Prijeđi na sadržaj

Bazilije Pandžić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
 
(Nisu prikazane 22 međuinačice 11 suradnika)
Redak 4: Redak 4:
| slika = Bazilije Stjepan Pandžić Zagreb 2011-06-24.JPG
| slika = Bazilije Stjepan Pandžić Zagreb 2011-06-24.JPG
| veličina = 250px
| veličina = 250px
| opis slike = Bazilije Stjepan Pandžić u Zagrebu, 2011
| opis slike = Bazilije Stjepan Pandžić u [[Zagreb]]u, 2011.
| puno ime =
| puno ime =
| pseudonim =
| pseudonim =
| rođenje = [[30. siječnja]] [[1918]].
| rođenje = [[30. siječnja]] [[1918.]]
| smrt =
| smrt = [[16. travnja]] [[2019.]]
| zanimanje =
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
Redak 23: Redak 23:
| fusnote = [https://viaf.org/viaf/102329058/ VIAF-ID], [http://id.loc.gov/authorities/names/n86002514.html LCCN-ID], [http://d-nb.info/gnd/118845055 GND-ID]
| fusnote = [https://viaf.org/viaf/102329058/ VIAF-ID], [http://id.loc.gov/authorities/names/n86002514.html LCCN-ID], [http://d-nb.info/gnd/118845055 GND-ID]
}}
}}
⚫
'''Fra Bazilije Pandžić''' ([[Drinovci]], [[Bosna i Hercegovina]], [[30. siječnja]] [[1918.]] {{--}} [[Franjevački samostan u Humcu]], [[16. travnja]] [[2019.]]),<ref>jabuka.tv: [https://www.jabuka.tv/fra-bazilije-pandzic-preminuo-u-102-godini/ ''Fra Bazilije Pandžić preminuo u 102. godini''], Jabuka TV. 17. travnja 2019. Pristupljeno 10. svibnja 2019.</ref> [[Hrvati u BiH|hrvatski]] je [[povjesničar]], arhivist i orijentalist. U [[franjevci|franjevački red]] stupio je godine 1935. u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]], a za [[svećenik]]a je bio zaređen 1941. Od 1947. do 1985. bio je generalni arhivist i analist franjevačkoga reda u Rimu. Godine 1958. bio je izabran za dopredsjednika Međunarodnog udruženja crkvenih arhivista.<ref name="Bazilije_Pandžić">Zvonko Pandžić (priredio/edidit): ''Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera Omnia Typis Edita. Editio electronico modo confecta.'' Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010.</ref><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA">Hrvatska enciklopedija, Mrežno izdanje: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46409 ''Pandžić, Bazilije Stjepan'']. www.enciklopedija.hr, 2017., {{ISBN|978-953-268-038-6}}</ref>

⚫
'''Bazilije Pandžić''' (također ''fra Bazilije Stjepan Pandžić'') ([[Drinovci]], [[Bosna i Hercegovina]], [[30. siječnja]] [[1918.]]) je poznati [[Hrvati u BiH|hrvatski]] povjesničar, arhivar i orijentalist iz Hercegovine. U franjevački red stupio je 1935. u Humcu, a za svećenika je bio zaređen 1941. Od 1947. do 1985. bio je generalni arhivist i analist franjevačkoga reda u Rimu. God. 1958. bio je izabran za dopredsjednika Međunarodnog udruženja crkvenih arhivista.<ref name="Bazilije_Pandžić">Zvonko Pandžić (priredio/edidit): ''Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera Omnia Typis Edita. Editio electronico modo confecta.'' Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010.</ref><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA">HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, MREŽNO IZDANJE: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46409 ''Pandžić, Bazilije Stjepan'']. www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==
⚫
[[Datoteka:Bazilije Stjepan Pandžić --- Drinovci --- 2011-06-24.jpg|lijevo|mini|Roditeljski dom u [[Drinovci|Drinovcima]]]]
⚫
Bazilije Pandžić rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, kotar [[Ljubuški]], tada još u Austro-Ugarskoj, a trenutno živi u [[Zagreb]]u. Pučku je školu završio u rodnom mjestu 1929., klasičnu gimnaziju (1938.) na Širokom Brijegu, a novicijat na Humcu. Filozofsko-teološki studij započinje u [[Mostar]]u koji kao svećenik (zaređen je 1941.) od 1942. nastavlja u [[Rim]]u i okončava licencijatom 1943.<ref name="Bazilije_Pandžić" /> Na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorira (dr. theol.) 1945. tezom o prošlosti [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]].<ref>Bazilije Pandžić: ''De dioecese tribuniensi et mercanensi'', Rim, 1959.</ref> God. 1947. diplomira na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku pri Vatikanskom tajnom arhivu, čime stječe titulu paleographus et [[Arhivistika|archivarius]]. Usporedno je na Rimskom državnom sveučilištu (La Sapienza) studirao ''lettere'', odjel za islamske znanosti ([[arapski]], [[perzijski]] i [[turski]]), gdje je 1951. promoviran u dr. phil.<ref name="Bazilije_Pandžić" />


⚫
[[Datoteka:Bazilije Stjepan Pandžić --- Drinovci --- 2011-06-24.jpg|lijevo|mini|Roditeljski dom u [[Drinovci]]ma]]
⚫
Želja mu je bila u osmanlijskim arhivima u Carigradu istraživati dotada nepoznate izvore za povijest Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Dubrovnika. Međutim, 1947. biva mu povjerena služba generalnog arhivara Franjevačkog reda (OFM) u Rimu koju obavlja do 1985. Kao arhivar sudjeluje na međunarodnim kongresima arhivara (u Parizu, Moskvi, Firenci, itd.), surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Svoje iskustvo arhivara zaokružio je knjigom Archivistica ecclesiastica god. 1967, koju je izdao Vatikanski tajni arhiv. Zapravo, čitav se znanstveni rad Stjepana Bazilija Pandžića temelji na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, veliki broj znanstvenih i stručnih rasprava, te stotine novinskih članaka. Pisao je uglavnom na latinskom, hrvatskom i talijanskom, a ponekad i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku. Knjige i rasprave je također objavljivao u raznim zemljama ([[Vatikan]], [[Italija]], [[Hrvatska]], [[BiH]], [[Španjolska]], [[Argentina]], [[SAD]], [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Švicarska]], [[Austrija]] i [[Poljska]]). Ovdje izdvajamo samo neke od njegovih radova.<ref name="Bazilije_Pandžić" />
⚫
Bazilije Pandžić rođen je [[30. siječnja]] [[1918.]] u [[Drinovci]]ma, u [[Ljubuški|ljubuškome]] kotaru, tada još u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. [[Pučka škola|Pučku je školu]] završio u rodnom mjestu 1929., klasičnu gimnaziju (1938.) na Širokom Brijegu, a [[novicijat]] na Humcu. Filozofsko-teološki studij započinje u [[Mostar]]u koji kao [[svećenik]] (zaređen je 1941.) od 1942. nastavlja u [[Rim]]u i okončava licencijatom 1943.<ref name="Bazilije_Pandžić" /> Na povijesnom odjelu [[papinsko sveučilište|papinskoga sveučilišta]] [[Antonianum]] [[doktorat|doktorira]] (dr. theol.) 1945. tezom o prošlosti [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]].<ref>Bazilije Pandžić: ''De dioecese tribuniensi et mercanensi'', Rim, 1959.</ref> Godine 1947. diplomirao je na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku pri Vatikanskom tajnom arhivu, čime stječe titulu ''paleographus'' et [[Arhivistika|archivarius]]. Usporedno je na [[La Sapienza|Rimskomu državnom sveučilištu (La Sapienzi)]] studirao ''lettere'', a na Odjelu za islamske znanosti ([[arapski]], [[perzijski]] i [[turski]]), gdje je 9. siječnja 1951. promoviran u doktora (''dr. phil.'')<ref name="Bazilije_Pandžić" /><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA" /><ref>Wixstatic: [http://docs.wixstatic.com/ugd/dbb04a_c50b2b46d00a4bebafda3bc00dfaea4b.pdf ''Isprave / Documents (Bazilije Pandžić)'']. PDF.</ref>


⚫
Želja mu je bila u arhivima iz razdoblja [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]], koji se nalaze u [[Carigrad]]u, istraživati dotada nepoznate izvore za povijest [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Dubrovnik]]a. Međutim, 1947. povjerena mu je služba generalnoga arhivara<!-- naziv dužnosti arhivist ili arhivar --> Franjevačkoga reda (OFM) u [[Rim]]u koju obavlja do 1985. Kao arhivar sudjeluje na međunarodnim kongresima arhivista (u Parizu, Moskvi, Firenci, itd.), surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Svoje iskustvo arhivara zaokružio je knjigom ''Archivistica ecclesiastica'' godine 1967., koju je izdao Vatikanski tajni arhiv. Čitav znanstveni rad Stjepana Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, veliki broj znanstvenih i stručnih rasprava, te stotine novinskih članaka. Pisao je uglavnom na latinskom, hrvatskom i talijanskom, a ponekad i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku. Knjige i rasprave je također objavljivao u raznim zemljama ([[Vatikan]], [[Italija]], [[Hrvatska]], [[BiH]], [[Španjolska]], [[Argentina]], [[SAD]], [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Švicarska]], [[Austrija]] i [[Poljska]]).<ref name="Bazilije_Pandžić" /><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA" />
⚫
Za opću povijest Reda svakako su najznačajnija dva monumentalna sveska (folijata) Annales Minorum,<ref>sv. 31/1956. i 32/1964.</ref> tj. ''continuatio'' istoga niza koji je započeo irski franjevac Lucas Wadding u 17. st. Za povijest misija u nizu Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum priložio je 4. svezak: Regiones Proximi Orientis et Paeninsulae Balcanicae god. 1974.<ref name="Bazilije_Pandžić" />


⚫
Za opću povijest Reda svakako su najznačajnija dva monumentalna sveska (folijata) ''[[Annales Minorum]]'',<ref>sv. 31/1956. i 32/1964.</ref> tj. ''continuatio'' istoga niza koji je započeo irski franjevac [[Lucas Wadding]] u 17. st. Za povijest misija u nizu ''Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum'' priložio je 4. svezak: ''Regiones Proximi Orientis et Paeninsulae Balcanicae'' god. 1974.<ref name="Bazilije_Pandžić" />
⚫
Kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca surađivao je s nekoliko [[papa]]. Objavio je tri tzv. pozicije (positio), tj. povijesno-kritička izdanja o životu i djelovanju pojedinih osoba.<ref name="Bazilije_Pandžić" /> Prvu takvu positio objavio je o [[Nikola Tavelić|Nikoli Taveliću]] god. 1961,<ref>Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.</ref> na temelju koje je bl. Nikolu papa Pavao VI. proglasio [[Svetac|svetim]] god. 1970. Druga ''positio'' god. 1970. donosi kritički prikazane izvore o životu Beatrice de Silva, španjolskoga podrijetla,<ref>Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.</ref> a treća je god. 1983. o njemačkom franjevcu Liberatu Weissu i drugovima.<ref>Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1983.</ref>


⚫
Kao vanjski stručnjak [[Kongregacija za kauze svetaca|Kongregacije za proglašenje svetaca]] surađivao je s nekoliko [[papa]]. Objavio je tri tzv. pozicije (''positio''), tj. povijesno-kritička izdanja o životu i djelovanju pojedinih osoba.<ref name="Bazilije_Pandžić" /> Prvu takvu ''positio'' objavio je o [[Nikola Tavelić|Nikoli Taveliću]] godine 1961.,<ref>Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.</ref> na temelju koje je bl. Nikolu papa Pavao VI. proglasio [[Svetac|svetim]] godine 1970. Druga ''positio'' godine 1970. donosi kritički prikazane izvore o životu Beatrice de Silva, španjolskoga podrijetla,<ref>Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.</ref> a treća je godine 1983. o njemačkom franjevcu Liberatu Weissu i drugovima.<ref>Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1983.</ref>
⚫
Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL god. 1970, koja je u izbjeglištvu, prije konačne selidbe u Mostar, objavila 70 knjiga, a bio je i suosnivač Hrvatskoga povijenog instituta u Rimu. U izbjeglištvu je, pored čisto znanstvenih rasprava, povremeno objavljivao i novinske priloge u Hrvatskom katoličkom glasniku i Hrvatskom kalendaru iz Chicaga, a po povratku u domovinu surađuje u raznim znanstvenim zbornicima i časopisima (Nova et vetera, Bosna franciscana, Hercegovina franciscana, [[Kršni zavičaj]], [[Naša ognjišta]], Vrutak, itd.). Od 1995. Stjepan Bazilije Pandžić živi u Zagrebu, gdje je nastavio svoj istraživački i znanstveni rad. U novije je vrijeme objavio nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae god. 2003. i 2009, te Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom god. 2001. Objavljena su i Sabrana djela Bazilija Stjepana Pandžića gdje su presnimljeni na oko 10000 stranica svi njegovi znanstveni radovi, tj. uz brojne studije i 22 monografije.<ref>Stephani Basilii Pandžić O.F.M., ''Opera omnia typis edita.'' Collegit Zvonko Pandžić. Editio electronico modo confecta. Zagreb: Editiones Tusculanae 2010.</ref><ref name="Bazilije_Pandžić" /> Nakon objavljivanja sabranih djela 2011. god. Stjepan Bazilije Pandžić objavio je još dvije knjige: drugo, prošireno izdanje sintetskoga djela Hercegovački franjevci,<ref>Basil Pandžić: ''Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom.'' Mostar, 2011.</ref> te knjigu fundamentalno-teoloških razmišljanja Ususret Bogu.<ref>Zagreb, 2011</ref>

⚫
Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade [[ZIRAL]] godine 1970., koja je u izbjeglištvu, prije konačne selidbe u Mostar, objavila 70 knjiga, a bio je i suosnivač [[Hrvatski povijesni institut|Hrvatskoga povijesnoga instituta]] u Rimu. U izbjeglištvu je, pored znanstvenih rasprava, povremeno objavljivao i novinske priloge u ''Hrvatskom katoličkom glasniku'' i ''Hrvatskom kalendaru'' iz [[Chicago|Chicaga]], a po povratku u domovinu surađuje u raznim znanstvenim zbornicima i časopisima (''Nova et vetera, Bosna franciscana, Hercegovina franciscana, [[Kršni zavičaj]], [[Naša ognjišta]], Vrutak'', itd.). Od 1995. Stjepan Bazilije Pandžić živi u Zagrebu, gdje je nastavio svoj istraživački i znanstveni rad. Od tada je objavio nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska ''Acta Franciscana Hercegovinae'' godine 2003. i 2009., te Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom godine 2001. Objavljena su i Sabrana djela Bazilija Stjepana Pandžića u kojima je presnimljeno na oko 10&nbsp;000 stranica svi njegovi znanstveni radovi, tj. uz brojne studije i 22 monografije.<ref name="Bazilije_Pandžić" /><ref>Stephani Basilii Pandžić O.F.M., ''Opera omnia typis edita.'' Collegit Zvonko Pandžić. Editio electronico modo confecta. Zagreb: Editiones Tusculanae 2010.</ref> Nakon objavljivanja sabranih djela 2011. godine Stjepan Bazilije Pandžić objavio je još dvije knjige: drugo, prošireno izdanje sintetskoga djela Hercegovački franjevci,<ref>Basil Pandžić: ''Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom.'' Mostar, 2011.</ref> te knjigu fundamentalno-teoloških razmišljanja Ususret Bogu (Zagreb, 2011.).


== Djela ==
== Djela ==
[[Datoteka:Bazilije Stjepan Pandžić --- Humac (Ljubuški) --- 2016-12-26.jpg|mini|fra Bazilije Stjepan Pandžić, [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]] (prosinac 2016)]]
[[Datoteka:Bazilije Stjepan Pandžić --- Humac (Ljubuški) --- 2016-12-26.jpg|mini|fra Bazilije Stjepan Pandžić, [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]] (prosinac 2016.)]]
Bazilije Pandžić je objavio 24 znanstvene knjige i mnoštvo znanstvnih rasprava na različitim jezicima. Slijedi samo popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF formatu) u djelu:<ref name="Bazilije_Pandžić" /><ref name="bibliographia">{{cite web |publisher=Zvonko Pandzic |url=http://zvonko-pandzic.wixsite.com/bazilije-pandzic-2/bibliographia |title=Bazilije Stjepan Pandžić: Bibliographia |access-date=2017-11-02}}</ref><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA" />
Bazilije Pandžić objavio je 24 znanstvene knjige i veći broj znanstvenih rasprava na različitim jezicima.
<!-- preoblikovati u enciklopedijski oblik -->
Napomena: Odlomak sadrži popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF formatu) u djelu:<ref name="Bazilije_Pandžić" /><ref name="HRVATSKA_ENCIKLOPEDIJA" /><ref name="bibliographia">{{cite web |publisher=Zvonko Pandzic |url=http://zvonko-pandzic.wixsite.com/bazilije-pandzic-2/bibliographia |title=Bazilije Stjepan Pandžić: Bibliographia |access-date=2017-11-02}}</ref>


=== Djela na hrvatskom ===
=== Djela na hrvatskom ===
Redak 46: Redak 48:
* ''Životopis fra Dominika Mandića. Izdanje ZIRAL knjiga 64, Sabrana djela Dominika Mandića, vol. 12''. Bazilije Pandžić. Chicago 1994.
* ''Životopis fra Dominika Mandića. Izdanje ZIRAL knjiga 64, Sabrana djela Dominika Mandića, vol. 12''. Bazilije Pandžić. Chicago 1994.
* ''Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2001.
* ''Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2001.
* ''Svjetlo na krovu Afrike. Mučenici fra Liberat Weiss i njegova subraća (3. ožujka 1716). Izdanje Teovizija, Zagreb 2003.
* ''Svjetlo na krovu Afrike. Mučenici fra Liberat Weiss i njegova subraća (3. ožujka 1716). Izdanje Teovizija, Zagreb, 2003.
* ''Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II (1700–1849)''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
* ''Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II (1700–1849)''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
* ''Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III (1850–1892)''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
* ''Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III (1850–1892)''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
* ''Maksimirska razmišljanja''. Bazilije Pandžić. Zagreb 2004.
* ''Maksimirska razmišljanja''. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2004.
* ''Kraljevi i gradovi. Crtice iz hrvatske povijesti''. Bazilije Pandžić. Zagreb: Tusculanae editiones.
* ''Kraljevi i gradovi. Crtice iz hrvatske povijesti''. Bazilije Pandžić. Zagreb: Tusculanae editiones.
* ''Acta Franciscana Hercegovinae, 1206-1699. sv. I.''. Sabrao i za tisak pripremio Dominik Mandić, novo izdanje priredio i nadopunio Bazilije S. Pandžić. Mostar/Zagreb: ZIRAL. 2009.
* ''Acta Franciscana Hercegovinae, 1206-1699. sv. I.'' Sabrao i za tisak pripremio Dominik Mandić, novo izdanje priredio i nadopunio Bazilije S. Pandžić. ZIRAL, Mostar/Zagreb, 2009.
* ''Priredio (zajedno s fra Dionizijem Lasićem): Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti''. Bazilije Pandžić. Rim 1963, drugo izdanje Zagreb 2009.
* ''Priredio (zajedno s fra Dionizijem Lasićem): Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti''. Bazilije Pandžić. Rim 1963, drugo izdanje Zagreb, 2009.
* ''Tragovi jednog života''. Bazilije Pandžić. Zagreb 2009.
* ''Tragovi jednog života''. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2009.
* ''Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL; drugo, prošireno izdanje 2011.
* ''Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom''. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL; drugo, prošireno izdanje 2011.


=== Djela na latinskom ===
=== Djela na latinskom ===
* ''Annales Minorum, vol. XXXI (1661–1670)''. Bazilije Pandžić. Rim 1956.
* ''Annales Minorum, vol. XXXI (1661–1670)''. Bazilije Pandžić. Rim, 1956.
* ''De dioecesi tribuniensi et mercanensi, u Studia Antoniana, vol. 12''. Bazilije Pandžić. Rim 1959.
* ''De dioecesi tribuniensi et mercanensi, u Studia Antoniana, vol. 12''. Bazilije Pandžić. Rim, 1959.
* ''Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata''. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
* ''Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata''. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
* ''Annales Minorum, vol. XXXII (1671–1680)''. Bazilije Pandžić. Rim 1964.
* ''Annales Minorum, vol. XXXII (1671–1680)''. Bazilije Pandžić. Rim 1964.
* ''Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata''. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
* ''Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata''. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
* ''Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum, vol. IV. Regiones proximi Orientis et paeninsulae Balcanicae''. Bazilije Pandžić. Rim 1974.
* ''Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum, vol. IV. Regiones proximi Orientis et paeninsulae Balcanicae''. Bazilije Pandžić. Rim, 1974.
* ''Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata''. Bazilije Pandžić. Rim 1983.
* ''Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata''. Bazilije Pandžić. Rim, 1983.


=== Djela na talijanskom ===
=== Djela na talijanskom ===
Redak 74: Redak 76:


=== Djela na engleskom ===
=== Djela na engleskom ===
* ''A review of Croatian History''. Bazilije Pandžić. Chicago 1954.
* ''A review of Croatian History''. Bazilije Pandžić. Chicago, 1954.


== Literatura ==
== Literatura ==
* Zvonko Pandžić (priredio/edidit): ''Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera omnia typis edita. Editio electronico modo confecta''. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010. <nowiki>ISBN 978-953-55514-0-9</nowiki>
* Zvonko Pandžić (priredio/edidit): ''Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera omnia typis edita. Editio electronico modo confecta''. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010. {{ISBN|978-953-55514-0-9}}<!-- ISBN upitan prema katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu -->
* Elisabeth von Erdmann-Pandžić, ed. Regiones Paeninsulae Balcanicae et Proximi Orientis. ''Festschrift für Basilius S. Pandžić''. Bamberg 1988.
* Elisabeth von Erdmann-Pandžić, ed. Regiones Paeninsulae Balcanicae et Proximi Orientis. ''Festschrift für Basilius S. Pandžić''. Bamberg, 1988.


==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori|30em}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 88: Redak 90:
* [http://fra3.net/dogodilo-se/fra-bazilije-proslavio-97-godina-zivota-1030 ''Fra Bazilije proslavio 97. rođendan!''], fra3.net
* [http://fra3.net/dogodilo-se/fra-bazilije-proslavio-97-godina-zivota-1030 ''Fra Bazilije proslavio 97. rođendan!''], fra3.net
* [http://www.vecernji.ba/hercegovac-40-godina-cuva-tajne-vatikana-243228 ''Hercegovac 40 godina čuva tajne Vatikana''], vecernji.ba
* [http://www.vecernji.ba/hercegovac-40-godina-cuva-tajne-vatikana-243228 ''Hercegovac 40 godina čuva tajne Vatikana''], vecernji.ba
* [http://www.jutarnji.hr/kako-sam-cuvao-vatikanske-tajne/185719/ ''Kako sam čuvao Vatikanske tajne''], jutarnji.hr
* [https://web.archive.org/web/20160422114245/http://www.jutarnji.hr/kako-sam-cuvao-vatikanske-tajne/185719/ ''Kako sam čuvao Vatikanske tajne''], jutarnji.hr



{{GLAVNIRASPORED:Pandžić, Bazilije}}
{{GLAVNIRASPORED:Pandžić, Bazilije}}
Redak 95: Redak 96:
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Arhivisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Drinovci]]

Posljednja izmjena od 16. travnja 2023. u 14:26

Bazilije Pandžić
Bazilije Stjepan Pandžić u Zagrebu, 2011.
Rođenje30. siječnja 1918.
Smrt16. travnja 2019.
NacionalnostHrvat
VIAF-ID, LCCN-ID, GND-ID
Portal o životopisima

Fra Bazilije Pandžić (Drinovci, Bosna i Hercegovina, 30. siječnja 1918. − Franjevački samostan u Humcu, 16. travnja 2019.),[1] hrvatski je povjesničar, arhivist i orijentalist. U franjevački red stupio je godine 1935. u Humcu, a za svećenika je bio zaređen 1941. Od 1947. do 1985. bio je generalni arhivist i analist franjevačkoga reda u Rimu. Godine 1958. bio je izabran za dopredsjednika Međunarodnog udruženja crkvenih arhivista.[2][3]

Životopis

[uredi | uredi kôd]
Roditeljski dom u Drinovcima

Bazilije Pandžić rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, u ljubuškome kotaru, tada još u Austro-Ugarskoj. Pučku je školu završio u rodnom mjestu 1929., klasičnu gimnaziju (1938.) na Širokom Brijegu, a novicijat na Humcu. Filozofsko-teološki studij započinje u Mostaru koji kao svećenik (zaređen je 1941.) od 1942. nastavlja u Rimu i okončava licencijatom 1943.[2] Na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorira (dr. theol.) 1945. tezom o prošlosti Trebinjsko-mrkanske biskupije.[4] Godine 1947. diplomirao je na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku pri Vatikanskom tajnom arhivu, čime stječe titulu paleographus et archivarius. Usporedno je na Rimskomu državnom sveučilištu (La Sapienzi) studirao lettere, a na Odjelu za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski), gdje je 9. siječnja 1951. promoviran u doktora (dr. phil.)[2][3][5]

Želja mu je bila u arhivima iz razdoblja Osmanskoga Carstva, koji se nalaze u Carigradu, istraživati dotada nepoznate izvore za povijest Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Dubrovnika. Međutim, 1947. povjerena mu je služba generalnoga arhivara Franjevačkoga reda (OFM) u Rimu koju obavlja do 1985. Kao arhivar sudjeluje na međunarodnim kongresima arhivista (u Parizu, Moskvi, Firenci, itd.), surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Svoje iskustvo arhivara zaokružio je knjigom Archivistica ecclesiastica godine 1967., koju je izdao Vatikanski tajni arhiv. Čitav znanstveni rad Stjepana Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, veliki broj znanstvenih i stručnih rasprava, te stotine novinskih članaka. Pisao je uglavnom na latinskom, hrvatskom i talijanskom, a ponekad i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku. Knjige i rasprave je također objavljivao u raznim zemljama (Vatikan, Italija, Hrvatska, BiH, Španjolska, Argentina, SAD, Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija i Poljska).[2][3]

Za opću povijest Reda svakako su najznačajnija dva monumentalna sveska (folijata) Annales Minorum,[6] tj. continuatio istoga niza koji je započeo irski franjevac Lucas Wadding u 17. st. Za povijest misija u nizu Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum priložio je 4. svezak: Regiones Proximi Orientis et Paeninsulae Balcanicae god. 1974.[2]

Kao vanjski stručnjak Kongregacije za proglašenje svetaca surađivao je s nekoliko papa. Objavio je tri tzv. pozicije (positio), tj. povijesno-kritička izdanja o životu i djelovanju pojedinih osoba.[2] Prvu takvu positio objavio je o Nikoli Taveliću godine 1961.,[7] na temelju koje je bl. Nikolu papa Pavao VI. proglasio svetim godine 1970. Druga positio godine 1970. donosi kritički prikazane izvore o životu Beatrice de Silva, španjolskoga podrijetla,[8] a treća je godine 1983. o njemačkom franjevcu Liberatu Weissu i drugovima.[9]

Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL godine 1970., koja je u izbjeglištvu, prije konačne selidbe u Mostar, objavila 70 knjiga, a bio je i suosnivač Hrvatskoga povijesnoga instituta u Rimu. U izbjeglištvu je, pored znanstvenih rasprava, povremeno objavljivao i novinske priloge u Hrvatskom katoličkom glasniku i Hrvatskom kalendaru iz Chicaga, a po povratku u domovinu surađuje u raznim znanstvenim zbornicima i časopisima (Nova et vetera, Bosna franciscana, Hercegovina franciscana, Kršni zavičaj, Naša ognjišta, Vrutak, itd.). Od 1995. Stjepan Bazilije Pandžić živi u Zagrebu, gdje je nastavio svoj istraživački i znanstveni rad. Od tada je objavio nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae godine 2003. i 2009., te Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom godine 2001. Objavljena su i Sabrana djela Bazilija Stjepana Pandžića u kojima je presnimljeno na oko 10 000 stranica svi njegovi znanstveni radovi, tj. uz brojne studije i 22 monografije.[2][10] Nakon objavljivanja sabranih djela 2011. godine Stjepan Bazilije Pandžić objavio je još dvije knjige: drugo, prošireno izdanje sintetskoga djela Hercegovački franjevci,[11] te knjigu fundamentalno-teoloških razmišljanja Ususret Bogu (Zagreb, 2011.).

Djela

[uredi | uredi kôd]
fra Bazilije Stjepan Pandžić, Humac (prosinac 2016.)

Bazilije Pandžić objavio je 24 znanstvene knjige i veći broj znanstvenih rasprava na različitim jezicima. Napomena: Odlomak sadrži popis njegovih monografija, dočim se popis literature i svih mu objavljenih djela do 2010. se nalazi (u PDF formatu) u djelu:[2][3][12]

Djela na hrvatskom

[uredi | uredi kôd]
  • Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić (Priredio, zajedno s fra Dionizijem Lasićem). Rim 1963.
  • Životopis fra Dominika Mandića. Izdanje ZIRAL knjiga 64, Sabrana djela Dominika Mandića, vol. 12. Bazilije Pandžić. Chicago 1994.
  • Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2001.
  • Svjetlo na krovu Afrike. Mučenici fra Liberat Weiss i njegova subraća (3. ožujka 1716). Izdanje Teovizija, Zagreb, 2003.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II (1700–1849). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III (1850–1892). Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb 2003.
  • Maksimirska razmišljanja. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2004.
  • Kraljevi i gradovi. Crtice iz hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Zagreb: Tusculanae editiones.
  • Acta Franciscana Hercegovinae, 1206-1699. sv. I. Sabrao i za tisak pripremio Dominik Mandić, novo izdanje priredio i nadopunio Bazilije S. Pandžić. ZIRAL, Mostar/Zagreb, 2009.
  • Priredio (zajedno s fra Dionizijem Lasićem): Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz starije hrvatske povijesti. Bazilije Pandžić. Rim 1963, drugo izdanje Zagreb, 2009.
  • Tragovi jednog života. Bazilije Pandžić. Zagreb, 2009.
  • Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Bazilije Pandžić. Mostar-Zagreb: ZIRAL; drugo, prošireno izdanje 2011.

Djela na latinskom

[uredi | uredi kôd]
  • Annales Minorum, vol. XXXI (1661–1670). Bazilije Pandžić. Rim, 1956.
  • De dioecesi tribuniensi et mercanensi, u Studia Antoniana, vol. 12. Bazilije Pandžić. Rim, 1959.
  • Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
  • Annales Minorum, vol. XXXII (1671–1680). Bazilije Pandžić. Rim 1964.
  • Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
  • Historia missionum Ordinis Fratrum Minorum, vol. IV. Regiones proximi Orientis et paeninsulae Balcanicae. Bazilije Pandžić. Rim, 1974.
  • Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim, 1983.

Djela na talijanskom

[uredi | uredi kôd]
  • Archivistica ecclesiastica, Pontificia commissione per gli archivi ecclesiastici, vol. III. S. Duca e Bazilije Pandžić. Città del Vaticano 1967.

Djela na njemačkom

[uredi | uredi kôd]
  • Sehnsucht nach Äthiopien. Bazilije Pandžić (O.F.M.) und P. Ludwig Raber (O.F.M.). Mödling 1988.
  • Juraj Dragišić und Johannes Reuchlin, u Georgius Benignus (Juraj Dragišić), Defensio praestantissimi viri Joannis Reuchlin. Nachdruck und Kommentar. E. v. Erdmann-Pandžić und Bazilije Pandžić. Bamberg 1989.
  • Bosna Argentina. Studien zur Geschichte des Franziskanerordens in Bosnien und der Herzegowina. Bazilije Pandžić. Köln, Waimar, Wien: Böhlau Verlag.

Djela na engleskom

[uredi | uredi kôd]
  • A review of Croatian History. Bazilije Pandžić. Chicago, 1954.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera omnia typis edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010. ISBN 978-953-55514-0-9
  • Elisabeth von Erdmann-Pandžić, ed. Regiones Paeninsulae Balcanicae et Proximi Orientis. Festschrift für Basilius S. Pandžić. Bamberg, 1988.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ jabuka.tv: Fra Bazilije Pandžić preminuo u 102. godini, Jabuka TV. 17. travnja 2019. Pristupljeno 10. svibnja 2019.
  2. ↑ a b c d e f g h Zvonko Pandžić (priredio/edidit): Stephani Basilii Pandžić, O.F.M. – Opera Omnia Typis Edita. Editio electronico modo confecta. Izdavač: Editiones Tusculanae. Zagreb 2010.
  3. ↑ a b c d Hrvatska enciklopedija, Mrežno izdanje: Pandžić, Bazilije Stjepan. www.enciklopedija.hr, 2017., ISBN 978-953-268-038-6
  4. ↑ Bazilije Pandžić: De dioecese tribuniensi et mercanensi, Rim, 1959.
  5. ↑ Wixstatic: Isprave / Documents (Bazilije Pandžić). PDF.
  6. ↑ sv. 31/1956. i 32/1964.
  7. ↑ Sacra Rituum Congregatio, Sectio historica, n. 12: Sebenicen. Declarationis martyrii B. Nicolai Tavelić sacerdotis professi Ordinis Fratrum Minorum in odium fidei, ut fertur, in civitate Ierusalem interfecti (+1391), Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Typis Polyglotis Vaticanis 1961.
  8. ↑ Sacra Congregatio pro causis Sanctorum, Officium Historicum n. 6: Toletana Canonizationis Beatricis de Silva Fundatricis Monialium Franciscalium a Santissima Conceptione († c. 1492), Positio super vita et virtutibus ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1970.
  9. ↑ Sacra Congregatio pro causis sanctorum, Officium historicum, n. 108: Viennen. Beatificationis seu declarationis martyrii servi Dei et 2 sociorum O. F. M. in odium fidei, uti fertur, anno 1716 in Aethiopia occisorum Positio super martyrio ex officio concinnata. Bazilije Pandžić. Rim 1983.
  10. ↑ Stephani Basilii Pandžić O.F.M., Opera omnia typis edita. Collegit Zvonko Pandžić. Editio electronico modo confecta. Zagreb: Editiones Tusculanae 2010.
  11. ↑ Basil Pandžić: Hercegovački franjevci. Sedam stoljeća s narodom. Mostar, 2011.
  12. ↑ Bazilije Stjepan Pandžić: Bibliographia. Zvonko Pandzic. Pristupljeno 2. studenoga 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bazilije Pandžić
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bazilije_Pandžić&oldid=6623382"