpunom izolacijom zemlje. Nakon njegovog povlačenja [[1988.]] vlast je preuzela skupina njemu bliskih vojnika na čelu s generalom [[Sau Maung]]om koja je isprva nastavila reforme započete pred kraj Winovog razdoblja, ali je nakon [[1990.]] pojačala izolaciju zemlje, ne dopustivši formiranje demokratske vlade nakon izbora na kojima je pobijedila stranka predvođena [[Aung San Suu Kyi]], kćerkom oca mijanmarske neovisnosti [[Aung San]]a. Ona je odbila napustiti Mijanmar i od tada se uglavnom nalazi u kućnom pritvoru.
 == Zemljopis ==
@@ Redak 53: / Redak 53: @@
 == Gospodarstvo ==
-Desetljeća promašene politike marksizma i izolacije učinila su Mijanmar jednom od najsiromašnijih zemalja svijeta. Većina stanovnika još se uvijek bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Reformski napori u posljednjem desetljeću bili su tek djelomično uspješni, a sankcije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i [[Japan]]a uvedene 2003. dodatno su pogoršale tešku gospodarsku situaciju.
+Desetljeća promašene politike marksizma i izolacije učinila su Mijanmar jednom od najsiromašnijih zemalja svijeta{{Nedostaje izvor}}. Većina stanovnika još se uvijek bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Reformski napori u posljednjem desetljeću bili su tek djelomično uspješni, a sankcije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i [[Japan]]a uvedene 2003. dodatno su pogoršale tešku gospodarsku situaciju.
 ==Religija==
@@ Redak 59: / Redak 59: @@
 Ministarstvo koje je nadležno za religiju nerijetko vrši propagandu samog budizma, sufinancira školovanje u budističkim edukacijskim centrima, odnosno budističkim sveučilištima.
+==Izvori==
+{{Izvori}}
 == Vanjske poveznice ==
@@ Redak 69: / Redak 72: @@
 |wječnik      = Mjanmar
 }}
-==Izvori==
-{{Izvori}}
 {{Azija}}
 [[Kategorija:Mjanmar| ]]