Vratišinec: razlika između inačica

Vratišinec
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Međimurska
Načelnik	Mihael Grbavec
Naselja	2 općinska naselja
Površina	16,3 km2
Površina središta	7,3 km2
Koordinate	46°29′N 16°28′E / 46.48°N 16.46°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1673
– gustoća	103 st./km2
Urbano	1155
– gustoća	158 st./km2
Odredišna pošta	40315 Mursko Središće
Stranica	vratisinec.hr
	Vratišinec Vratišinec na zemljovidu Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 27. lipnja 2024. u 16:59

Vratišinec (mađarski Murasiklós) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.

Općinska naselja

U sastavu općine su 2 samostalna naselja: Gornji Kraljevec i Vratišinec. Uz njih, tu je i zaselak Remis.

Povijest

U do sada poznatim povijesnim vrelima Vratišinec se prvi puta spominje 1458. godine kao posjed grofova Celjskih pod imenom Bratrvsincz. Već 1478. spominje se kao Bratischinecz, 1636. godine kao Wratissnicz, a 1752. kao Vratissinecz. Poznati mađarski jezikoslovac dr. Laszlo Hadrovicz tvrdi da Vratišincu ime potječe od imenice brat, odnosno osobnog imena Bratiša/Vratiša. Naime, kao i mnoga međimurska mjesta i Vratišinec je ime dobio po svom nekadašnjem feudalnom gospodaru (Bratiša, Vratiša).

Poznate osobe

Dr. Vinko Žganec (* Vratišinec 20. siječnja 1890. - † Zagreb 12. prosinca 1976.) najpoznatiji hrvatski etnomuzikolog i melograf 20. stoljeća
Antun Bukovec, hrv. športski, prosvjetni, kulturni, društveno-politički radnik

Udruge

KUD dr Vinko Žganec Vratišinec

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Kraljevec Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec Udruga mladih Vratišinec Lovačko društvo ZEC Vratišinec

Obrazovanje

U mjestu je novouređena i modernizirana osnovna škola u kojoj nekoliko stotina djece od prvog do osmog razreda provodi veliki dio dana. U blizini škole nalazi se rukometno i košarkaško igralište.

Šport

Župa Vratišinec - Uzvišenje sv. Križa

Župa Uzvišenja Svetoga Križa - Vratišinec osnovana je 1. studenoga 1789. godine. Bila je to godina Francuske revolucije. Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osnovao osamdesetak novih župa. Župa je nastala dismembracijom župe Selnica. Prvi župnik novoosnovane župe je bio Luka Rosina rodom iz Svetoga Ivana Zeline. U Vratišincu je postojala drvena filijalna kapelica. Vizitacija 1760. godine kaže da je narod sa svojim župnikom podigao novu zidanu kapelicu. Crkva je postala župnom 1789. godine. Do danas je od nje sačuvano samo pravokutno svetište, te oltar s raspećem. S vanjske strane uzidane su nadgrobne ploče iz 1811., 1815. i 1826. godine, među kojima se ističe ploča Lovre Hranjeca, vratišinečkog župnika. Za novu crkvu temeljni kamen je postavljen 19. ožujka 1896. godine, za župnikovanja Martina Kotera. U župnoj blagovaonici postoji njegova slika u naravnoj veličini gdje on drži u desnoj ruci plan nove crkve. Godine 1896. crkvu je gradio varaždinski graditelj Marandini uz pomoć vjernika. Podignuta je u rekordnom vremenu i blagoslovljena 3. siječnja 1897. po arhiđakonu Franji Kečkešu.

Ta prostrana pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, s prostranim kapelama te sakristijom i spremištem uz kapele tik do svetišta, poduprta je s dvadeset osam kontrafora. Pred glavnim pročeljem smještene su dvije kasnobarokne kamene plastike rimskih mučenika sv. Ivana i sv. Pavla iz 1779. na visokim četverokutnim postoljima. Spominje se kao vrijedan inventar iz prvotne crkve: tri oltara, propovjedaonica s reljefom Dobroga Pastira, orgulje iz polovice 18. stoljeća dopremljene iz župne crkve iz Varaždina 1896. godine. Osamljeni primjer sjevernjačkog renesansnog slikarstva iz prve polovice 16. stoljeća predstavlja slika Bogorodice s Djetetom na pokrajnjem oltaru. Na oltaru Marije Snježne nalazi se, osim drvenih kipova Joakima i Ane, i slika Bogorodice s Djetetom, koja se kvalitetom ističe među crkvama Međimurja. Naslikao ju je P. Paul godine 1552. Renovirao ju je Adametz 1822. prilikom tristogodišnjice postojanja. Tom prilikom je povećana s 86,5x67 cm, na 118 cm po dužini i tako prilagođena za oltarnu sliku. Pretpostavlja se da su tada Marijina i Isusova glava okrunjene pozlaćenim aplikacijama u obliku krune. Protestantizam je i tu prevladao od godine 1570. – 1623. Slika Bogorodice s Djetetom u Vratišincu osamljen je primjer sjeverno renesansnog slikarstva ne samo u Međimurju, nego i na području sjeverne Hrvatske. Slika je bila obrađena i predstavljena na mariološkom kongresu u Zaragozi u Španjolskoj koncem prošlog stoljeća. Nikakvo čudo da je od milja nazvana Međimurskom fijolicom.

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

Službene stranice

Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva 2001.

Nedovršeni članak Vratišinec koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{Infookvir općina u Hrvatskoj
-{{Općina |
-ime = Vratišinec|
+|ime              = Vratišinec
+|vrsta            = naselje i općina
-grb = Vratišinec (grb).gif|
+|grb              = Vratišinec (grb).gif
-županija = [[Međimurska županija|Međimurska]] |
+|zastava          =
-broj stanovnika = 2.213|
+|slika            =
-površina = 16,62 |
+|opis slike       =
-naselja = Vratišinec, Gornji Kraljevec |
+|županija         = {{Z+X|MEŽ}}
-načelnik = Zdravko Mlinarić |
+|najbliži grad    =
-poštanski broj = 40316 Vratišinec |
+|načelnica        =
-z. širina = 46.48|
+|načelnik         = Mihael Grbavec
-z. dužina = 16.46|
+|naselja          = [[#Općinska naselja|2 općinska naselja]]
+|površina         = 16,3
+|površina uža     = 7,3
+|visina           =
+|z. širina        = 46.48
+|z. dužina        = 16.46
+|godina popisa    = 2021.
+|stanovništvo     = 1673
+|stanovništvo uže = 1155
+|svetac           =
+|dan              =
+|etnik            =
+|ktetik           =
+|pošta            = 40315 Mursko Središće
+|pozivni broj     =
+|autooznaka       =
+|web              = {{URL|https://vratisinec.hr/}}
+|bilješke         =
 }}
 '''Vratišinec''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Murasiklós'') je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smještena je u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]].
@@ Redak 18: / Redak 36: @@
 <!--== Zemljopis ==
 == Stanovništvo ==
+{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Vratišinec |p1857=722 |p1869=791 |p1880=955 |p1890=1025 |p1900=1156 |p1910=1208 |p1921=1315 |p1931=1689 |p1948=2049 |p1953=2098 |p1961=2177 |p1971=2271 |p1981=2336 |p1991=2394 |p2001=2213 |p2011=1984 |p2021=1673 |napomena=Nastala iz stare općine Čakovec. Od 1857. do 1921. te u 1981. i 1991. sadrži dio podataka općine Podturen. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
+{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vratišinec |p1857=358 |p1869=387 |p1880=443 |p1890=500 |p1900=584 |p1910=646 |p1921=722 |p1931=975 |p1948=1251 |p1953=1275 |p1961=1375 |p1971=1491 |p1981=1461 |p1991=1520 |p2001=1524 |p2011=1392 |p2021=1155 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
 == Uprava ==-->
 == Povijest ==
-U do sada poznatim povijesnim vrelima [[Vratišinec]] se prvi puta spominje [[1458.]] godine kao posjed grofova Celjskih pod imenom Bratrvsincz. Već 1478. spominje se kao Bratischinecz, 1636. godine kao Wratissnicz, a 1752. kao Vratissinecz. Poznati mađarski lingvist dr. Laszlo Hadrovicz tvrdi da Vratišincu ime potječe od imenice brat, odnosno osobnog imena Bratiša, odnosno Vratiša. Naime, kao i mnoga međimurska mjesta i Vratišinec je ime dobio po svom nekadašnjem feudalnom gospodaru (Bratiša, Vratiša).
+U do sada poznatim povijesnim vrelima Vratišinec se prvi puta spominje [[1458.]] godine kao posjed grofova Celjskih pod imenom Bratrvsincz. Već 1478. spominje se kao Bratischinecz, 1636. godine kao Wratissnicz, a 1752. kao Vratissinecz. Poznati mađarski jezikoslovac dr. Laszlo Hadrovicz tvrdi da Vratišincu ime potječe od imenice brat, odnosno osobnog imena Bratiša/Vratiša. Naime, kao i mnoga međimurska mjesta i Vratišinec je ime dobio po svom nekadašnjem feudalnom gospodaru (Bratiša, Vratiša).
 <!--== Gospodarstvo ==-->
 == Poznate osobe ==
 * Dr. [[Vinko Žganec]] (* Vratišinec [[20. siječnja]] [[1890.]] - † [[Zagreb]] [[12. prosinca]] [[1976.]]) najpoznatiji hrvatski [[etnomuzikolog]] i [[melograf]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]
+* [[Antun Bukovec]], hrv. športski, prosvjetni, kulturni, društveno-politički radnik
+[[Datoteka:Noć muzeja 2024, Čakovec - Vinko Žganec.jpg|mini|290px|Dr. [[Vinko Žganec]], prikazan ovdje s članovima Društva Međimuraca u Zagrebu 1955. godine, najpoznatija je osoba rođena u Vratišincu]]
 <!-- prebaciti na [[Vinko Žganec]]
-Gimnaziju je polazio u Varaždinu, a teologiju i studij prava završio je u Zagrebu. Jedno je vrijeme bio i župnik u Dekanovcu, te istaknuti akter priključenja Međimurja matici zemlji na kraju I. svjetskog rata. Još 1916. godine u Zagrebu je izdao prvi svezak "Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja" koji je pobudio veliki interes, gotovo senzaciju u kulturnim i političkim krugovima Hrvatske, te odigrao veliku ulogu pri konačnoj odluci Versajske mirovne konferencije da Međimurje ostane u sastavu Hrvatske. Sakupio je preko 15.000 narodnih pjesama i napjeva. Pisao je o modalnim i tonalnim strukturama narodne pjesme, o folklornim elementima liturgijskog pjevanja, o metrici i ritmici u verzifikaciji narodnog deseterca i drugo. Uz više pravnih djela objavio je Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja u dva sveska, Narodne popijevke iz Hrvatskog Zagorja u tri sveska, "Međimurje u svojim pjesmama", Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline, Pučke popijevke Hrvata iz Zeline i okoline, Gradišćanske jačke i mnoge druge.
+Gimnaziju je polazio u Varaždinu, a teologiju i studij prava završio je u Zagrebu. Jedno je vrijeme bio i župnik u Dekanovcu, te istaknuti akter priključenja Međimurja matici zemlji na kraju I. svjetskog rata. Još 1916. godine u Zagrebu je izdao prvi svezak "Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja" koji je pobudio veliki interes, gotovo senzaciju u kulturnim i političkim krugovima Hrvatske, te odigrao veliku ulogu pri konačnoj odluci Versajske mirovne konferencije da Međimurje ostane u sastavu Hrvatske. Sakupio je preko 15.000 narodnih pjesama i napjeva. Pisao je o modalnim i tonalnim strukturama narodne pjesme, o folklornim elementima liturgijskog pjevanja, o metrici i ritmici u verzifikaciji narodnog deseterca i drugo. Uz više pravnih djela objavio je Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja u dva sveska, Narodne popijevke iz Hrvatskog zagorja u tri sveska, "Međimurje u svojim pjesmama", Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline, Pučke popijevke Hrvata iz Zeline i okoline, Gradišćanske jačke i mnoge druge.
 -->
 == Udruge ==
-* [[KUD dr Vinko Žganec Vratišinec]]
+ [[KUD dr Vinko Žganec Vratišinec]]
+Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec
-* Udruga korisnika bežičnih mreža [[Vratišinec Wireless]]
+Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Kraljevec
+Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec
+Udruga mladih Vratišinec
+Lovačko društvo ZEC Vratišinec
 == Obrazovanje ==
@@ Redak 44: / Redak 70: @@
 == Župa Vratišinec - Uzvišenje sv. Križa ==
-Župa Uzvišenja Svetoga Križa<ref>[http://www.facebook.com/Zupa.Vratisinec Facebook]</ref> - Vratišinec osnovana je [[1. studenoga]] [[1789.] godine. Bila je to godina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] osnovao osamdesetak novih župa. Župa je nastala dismembracijom župe [[Selnica]]. Prvi župnik novoosnovane župe je bio [[Luka Rosina]] rodom iz [[Sveti Ivan Zelina|Svetoga Ivana Zeline]]. U Vratišincu je postojala drvena filijalna kapelica. Vizitacija [[1760.]] godine kaže da je narod sa svojim župnikom podigao novu zidanu kapelicu. Crkva je postala župnom [[1789.]] godine. Do danas je od nje sačuvano samo pravokutno svetište, te oltar sa raspećem. Sa vanjske strane uzidane su nadgrobne ploče iz [[1811.]], [[1815.]] i [[1826.]] godine, među kojima se ističe ploča [[Lovro Hranjec|Lovre Hranjeca]], vratišinečkog župnika. Za novu crkvu temeljni kamen je postavljen [[19. ožujka]] [[1896.]] godine, za župnikovanja Martina Kotera. U župnoj blagovaonici postoji njegova slika u naravnoj veličini gdje on drži u desnoj ruci plan nove crkve. Godine [[1896.]] crkvu je gradio varaždinski graditelj [[Marandini]] uz pomoć vjernika. Podignuta je u rekordnom vremenu i blagoslovljena [[3. siječnja]] [[1897.]] po arhiđakonu [[Franjo Kečkeš|Franji Kečkeš]].
+Župa Uzvišenja Svetoga Križa - Vratišinec osnovana je [[1. studenoga]] [[1789.]] godine. Bila je to godina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] osnovao osamdesetak novih župa. Župa je nastala dismembracijom župe [[Selnica]]. Prvi župnik novoosnovane župe je bio [[Luka Rosina]] rodom iz [[Sveti Ivan Zelina|Svetoga Ivana Zeline]]. U Vratišincu je postojala drvena filijalna kapelica. Vizitacija [[1760.]] godine kaže da je narod sa svojim župnikom podigao novu zidanu kapelicu. Crkva je postala župnom [[1789.]] godine. Do danas je od nje sačuvano samo pravokutno svetište, te oltar s raspećem. S vanjske strane uzidane su nadgrobne ploče iz [[1811.]], [[1815.]] i [[1826.]] godine, među kojima se ističe ploča [[Lovro Hranjec|Lovre Hranjeca]], vratišinečkog župnika. Za novu crkvu temeljni kamen je postavljen [[19. ožujka]] [[1896.]] godine, za župnikovanja Martina Kotera. U župnoj blagovaonici postoji njegova slika u naravnoj veličini gdje on drži u desnoj ruci plan nove crkve. Godine [[1896.]] crkvu je gradio varaždinski graditelj [[Marandini]] uz pomoć vjernika. Podignuta je u rekordnom vremenu i blagoslovljena [[3. siječnja]] [[1897.]] po arhiđakonu [[Franjo Kečkeš|Franji Kečkešu]].
-Ta prostrana pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, s prostranim kapelama te sakristijom i spremištem uz kapele tik do svetišta, poduprta je sa dvadeset osam kontrafora. Pred glavnim pročeljem smještene su dvije kasnobarokne kamene plastike rimskih mučenika [[Sv. Ivan|sv. Ivana]] i [[Sv. Pavao|sv. Pavla]] iz [[1779.]] na visokim četverouganim postamentima. Spominje se kao vrijedan inventar iz prvotne crkve: tri oltara, propovjedaonica sa reljefom ''Dobroga Pastira'', orgulje iz polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dopremljene iz župne crkve iz [[Varaždin|Varaždina]] [[1896.]] godine. Osamljeni primjer sjevernjačkog renesansnog slikarstva iz prve polovice 16. stoljeća predstavlja slika Bogorodice sa Djetetom na pokrajnom oltaru. Na oltaru Marije Snježne nalazi se osim drvenih kipova [[Joakim|Joakima]] i Ane i slika Bogorodice s Djetetom, koja se kvalitetom ističe među crkvama Međimurja. Naslikao ju je P. Paul godine [[1552.|1552.]]. Renovirao ju je Adametz [[1822.]] prilikom tristogodišnjice postojanja. Tom prilikom je povećana sa 86,5x67 cm, na 118 cm po dužini i tako prilagođena za oltarnu sliku. Pretpostavlja se da je tada Marijina i Isusova glava okrunjena pozlaćenim aplikacijama u obliku krune. [[Protestantizam]] je i tu prevladao od godine [[1570.]] – [[1623.]] Slika Bogorodice s Djetetom u Vratišincu osamljen je primjer sjeverno renesansnog slikarstva ne samo u [[Međimurje|Međimurju]], nego i na području sjeverne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Slika je bila obrađena i predstavljena na mariološkom kongresu u [[Zaragoza|Zaragozi]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] koncem prošlog stoljeća. Nikakvo čudo da je od milja nazvana ''međimurskom fijolicom''.
+Ta prostrana pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, s prostranim kapelama te sakristijom i spremištem uz kapele tik do svetišta, poduprta je s dvadeset osam kontrafora. Pred glavnim pročeljem smještene su dvije kasnobarokne kamene plastike rimskih mučenika [[sv. Ivan]]a i [[Sv. Pavao|sv. Pavla]] iz [[1779.]] na visokim četverokutnim postoljima. Spominje se kao vrijedan inventar iz prvotne crkve: tri oltara, propovjedaonica s reljefom ''Dobroga Pastira'', orgulje iz polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dopremljene iz župne crkve iz [[Varaždin]]a [[1896.]] godine. Osamljeni primjer sjevernjačkog renesansnog slikarstva iz prve polovice 16. stoljeća predstavlja slika Bogorodice s Djetetom na pokrajnjem oltaru. Na oltaru Marije Snježne nalazi se, osim drvenih kipova [[Joakim]]a i Ane, i slika Bogorodice s Djetetom, koja se kvalitetom ističe među crkvama Međimurja. Naslikao ju je P. Paul godine [[1552.]] Renovirao ju je Adametz [[1822.]] prilikom tristogodišnjice postojanja. Tom prilikom je povećana s 86,5x67 cm, na 118&nbsp;cm po dužini i tako prilagođena za oltarnu sliku. Pretpostavlja se da su tada Marijina i Isusova glava okrunjene pozlaćenim aplikacijama u obliku krune. [[Protestantizam]] je i tu prevladao od godine [[1570.]] – [[1623.]] Slika Bogorodice s Djetetom u Vratišincu osamljen je primjer sjeverno renesansnog slikarstva ne samo u [[Međimurje|Međimurju]], nego i na području sjeverne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Slika je bila obrađena i predstavljena na mariološkom kongresu u [[Zaragoza|Zaragozi]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] koncem prošlog stoljeća. Nikakvo čudo da je od milja nazvana ''Međimurskom fijolicom''.
 == Izvori ==
@@ Redak 54: / Redak 80: @@
 [http://www.vratisinec.hr/ Službene stranice]
-[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/h01_01_03_zup20-5045.html Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva 2001.]
+[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/h01_01_03_zup20-5045.html Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva 2001.]
 {{Mrva-općina}}
+{{Vratišinec}}
 {{GiO MŽ}}
-[[Kategorija:Općine u Međimurskoj županiji]]
+[[Kategorija:Vratišinec| ]]