Salamanca: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.5) (robot Dodaje: pnb:سلمانکا |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazano 37 međuinačica 26 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} |
|||
{{zastarjelo}} |
|||
{{Naselje |
{{Naselje |
||
| ime =Salamanca |
| ime =Salamanca |
||
| ime_genitiv =Salamance |
| ime_genitiv =Salamance |
||
| izvorno_ime = |
| izvorno_ime = |
||
| slika_panorama = |
| slika_panorama = La Clerecía, la Rúa Mayor y la Plaza de Anaya desde la Catedral Nueva (Salamanca).jpg |
||
| veličina_slike =250px |
| veličina_slike =250px |
||
| opis_slike = Panorama Salamance |
| opis_slike = Panorama Salamance s katedrale |
||
| slika_zastava = Bandera de Salamanca.svg |
| slika_zastava = Bandera de Salamanca.svg |
||
| slika_zastava_veličina = |
| slika_zastava_veličina =120px |
||
| slika_grb = Escudo de Salamanca.svg |
| slika_grb = Escudo de Salamanca.svg |
||
| slika_grb_veličina =80px |
| slika_grb_veličina =80px |
||
| Redak 26: | Redak 28: | ||
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španjolska]] |
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španjolska]] |
||
| lokacija1_ime =[[Španjolske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]] |
| lokacija1_ime =[[Španjolske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]] |
||
| lokacija1_info =[[Datoteka: |
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag_of_Castile_and_León.svg|20px]] [[Kastilja i León]] |
||
| lokacija2_ime =[[Španjolske pokrajine|Pokrajina]] |
| lokacija2_ime =[[Španjolske pokrajine|Pokrajina]] |
||
| lokacija2_info = [[Salamanca (pokrajina)|Salamanca]] |
| lokacija2_info = [[Salamanca (pokrajina)|Salamanca]] |
||
| Redak 58: | Redak 60: | ||
| gradovi_prijatelji = |
| gradovi_prijatelji = |
||
| web_stranica =[http://www.salamanca.es |
| web_stranica =[http://www.salamanca.es www.salamanca.es] |
||
}} |
}} |
||
'''Salamanca''' je [[grad]] i istoimena [[Španjolske pokrajine|pokrajina]] u regiji [[Kastilja i León]] na zapadu središnje [[Španjolska|Španjolske]]. |
'''Salamanca''' je [[grad]] i istoimena [[Španjolske pokrajine|pokrajina]] u regiji [[Kastilja i León]] na zapadu središnje [[Španjolska|Španjolske]]. |
||
Nalazi se 200 km zapadno od [[Madrid]]a i 80 km istočno od [[portugal]]ske granice. S preko |
Nalazi se 200 km zapadno od [[Madrid]]a i 80 km istočno od [[portugal]]ske granice. S preko 160.000 stanovnika treći je grad po veličini u Kastilji i Leonu (iza [[Valladolid]]a i [[Burgos]]a). Salamanca je poznata po monumentalnim znamenitostima i [[sveučilište u Salamanci|sveučilištu]] (osnovanom [[1218.]]) koje je najstarije u Španjolskoj i peto po starosti u svijetu. S preko 30.000 studenata, sveučilište je, zajedno s turizmom, gospodarski pokretač grada. Stari grad je [[1988.]] godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. |
||
Salamanca je središte učenja [[španjolski|španjolskog jezika]], te odavde dolazi 16% učitelja španjolskog jezika u cijeloj Španjolskoj, te privlači tisuće stranih studenata španjolskog jezika. |
|||
Salamanca je središte učenja [[španjolski|španjolskog jezika]] te odavde dolazi 16% učitelja španjolskog jezika u cijeloj Španjolskoj, i privlači tisuće stranih [[student]]a španjolskog jezika. |
|||
[[Datoteka:Pont romain et cathédrales vieille et nouvelle de Salamanque (1967-08-07).jpg|mini|lijevo|Stari grad Salamanca]] |
|||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
[[Datoteka:Salamanca Catedral.JPG|mini|lijevo|Salamankska katedrala]] |
|||
[[Kelti|Keltsko]] pleme [[Vaceosi]] su osnovali grad kao jednu od [[utvrda]] koja je branila dolinu rijeke [[Duero]]. U 3. st. pr. Kr. [[kartažani]]n [[Hanibal]] je opsjedao grad, a padom [[Kartaga|Kartage]], [[Rimljani]] ga zauzimaju i nazivaju '''Helmantica'''. Grad je zbog svog povoljnog položaja na putu ''[[Via de la Plata]]'', kojim je povezivana ''Emerita Augusta'' (današnja [[Merida]]) i ''Asturica Augusta'' (današnja [[Astorga]]) postao važnim trgovačkim gradom u rimskoj pokrajini [[Hispanija|Hispaniji]]. Rimski most u Salamanci bio je dio tog puta. |
|||
Padom [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u [[Luzitanija|Lusitaniji]] su vlast uspostavili [[Alani]]. Kasnije su grad osvojili [[Vizigoti]], a već od ranije bio je središte [[Biskupija|biskupije]] čiji su [[biskupi]] pohodili [[Koncil]]e u [[Toledo|Toledu]]. |
|||
Keltsko pleme [[Vaceosi]] su osnovali grad kao jednu od [[utvrda]] kojom je branjena dolina rijeke [[Duero]]. U 3. st. pr. Kr. [[kartažani]]n [[Hanibal]] je opsjedao grad, a padom [[Kartaga|Kartage]], [[Rimljani]] ga zauzimaju i nazivaju '''Helmantica'''. Grad je zbog svog povoljnog položaja na putu ''[[Via de la Plata]]'', kojim je povezivana ''Emerita Augusta'' (današnja [[Merida]]) i ''Asturica Augusta'' (današnja [[Astorga]]) postao važnim trgovačkim gradom u rimskoj pokrajini [[Hispanija|Hispaniji]]. Rimski most u Salamanci je bio dio tog puta. |
|||
[[Datoteka:Old Library in University of Salamanca 01.jpg|mini|lijevo|Stara sveučilišna knjižnica u Salamanci]] |
|||
Salamanka se predala [[Mauri]]ma koje je vodio [[Musa bin Nusair]] [[712.]] godine, osvajač cijelog područja između rijeka Duero i [[Tormes]]. Trajni napadi kršćanskih kraljevstava sa sjevera potjerali su većinu stanovništva i Salamanka je postala nevažno naselje. Nakon bitke kod Simancasa ([[939.]]) kršćani su je ponovno naselili, a osvajanjem [[Toledo|Toleda]] [[1085.]] godine otpočeo je rast grada. Raymond Burgundinac je na nagovor svog punca, [[Alfons VI. Hrabri|Alfonsa VI. Kastiljskog]] doveo doseljenike raznih narodnosti u grad. |
|||
Padom [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u Lusitaniji su vlast uspostavili [[Alani]]. Kasnije su grad osvojili [[Vizigoti]], a već od ranije je bio središtem [[Biskupija|biskupije]] čiji su [[biskupi]] pohodili [[Koncil]]e u [[Toledo|Toledu]]. |
|||
[[Datoteka:Old library 2, University of Salamanca.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Stara sveučilišna knjižnica u salamanci]] |
|||
Salamanca se predala [[Mauri]]ma koje je vodio [[Musa bin Nusair]] 712. god., osvajač cijelog područja između rijeka Duero i [[Tormes]]. Konstantni napadi kršćanskih kraljevstava sa sjevera potjerali su većinu stanovništva i Salamanca je postala nevažnim naseljem. Nakon bitke kod Simancasa (939.) kršćani su je ponovno naselili, a osvajanjem Toleda 1085. god. otpočeo je rast grada. Raymond Burgundinac je na nagovor svog punca, [[Alfons VI. Hrabri|Alfonsa VI. Kastiljskog]] doveo doseljenike raznih narodnosti u grad. |
|||
Alfons IX. Leonski je 1218. |
Alfons IX. Leonski je [[1218.]] godine osnovao [[Sveučilište u Salamaci]] koje je postalo jedno od najvažnijih obrazovnih ustanova u Europi. |
||
Godine [[1551.]], [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]], poveo je ispitivanje suglasnosti istraživanja [[Andreas Vesalius|Andreasa Vesalius]]a, fizičara i anatoma, s katoličkom doktrinom. Iste godine je Vesalius oslobođen optužbi u Salamanci. |
|||
Tijekom [[napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] vođena je i [[Bitka za Salamancu]], 22. srpnja 1812. |
Tijekom [[napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] vođena je i [[Bitka za Salamancu]], 22. srpnja [[1812.]] godine prilikom koje je oštećena zapadna četvrt starog grada. Tisuće vojnika je poginulo taj dan od artiljerijske vatre u samo nekoliko sati paljbe i to je bio veliki poraz za francusku vojsku. |
||
Od 1996. |
Od [[1996.]] godine u Salamanci se nalazi Arhiv [[Španjolski građanski rat|španjolskog građanskog rata]] koji je nastao za vrijeme diktature [[Francisco Franco|Francisca Franca]]. |
||
Godine [[2002.]], Salamanca je, zajedno s [[Belgija|belgijskim]] [[Bruges]]om, bila [[europski glavni grad kulture]]. |
|||
==Znamenitosti== |
==Znamenitosti== |
||
{{UNESCO |
{{UNESCO – svjetska baština |
||
|ime mjesta = Stari grad Salamanca |
|ime mjesta = Stari grad Salamanca |
||
|slika = |
|slika = Salamanca 2008.jpg |
||
|godina = [[1988.]] <small>(12. zasjedanje) |
|godina = [[1988.]] <small>(12. zasjedanje)</small> |
||
|vrst baštine = Kulturno dobro |
|vrst baštine = Kulturno dobro |
||
|mjerilo = i, ii, iv |
|mjerilo = i, ii, iv |
||
|ugroženost = ne |
|ugroženost = ne |
||
|dossier = 381 |
|||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/381 |
|||
|država = {{ |
|država = {{Z+X|ŠPA}} |
||
|karta = Španjolska |
|||
|karta-oznaka = Salamanca |
|||
|oznaka-položaj = |
|||
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |
|||
|karta-opis = |
|||
}} |
}} |
||
Zahvaljujući [[renesansa|renesansnim]] građevinama od lokalnog ''Villamayor'' [[pješčenjak]]a, Salamancu su prozvali "Zlatni grad" (''La Ciudad Dorada''). Od godine [[1988.]] je stara gradska jezgra na popisu [[Svjetska baština|Unescove |
Zahvaljujući [[renesansa|renesansnim]] građevinama od lokalnog ''Villamayor'' [[pješčenjak]]a, Salamancu su prozvali "Zlatni grad" (''La Ciudad Dorada''). Od godine [[1988.]] je stara gradska jezgra na popisu [[Svjetska baština|Unescove svjetske baštine]]. |
||
'''Zaštićeni spomenici su:''' |
'''Zaštićeni spomenici su:''' |
||
* [[Plaza Mayor]] |
* Glavni trg (''[[Plaza Mayor]]'') je središnji [[grad]]ski [[trg]] koji je dizajnirao Andrés García de Quiñones poćetkom 18. st. Četvrtasti trg je okružen [[arkada]]ma građevina, a može primiti oko 20,000 ljudi. Izvorno je korišten kao arena za bitke s bikovima, a danas kao glazbena pozornica. Uz trg se nalazi Središnja gradska tržnica. |
||
* [[Katedrala u Salamanci]] je [[Romanička arhitektura|romanička građevina]] iz 12. st. s kupolom iznad križanja glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a, koja je ukrašena prozorima uokvirenim dvostrukom [[arkada|arkadom]], poput [[Aja Sofija|Aja Sofije]]. Masa vanjskih tornjeva na kutovima građevine u ravnoteži je s centralnom kupolom. Apsida je iznutra oslikana ranorenesansnim freskama [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]. Uz nju je spojena "Nova katedrala" koja se u kasnogotičkom i renesansnom pleterskom stilu gradila od 1509. do 1734. god. U njenoj rizinici se nalazi veliko brončano [[Raspelo]] koje je [[El Cid]] nosio u svaku bitku. |
* [[Katedrala u Salamanci]] je [[Romanička arhitektura|romanička građevina]] iz 12. st. s kupolom iznad križanja glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a, koja je ukrašena prozorima uokvirenim dvostrukom [[arkada|arkadom]], poput [[Aja Sofija|Aja Sofije]]. Masa vanjskih tornjeva na kutovima građevine u ravnoteži je s centralnom kupolom. Apsida je iznutra oslikana ranorenesansnim freskama [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]. Uz nju je spojena "Nova katedrala" koja se u kasnogotičkom i renesansnom pleterskom stilu gradila od 1509. do 1734. god. U njenoj rizinici se nalazi veliko brončano [[Raspelo]] koje je [[El Cid]] nosio u svaku bitku. |
||
| Redak 103: | Redak 110: | ||
* Najstarije [[Sveučilište|sveučilište]] u [[Europa|Europi]] koje je u Salamanci osnovao [[kralj]] [[Kastilja|Kastilje]] i [[León]]a [[Alfons IX.]] [[1218.]] godine. Sveučilište u Salamanci ima pročelje iz 1513. godine koje je jedno od najpotpunijih primjera zrelog [[pleterski stil|pleterskog stila]]. Njegove kombinacije ukrasnih panoa i medaljona s [[portret]]ima daju dojam izvanrednog obilja.<ref>''Velike arhitekture svijeta'', Marjan tisak, Split, 2005., str. 162.</ref> |
* Najstarije [[Sveučilište|sveučilište]] u [[Europa|Europi]] koje je u Salamanci osnovao [[kralj]] [[Kastilja|Kastilje]] i [[León]]a [[Alfons IX.]] [[1218.]] godine. Sveučilište u Salamanci ima pročelje iz 1513. godine koje je jedno od najpotpunijih primjera zrelog [[pleterski stil|pleterskog stila]]. Njegove kombinacije ukrasnih panoa i medaljona s [[portret]]ima daju dojam izvanrednog obilja.<ref>''Velike arhitekture svijeta'', Marjan tisak, Split, 2005., str. 162.</ref> |
||
* Konvikt sv. Stjepana s velikom pleterskom fasadom iz 16. st. |
* Konvikt sv. Stjepana (''Convento de San Esteban'') s velikom pleterskom fasadom iz 16. st. |
||
* ''Casa de las Conchas'', gotička palača iz 15. st. |
* ''Casa de las Conchas'', gotička palača iz 15. st. |
||
* ''Palacio de Monterrey'', pleterska renesansna palača iz 1539. god. Jedna od najboljih primjera ovog španjolskog stila. |
* ''Palacio de Monterrey'', pleterska renesansna palača iz 1539. god. Jedna od najboljih primjera ovog španjolskog stila. |
||
<gallery perrow="5"> |
<gallery perrow="5"> |
||
Datoteka: |
Datoteka:Reflejos de la Catedral Nueva de Salamanca.jpg|[[Katedrala u Salamanci]] |
||
Datoteka:Salamanca Plaza Mayor por la tarde.jpg| |
Datoteka:Salamanca Plaza Mayor por la tarde.jpg|Glavni trg |
||
Datoteka:Iglesia San Esteban Salamanca.jpg| |
Datoteka:Iglesia San Esteban Salamanca.jpg|Konvikt sv. Stjepana |
||
Datoteka:University of Salamanca.jpg| |
Datoteka:University of Salamanca.jpg|Pročelje sveučilišta u [[pleterski stil|pleterskom stilu]] |
||
Datoteka:Palacio de Monterrey de la Duquesa de Alba.JPG| |
Datoteka:Palacio de Monterrey de la Duquesa de Alba.JPG|Palača de Monterrey |
||
</gallery> |
</gallery> |
||
| Redak 131: | Redak 138: | ||
==Gradovi prijatelji== |
==Gradovi prijatelji== |
||
Salamanca je zbratimljena sa |
Salamanca je zbratimljena sa sljedećim gradovima: |
||
{| cellpadding="10" |
{| cellpadding="10" |
||
|- valign="top" |
|- valign="top" |
||
| |
| |
||
* |
* {{Z|BEL}} [[Bruges]], [[Belgija]] (1954.) |
||
* |
* {{Z|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]] |
||
* {{Z|UK}} [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |
|||
* [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|30px|]] [[Coimbra]], [[Portugal]] |
|||
* |
* {{Z|POR}} [[Coimbra]], [[Portugal]] |
||
* {{Z|ŠPA}} [[Córdoba (Španjolska)|Córdoba]], [[Španjolska]] |
|||
|| |
|| |
||
* |
* {{Z|ŠPA}} [[Gijón]], [[Španjolska]] |
||
* {{Z|ŠPA}} [[ Las Palmas de Gran Canaria]], [[Španjolska]] |
|||
* [[Datoteka:Flag of France.svg|30px|]] [[Nimes]], [[Francuska]] |
|||
* {{Z|FRA}} [[Nimes]], [[Francuska]] |
|||
* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|]][[Würzburg]], [[Njemačka]] |
|||
* {{Z|MEKS}} [[Salamanca (Guanajuato)]], [[Meksiko]] |
|||
* {{Z|NJE}} [[Würzburg]], [[Njemačka]] |
|||
|} |
|} |
||
==Bilješke== |
==Bilješke== |
||
{{commons}} |
|||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
* [http://www.salamanca.es/inicio.aspx Turistični ured grada] |
* [http://www.salamanca.es/inicio.aspx Turistični ured grada] |
||
* [http://www.wikisalamanca.org/w/Portada WikiSalamanca] |
* [http://www.wikisalamanca.org/w/Portada WikiSalamanca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220071734/http://www.wikisalamanca.org/w/Portada |date=20. prosinca 2008. }} |
||
{{Svjetska baština u Španjolskoj}} |
{{Svjetska baština u Španjolskoj}} |
||
{{Europski gradovi kulture}} |
{{Europski gradovi kulture}} |
||
{{mrva-grad-španjolska}} |
|||
[[Kategorija:Gradovi u |
[[Kategorija:Gradovi u Kastilji i Leónu]] |
||
[[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]] |
[[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]] |
||
[[af:Salamanca]] |
|||
[[an:Salamanca]] |
|||
[[ar:شلمنقة]] |
|||
[[arz:سالامانكا]] |
|||
[[ast:Salamanca]] |
|||
[[az:Salamanka]] |
|||
[[bcl:Salamanca]] |
|||
[[bg:Саламанка]] |
|||
[[br:Salamanca]] |
|||
[[ca:Salamanca]] |
|||
[[cs:Salamanca]] |
|||
[[cy:Salamanca]] |
|||
[[da:Salamanca]] |
|||
[[de:Salamanca]] |
|||
[[el:Σαλαμάνκα]] |
|||
[[en:Salamanca]] |
|||
[[eo:Salamanko]] |
|||
[[es:Salamanca]] |
|||
[[et:Salamanca]] |
|||
[[eu:Salamanca]] |
|||
[[ext:Salamanca]] |
|||
[[fa:سالامانکا]] |
|||
[[fi:Salamanca]] |
|||
[[fr:Salamanque]] |
|||
[[gl:Salamanca]] |
|||
[[haw:Salamanca]] |
|||
[[he:סלמנקה]] |
|||
[[hu:Salamanca]] |
|||
[[id:Salamanca]] |
|||
[[io:Salamanca (Hispania)]] |
|||
[[is:Salamanca]] |
|||
[[it:Salamanca]] |
|||
[[ja:サラマンカ]] |
|||
[[ka:სალამანკა]] |
|||
[[ko:살라망카]] |
|||
[[la:Salmantica (Hispania)]] |
|||
[[lad:Salamanka]] |
|||
[[lb:Salamanca]] |
|||
[[lt:Salamanka]] |
|||
[[lv:Salamanka]] |
|||
[[mr:सालामांका, स्पेन]] |
|||
[[mwl:Salamanca]] |
|||
[[nah:Salamanca, Caxtillān]] |
|||
[[nl:Salamanca (stad)]] |
|||
[[nn:Salamanca]] |
|||
[[no:Salamanca]] |
|||
[[oc:Salamanca]] |
|||
[[os:Саламанкæ (Испани)]] |
|||
[[pl:Salamanka]] |
|||
[[pnb:سلمانکا]] |
|||
[[pt:Salamanca]] |
|||
[[qu:Salamanca]] |
|||
[[ro:Salamanca]] |
|||
[[roa-rup:Salamanca]] |
|||
[[ru:Саламанка (Испания)]] |
|||
[[scn:Salamanca (citati)]] |
|||
[[simple:Salamanca]] |
|||
[[sk:Salamanca]] |
|||
[[sl:Salamanca]] |
|||
[[sr:Саламанка]] |
|||
[[sv:Salamanca, Spanien]] |
|||
[[th:ซาลามังกา]] |
|||
[[tr:Salamanca]] |
|||
[[uk:Саламанка]] |
|||
[[vi:Salamanca]] |
|||
[[vo:Salamanca]] |
|||
[[war:Salamanca]] |
|||
[[zh:萨拉曼卡]] |
|||
Posljednja izmjena od 25. travanj 2024. u 21:20
Ovo je glavno značenje pojma Salamanca. Za druga značenja pogledajte Salamanca (razdvojba). |
Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. |
| Salamanca | |
|---|---|
.jpg) Panorama Salamance s katedrale | |
| Država |  Španjolska |
| Autonomna zajednica |  Kastilja i León |
| Pokrajina | Salamanca |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Julián Lanzarote Sastre (Partido Popular) |
| Površina | |
| • Ukupna | 38.6 km² |
| Visina | 802 m |
| Koordinate | 40°58′N 5°40′W / 40.967°N 5.667°W |
| Stanovništvo (2008.) | |
| • Entitet | 155,740 (4.034 stanovnika/km²) |
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
| Pozivni broj | +34 +923 |
| Stranica | www.salamanca.es |
 | |
 Položaj Salamance u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Kastilja i Leon | |
Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.
Nalazi se 200 km zapadno od Madrida i 80 km istočno od portugalske granice. S preko 160.000 stanovnika treći je grad po veličini u Kastilji i Leonu (iza Valladolida i Burgosa). Salamanca je poznata po monumentalnim znamenitostima i sveučilištu (osnovanom 1218.) koje je najstarije u Španjolskoj i peto po starosti u svijetu. S preko 30.000 studenata, sveučilište je, zajedno s turizmom, gospodarski pokretač grada. Stari grad je 1988. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Salamanca je središte učenja španjolskog jezika te odavde dolazi 16% učitelja španjolskog jezika u cijeloj Španjolskoj, i privlači tisuće stranih studenta španjolskog jezika.
.jpg)
Keltsko pleme Vaceosi su osnovali grad kao jednu od utvrda koja je branila dolinu rijeke Duero. U 3. st. pr. Kr. kartažanin Hanibal je opsjedao grad, a padom Kartage, Rimljani ga zauzimaju i nazivaju Helmantica. Grad je zbog svog povoljnog položaja na putu Via de la Plata, kojim je povezivana Emerita Augusta (današnja Merida) i Asturica Augusta (današnja Astorga) postao važnim trgovačkim gradom u rimskoj pokrajini Hispaniji. Rimski most u Salamanci bio je dio tog puta.
Padom Zapadnog Rimskog Carstva u Lusitaniji su vlast uspostavili Alani. Kasnije su grad osvojili Vizigoti, a već od ranije bio je središte biskupije čiji su biskupi pohodili Koncile u Toledu.
Salamanka se predala Maurima koje je vodio Musa bin Nusair 712. godine, osvajač cijelog područja između rijeka Duero i Tormes. Trajni napadi kršćanskih kraljevstava sa sjevera potjerali su većinu stanovništva i Salamanka je postala nevažno naselje. Nakon bitke kod Simancasa (939.) kršćani su je ponovno naselili, a osvajanjem Toleda 1085. godine otpočeo je rast grada. Raymond Burgundinac je na nagovor svog punca, Alfonsa VI. Kastiljskog doveo doseljenike raznih narodnosti u grad.
Alfons IX. Leonski je 1218. godine osnovao Sveučilište u Salamaci koje je postalo jedno od najvažnijih obrazovnih ustanova u Europi. Godine 1551., Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, poveo je ispitivanje suglasnosti istraživanja Andreasa Vesaliusa, fizičara i anatoma, s katoličkom doktrinom. Iste godine je Vesalius oslobođen optužbi u Salamanci.
Tijekom Napoleonskih ratova vođena je i Bitka za Salamancu, 22. srpnja 1812. godine prilikom koje je oštećena zapadna četvrt starog grada. Tisuće vojnika je poginulo taj dan od artiljerijske vatre u samo nekoliko sati paljbe i to je bio veliki poraz za francusku vojsku.
Od 1996. godine u Salamanci se nalazi Arhiv španjolskog građanskog rata koji je nastao za vrijeme diktature Francisca Franca.
Godine 2002., Salamanca je, zajedno s belgijskim Brugesom, bila europski glavni grad kulture.
| Stari grad Salamanca | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Španjolska |
| Godina uvrštenja | 1988. (12. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:381 |
| Koordinate | 40°57′54″N 5°39′51″W / 40.965°N 5.6642°W (WD) |
  Salamanca | |
Zahvaljujući renesansnim građevinama od lokalnog Villamayor pješčenjaka, Salamancu su prozvali "Zlatni grad" (La Ciudad Dorada). Od godine 1988. je stara gradska jezgra na popisu Unescove svjetske baštine.
Zaštićeni spomenici su:
- Glavni trg (Plaza Mayor) je središnji gradski trg koji je dizajnirao Andrés García de Quiñones poćetkom 18. st. Četvrtasti trg je okružen arkadama građevina, a može primiti oko 20,000 ljudi. Izvorno je korišten kao arena za bitke s bikovima, a danas kao glazbena pozornica. Uz trg se nalazi Središnja gradska tržnica.
- Katedrala u Salamanci je romanička građevina iz 12. st. s kupolom iznad križanja glavnog broda i transepta, koja je ukrašena prozorima uokvirenim dvostrukom arkadom, poput Aja Sofije. Masa vanjskih tornjeva na kutovima građevine u ravnoteži je s centralnom kupolom. Apsida je iznutra oslikana ranorenesansnim freskama Nikole Firentinca. Uz nju je spojena "Nova katedrala" koja se u kasnogotičkom i renesansnom pleterskom stilu gradila od 1509. do 1734. god. U njenoj rizinici se nalazi veliko brončano Raspelo koje je El Cid nosio u svaku bitku.
Ostale znamenitosti su:
- Najstarije sveučilište u Europi koje je u Salamanci osnovao kralj Kastilje i Leóna Alfons IX. 1218. godine. Sveučilište u Salamanci ima pročelje iz 1513. godine koje je jedno od najpotpunijih primjera zrelog pleterskog stila. Njegove kombinacije ukrasnih panoa i medaljona s portretima daju dojam izvanrednog obilja.[1]
- Konvikt sv. Stjepana (Convento de San Esteban) s velikom pleterskom fasadom iz 16. st.
- Casa de las Conchas, gotička palača iz 15. st.
- Palacio de Monterrey, pleterska renesansna palača iz 1539. god. Jedna od najboljih primjera ovog španjolskog stila.
-
-
Glavni trg -
Konvikt sv. Stjepana -
Pročelje sveučilišta u pleterskom stilu -
Palača de Monterrey
|
Salamanca je zbratimljena sa sljedećim gradovima:
- ↑ Velike arhitekture svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 162.
- Turistični ured grada
- WikiSalamanca Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2008. (Wayback Machine)
| |||||||||||||||||||||||