Prijeđi na sadržaj

Wittenberg: razlika između inačica

Koordinate: 51°51′N 12°39′E / 51.850°N 12.650°E / 51.850; 12.650
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ka:ვიტენბერგი
 
(Nije prikazana jedna međuinačica 20 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{Njemački grad
{{Njemački grad
|ime=Wittenberg
|ime=Lutherov grad Wittenberg
|izvorno ime=<small>Lutherstadt Wittenberg</small>
|izvorno ime=<small>Lutherstadt Wittenberg</small>
|slika=Wittenberg Market square.JPG
|slika=Wittenberg Market square.JPG
|slika grba=Wappen Wittenberg.png
|slika grba=DEU Wittenberg COA.svg
|slika karte=
|slika karte=
|geslo=
|geslo=
Redak 27: Redak 27:
|stranica=[http://www.wittenberg.de/ wittenberg.de]
|stranica=[http://www.wittenberg.de/ wittenberg.de]
}}
}}
'''[[Martin Luther|Lutherov]] grad Wittenberg''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Lutherstadt Wittenberg'') grad je u [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkoj pokrajini]] [[Saska-Anhalt|Saskoj-Anhaltu]]. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci [[Laba|Elbi]].

'''[[Martin Luther|Luteranski]] grad Wittenberg''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Lutherstadt Wittenberg'') grad je u [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkoj pokrajini]] [[Saska-Anhalt|Saskoj-Anhaltu]]. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci [[Elba|Elbi]].


Wittenberg je značajan zbog svoje veze s [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i početkom [[Reformacija|reformacije]] i [[Protestantizam|protestantizma]].
Wittenberg je značajan zbog svoje veze s [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i početkom [[Reformacija|reformacije]] i [[Protestantizam|protestantizma]].
[[Datoteka:La2-martinluther.jpg|mini|lijevo|<center>Lutherov spomenik na glavnom trgu starog grada (''Marktplatz'')]]

== Povijest ==
== Povijest ==


Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo [[Flamanci|Flamanskih]] kolonizatora pod upravom dinastije [[Ascania]]. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova [[Saxe-Wittenberg]], te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smjetštaju u slijedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji [[Wettin]]. Koncem [[15. stoljeće|15. st.]] postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ [[Fridrik III. Saski|Fridrik III.]] Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko [[Elba|Elbe]] (1486.-1490.), dvorska crkva ''Schlosskirche'' (1496.-1506.) i obnavlja se palača.
Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo [[Flamanci|Flamanskih]] kolonizatora pod upravom dinastije [[Ascania]]. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova [[Saxe-Wittenberg]], te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji [[Wettin]]. Koncem [[15. stoljeće|15. st.]] postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ [[Fridrik III. Saski|Fridrik III.]] Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko [[Laba|Elbe]] (1486.1490.), dvorska crkva ''Schlosskirche'' (1496.1506.) i obnavlja se palača.

[[Datoteka:Luther Wittenberg.JPG|mini|lijevo|<center>Lutherov spomenik na glavnom trgu starog grada (''Marktplatz'').]]
[[Sveučilište u Wittenbergu]] je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i [[Martin Luther]] (koji je tu bio profesro teologije od 1508.) i [[Philipp Melanchthon]] (profesro grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je [[31. listopada]] [[1517.]] god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta [[Katoličanstvo|Katoličke crkve]], na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih [[Lutherovih 95 teza|95 teza]] o [[Indulgencija|indulgencijama]], [[dogma]]ma i uređenju crkve.
[[Sveučilište u Wittenbergu]] je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i [[Martin Luther]] (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i [[Philipp Melanchthon]] (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je [[31. listopada]] [[1517.]] god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta [[Katoličanstvo|Katoličke crkve]], na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih [[Lutherovih 95 teza|95 teza]] o [[indulgencija]]ma, [[dogma]]ma i uređenju crkve.


Tijekom [[Sedmogodišnji rat|sedmogodišnjeg rata]] 1760. god., Wittenberg, tada [[Pruska|Pruski]] grad, bombardirali su [[Austrijanci]]. [[Francuzi]] pod [[Napoleon]]om ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom [[Tauentzien]]a ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u [[Saska|Saskoj pokrajini]]. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.
Tijekom [[Sedmogodišnji rat|sedmogodišnjeg rata]] 1760. god., Wittenberg, tada [[Pruska|Pruski]] grad, bombardirali su [[Austrijanci]]. [[Francuzi]] pod [[Napoleon]]om ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom [[Tauentzien]]a ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u [[Saska|Saskoj pokrajini]]. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.
Redak 44: Redak 43:
==Znamenitosti==
==Znamenitosti==


Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika [[Lucas Cranach|Lucasa Cranacha]]. Na vrata župne crkve Svih svetih (Schlosskirche), "dvorac crkva" podignuta 1496.-1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]]. Obnovljena je od 1885.-1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i [[Philipp Melanchthon|Philippa Melanchthona]], te [[Frederick Wise|Fredericka Wisea]] (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i [[John Konstant|Johna Konstanta]] (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore.
Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika [[Lucas Cranach|Lucasa Cranacha]]. Na vrata [[Crkva Svih Svetih (Wittenberg)|župne crkve Svih svetih]] ''Schlosskirche'' ("dvorac-crkva"), podignuta 1496.1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]]. Obnovljena je od 1885.1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i [[Philipp Melanchthon|Philippa Melanchthona]], te [[Frederick Wise|Fredericka Wisea]] (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i [[John Konstant|Johna Konstanta]] (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore.


Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao ''[[Posljednja večera]]'' (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472.-1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i [[Bugenhagen]]a uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata ''Elster'', gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.
Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao ''[[Posljednja večera]]'' (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472.1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i [[Bugenhagen]]a uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata ''Elster'', gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.


<gallery>
<gallery>
Slika:Altstadt Wittenberg.JPG|<center>Pogled na ulice Wittenberga s gradskom crkvom (''Stadtkirche'') u sredini.
Slika:Altstadt Wittenberg.JPG|<center>Pogled na ulice Wittenberga s gradskom crkvom (''Stadtkirche'') u sredini.
Slika:Wittenberg Schlosskirche.JPG|<center>Crkva Svih Svetih (''Schlosskirche'')
Slika:Wittenberg Schlosskirche.JPG|<center>Crkva Svih Svetih (''Schlosskirche'')
Slika:Wittenberg Melachtonhaus.JPG|<center>''Melachtonhaus''
Slika:Lutherstadt Wittenberg 09-2016 photo05.jpg|<center>''Augusteum'' i ''Lutherhaus''
Slika:Rathaus Wittenberg.JPG|<center>Gradska vijećnica (''Rathaus Wittenberg'')
Slika:Lutherstadt Wittenberg 09-2016 photo10.jpg|<center>''Melachtonhaus''
Slika:Lutherstadt Wittenberg 09-2016 photo03.jpg|<center>Gradska vijećnica (''Rathaus Wittenberg'')
</gallery>
</gallery>

== Partnerski gradovi ==
Wittenberg je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

* {{Z|NJE}} [[Bretten]], [[Njemačka]], od [[1990.]]
* {{Z|MAĐ}} [[Békéscsaba]], [[Mađarska]], od [[1999.]]
* {{Z|NJE}} [[Göttingen]], [[Njemačka]], od [[1988.]]
* {{Z|DAN}} [[Haderslev]], [[Danska]], od [[2004.]]
* {{Z|SAD}} [[Springfield]], [[Ohio]], [[SAD]], od [[1995.]]


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.wittenberg.de Službena stranica] {{de icon}} {{en icon}}
* [http://www.martinluther.de Lutherova memorijalna zaklada Saske-Anhalta] {{de icon}} {{en icon}}
* [http://www.wittenberg.de Službena stranica] {{de icon}} {{eng oznaka}}
* [http://www.martinluther.de Lutherova memorijalna zaklada Saske-Anhalta] {{de icon}} {{eng oznaka}}
===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commonscat=Wittenberg
|commonscathr=Wittenberg
}}
{{mrva-grad-njemačka}}
{{mrva-grad-njemačka}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}


[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Saska-Anhalt]]

<!-- interwiki -->

[[az:Vittenberq]]
[[bs:Wittenberg]]
[[ca:Wittenberg]]
[[cs:Lutherstadt Wittenberg]]
[[da:Wittenberg]]
[[de:Lutherstadt Wittenberg]]
[[el:Βιτεμβέργη]]
[[en:Wittenberg]]
[[eo:Wittenberg]]
[[es:Wittenberg]]
[[et:Wittenberg]]
[[fa:ویتنبرگ]]
[[fi:Wittenberg]]
[[fr:Wittemberg]]
[[gd:Wittenberg]]
[[hsb:Wittenberg]]
[[hu:Lutherstadt Wittenberg]]
[[is:Wittenberg]]
[[it:Wittenberg]]
[[ja:ヴィッテンベルク]]
[[jv:Wittenberg]]
[[ka:ვიტენბერგი]]
[[kk:Виттенберг]]
[[ko:비텐베르크]]
[[la:Wittenberga]]
[[lt:Vitenbergas]]
[[nds:Wittenbarg]]
[[nl:Wittenberg (stad)]]
[[no:Wittenberg]]
[[pl:Wittenberga]]
[[pt:Wittenberg]]
[[ro:Lutherstadt Wittenberg]]
[[ru:Виттенберг]]
[[simple:Lutherstadt Wittenberg]]
[[sk:Lutherstadt Wittenberg]]
[[sr:Лутерштат Витенберг]]
[[sv:Wittenberg]]
[[vec:Wittenberg]]
[[vi:Wittenberg]]
[[vo:Wittenberg (Deutän)]]
[[war:Wittenberg]]
[[zh:维滕贝格]]

Posljednja izmjena od 6. listopada 2024. u 06:07

Lutherov grad Wittenberg
Lutherstadt Wittenberg
Lutherov grad Wittenberg
Grb grada Lutherov grad Wittenberg
Koordinate: 51°51′N 12°39′E / 51.850°N 12.650°E / 51.850; 12.650
Država Njemačka
Savezna država Zastava Saske-Anhalta Saska-Anhalt
Okrug Wittenberg
Gradonačelnik Eckhard Naumann (SPD)
Površina 160,20 km2
Nadmorska visina 67 m
Stanovništvo 50.408 (31. prosinca 2008.)
Gustoća stanovništva 210 stan./km2
Poštanski broj 06886
Pozivni broj 03491
Registarska oznaka WB
Službena stranica wittenberg.de
Karta
Lutherov grad Wittenberg na zemljovidu Njemačke
Lutherov grad Wittenberg
Lutherov grad Wittenberg
Položaj grada na karti Njemačke

Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci Elbi.

Wittenberg je značajan zbog svoje veze s Martinom Lutherom i početkom reformacije i protestantizma.

Lutherov spomenik na glavnom trgu starog grada (Marktplatz)

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo Flamanskih kolonizatora pod upravom dinastije Ascania. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova Saxe-Wittenberg, te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji Wettin. Koncem 15. st. postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ Fridrik III. Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko Elbe (1486. – 1490.), dvorska crkva Schlosskirche (1496. – 1506.) i obnavlja se palača.

Sveučilište u Wittenbergu je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i Martin Luther (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i Philipp Melanchthon (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je 31. listopada 1517. god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.

Tijekom sedmogodišnjeg rata 1760. god., Wittenberg, tada Pruski grad, bombardirali su Austrijanci. Francuzi pod Napoleonom ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom Tauentziena ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u Saskoj pokrajini. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.

Povijesni centar Wittenberga je pošteđen bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, ali su Saveznici bombardirali tvornicu zrakoplova, kuće i kolodvor na rubovima grada. Grad su sovjetske trupe okupirale 1945., a 1949. god. je ušao u sastav novostvorenog DDR-a. Nakon ujedinjenja Njemačke, postao je dijelom pokrajine Saske-Anhalta.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika Lucasa Cranacha. Na vrata župne crkve Svih svetih Schlosskirche ("dvorac-crkva"), podignuta 1496. – 1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme Sedmogodišnjeg rata. Obnovljena je od 1885. – 1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i Philippa Melanchthona, te Fredericka Wisea (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i Johna Konstanta (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore.

Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao Posljednja večera (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472. – 1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i Bugenhagena uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata Elster, gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.

Partnerski gradovi

[uredi | uredi kôd]

Wittenberg je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Wittenberg
Nedovršeni članak Wittenberg koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.