Prijeđi na sadržaj

Magna Graecia: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otkad se piše "slijedeći"???
m uklonjena promjena suradnika 94.253.148.153 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PonoRoboT
Oznaka: brzo uklanjanje
 
(Nije prikazano 46 međuinačica 29 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Magna Graecia.jpg|thumb|250px|Magna Graecia, 280. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Magna_Grecia_280aC.jpg|mini|250px|Magna Graecia, 280. pr. Kr.]]
'''Magna Graecia''' ([[latinski jezik|latinski]] „Velika [[Grčka]]“; [[Grčki jezik|grčki]]: ''Megalê Hellas'' / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u [[Antika|antičkoj]] južnoj [[Italija|Italiji]] i [[Sicilija|Siciliji]] koje su od 8. stoljeća prije Krista kolonizirali grčki naseljenici.
'''Magna Graecia''' ([[latinski jezik|latinski]] „Velika [[Grčka]]“; [[Grčki jezik|grčki]]: ''Megalê Hellas'' / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u [[Antika|antičkoj]] južnoj [[Italija|Italiji]] i [[Sicilija|Siciliji]] koje su od 8. stoljeća prije Krista kolonizirali grčki naseljenici.


Redak 6: Redak 6:
== Nastanak ==
== Nastanak ==


Od [[8. stoljeće prije Krista|8. stoljeća prije Krista]] počeli su Grci naseljavati pojedine regije duž obale južne Italije u blizini rijeka i izvora na području današnje [[Kalabrija|Kalabrije]], [[Kampanija|Kampanije]], [[Bazilikata|Bazilikate]], [[Apulija|Apulije]] te jugoistok otoka [[Sicilija|Sicilije]]. Tamo su osnovali brojne gradove: [[Taranto]], [[Kume]], [[Metapontion]], [[Sybaris]], [[Kroton]], [[Rhegion]], [[Paestum]] i [[Napulj]] bili su glavni centri Velike Grčke. I na Siciliji su osnovane grčke kolonije ([[Naxos (Sicilija)|Naxos]], [[Zankle]] i [[Sirakuza]]). Njih međutim stari Grci za razliku od [[Rimljani|rimskih]] povjesničara nisu ubrajali u područje tzv. Velike Grčke.
Od [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeća prije Krista]] počeli su Grci naseljavati pojedine regije duž obale južne Italije u blizini rijeka i izvora na području današnje [[Kalabrija|Kalabrije]], [[Kampanija|Kampanije]], [[Basilicata|Bazilikate]], [[Apulija|Apulije]] te jugoistok otoka [[Sicilija|Sicilije]]. Tamo su osnovali brojne gradove: [[Taranto]], [[Kume]], [[Metaponto|Metapontion]], [[Sybaris]], [[Crotone|Kroton]], [[Rhegion]], [[Paestum|Posidonia]] i [[Napulj]] bili su glavni centri Velike Grčke. I na Siciliji su osnovane grčke kolonije ([[Naxos (Sicilija)|Naxos]], [[Zankle]] i [[Sirakuza]]). Njih međutim stari Grci za razliku od [[Rimljani|rimskih]] povjesničara nisu ubrajali u područje tzv. Velike Grčke.


Od [[3. stoljeće prije Krista|3. stoljeća prije Krista]] te se grčke kolonije počinju nazivati ''Magna Graecia'' (''Megále Hellás'') odnosno Velika Grčka, vjerojatno zato kako bi se naglasila njihova veličina nasuprot [[Stara Grčka|grčkoj matičnoj zemlji]]. Oznaka Magna Grecia odnosi se na stanovništvo i kulturu grčkih kolonija u južnoj Italiji i na Siciliji, a ne na određeni politički teritorij.
Od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeća prije Krista]] te se grčke kolonije počinju nazivati ''Magna Graecia'' (''Megále Hellás'') odnosno Velika Grčka, vjerojatno zato kako bi se naglasila njihova veličina nasuprot [[Stara Grčka|grčkoj matičnoj zemlji]]. Oznaka Magna Grecia odnosi se na stanovništvo i kulturu grčkih kolonija u južnoj Italiji i na Siciliji, a ne na određeni politički teritorij.


== Emigracija iz Grčke ==
== Emigracija iz Grčke ==
Redak 15: Redak 15:
Oikist je bio vođa ekspedicije, u pravilu vrlo iskusan i vrlo poznat u svom zavičajnom gradu. Često je potjecao iz plemićke obitelji kojoj je gradska uprava dala zadatak da pripremi ekspediciju u [[Italija|Italiju]] i druga područja [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Ponekad su vođe ekspedicija bili i pustolovi bez zavičaja, iskusni navigatori koji su ujedinili i vodili grupe iz različitih dijelova Grčke.
Oikist je bio vođa ekspedicije, u pravilu vrlo iskusan i vrlo poznat u svom zavičajnom gradu. Često je potjecao iz plemićke obitelji kojoj je gradska uprava dala zadatak da pripremi ekspediciju u [[Italija|Italiju]] i druga područja [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Ponekad su vođe ekspedicija bili i pustolovi bez zavičaja, iskusni navigatori koji su ujedinili i vodili grupe iz različitih dijelova Grčke.


Oikist je prije ekspedicije morao osigurati zaštitu kojega od grčkih božanstava. Odlazio je u proročište, najčešće u proročište boga [[Apolon]]a u [[Delfi]|Delfe]] i pitao boga kamo da se uputi. Bog je odgovarao preko svojih svećenika.
Oikist je prije ekspedicije morao osigurati zaštitu kojega od grčkih božanstava. Odlazio je u proročište, najčešće u [[proročište]] boga [[Apolon]]a u [[Delfi|Delfe]] i pitao boga kamo da se uputi. Bog je odgovarao preko svojih svećenika.


''Popis poznatih oikista:''
''Popis poznatih oikista:''
Redak 24: Redak 24:


== Grčke kolonije ==
== Grčke kolonije ==
[[Slika:Colonne Doriche a Taranto.jpg|thumb|right|Ostaci dorskog hrama iz Velike Grčke u [[Tarent]]u]]
[[Datoteka:Colonne Doriche.JPG|mini|desno|Ostaci dorskog hrama iz Velike Grčke u [[Tarent]]u]]
[[Slika:Hero Temple at Metaponto (Italy).JPG|thumb|right|240px|[[Hera|Herin]] Hram kod [[Metaponto|Metaponta]]]]
[[Datoteka:Metapontum 2013.JPG|mini|desno|240px|[[Hera|Herin]] Hram kod [[Metaponto|Metaponta]]]]
[[Slika:Agrigente_temple_herakles.jpg|thumb|right|240px|Hram kod [[Agrigent]]a]]
[[Datoteka:Temple of Heracles - Agrigento - Italy 2015 (2).JPG|mini|desno|240px|Hram kod [[Agrigent]]a]]
Mnogi su grčki kolonijalni grdovi brzo postali moćni i bogati, na primjer Kapuê ([[Santa Maria Capua Vetere|Kapua]]), Neapolis (Νεάπολις, [[Napulj]]) i [[Sibaris]] (Σύβαρις).
Mnogi su grčki kolonijalni grdovi brzo postali moćni i bogati, na primjer Kapuê ([[Santa Maria Capua Vetere|Kapua]]), Neapolis (Νεάπολις, [[Napulj]]) i [[Sibaris]] (Σύβαρις).


Redak 35: Redak 35:
* [[Reggio Calabria|Region]], (Ρήγιον, Reggio di Calabria)
* [[Reggio Calabria|Region]], (Ρήγιον, Reggio di Calabria)
* [[Lokri]], (Λοκροί)
* [[Lokri]], (Λοκροί)
* [[Kroton]], (Κρότων)
* [[Crotone|Kroton]], (Κρότων)
* [[Kaulon]], [[Monasterace]]
* [[Kaulon]], [[Monasterace]]
* [[Thurii]], (Θούριοι)
* [[Thurii]], (Θούριοι)
Redak 53: Redak 53:
* [[Kume]],
* [[Kume]],
* [[Neapolis|Napulj]], (Νεάπολις, Napulj)
* [[Neapolis|Napulj]], (Νεάπολις, Napulj)
* [[Posidonia]]
* [[Paestum|Posidonia]]
* [[Elea]], rimska Velia (Ελαία, Ascea)
* [[Elea]], rimska Velia (Ελαία, Ascea)
* [[Pixunte]]
* [[Pixunte]]
* [[Pozzuoli|Dikaiarcheia]], rimski Puteoli (Pozzuoli)
* [[Pozzuoli|Dikaiarcheia]], rimski Puteoli (Pozzuoli)



=== Lukanija ===
=== Lukanija ===
Redak 63: Redak 62:
U [[Lukanija|Lukaniji]] su to sljedeći gradovi:
U [[Lukanija|Lukaniji]] su to sljedeći gradovi:


* [[Metapont|Metapontion]], rimski Metapontum (Μεταπόντιον, Metaponto)
* [[Metaponto|Metapontion]], rimski Metapontum (Μεταπόντιον, Metaponto)
* [[Nova Siri|Siris]], (Nova Siris)
* [[Nova Siri|Siris]], (Nova Siris)
* [[Herakleja (Bazilikata)|Herakleja]], rimska Heraclea (Policoro)
* [[Herakleja (Bazilikata)|Herakleja]], rimska Heraclea (Policoro)
Redak 73: Redak 72:
U [[Apulija|Apuliji]] su to sljedeći gradovi:
U [[Apulija|Apuliji]] su to sljedeći gradovi:


* [[Tarent|Taras]], rimski Tarentum (Taranto)
* [[Taranto|Taras]], rimski Tarentum (Taranto)
* [[Gallipoli (Apulija)|Kallipolis]], (Gallipoli)
* [[Gallipoli|Kallipolis]], (Gallipoli)


=== Sicilija ===
=== Sicilija ===
Redak 84: Redak 83:
* [[Sirakuza]], (Συράκουσαι)
* [[Sirakuza]], (Συράκουσαι)
* [[Agrigent|Akragas]], (Άκραγας, Agrigento)
* [[Agrigent|Akragas]], (Άκραγας, Agrigento)
* [[Gela]]]
* [[Gela]]
* [[Catania|Katane]], (Katanija)
* [[Catania|Katane]], (Katanija)
* [[Lentini|Leontinoi]], (Lentini)
* [[Lentini|Leontinoi]], (Lentini)
Redak 95: Redak 94:
* [[Comiso|Kasmenai]], (Comiso)
* [[Comiso|Kasmenai]], (Comiso)
* [[Herakleia Minoa]]
* [[Herakleia Minoa]]
* [[Lipari]]
* [[Lipari (grad)|Lipari]]


=== Grčke kolonije u drugim područjima ===
== Grčke kolonije u drugim područjima ==


* [[Ancona]]
* [[Ancona]]
Redak 103: Redak 102:
Još i danas postoji u [[Kalabrija|Kalabriji]], prije svega u [[Salento|Salentu]] u [[Apulija|Apuliji]] manjina koja govori [[Griko|griko]] – jezikom sa starogrčkim, bizantsko-grčkim i talijanskim elementima.
Još i danas postoji u [[Kalabrija|Kalabriji]], prije svega u [[Salento|Salentu]] u [[Apulija|Apuliji]] manjina koja govori [[Griko|griko]] – jezikom sa starogrčkim, bizantsko-grčkim i talijanskim elementima.


[[Kategorija:Povijesne regije]]
[[Kategorija:Stara Grčka]]
[[Kategorija:Stara Grčka]]
[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]]

[[af:Magna Graecia]]
[[bg:Магна Греция]]
[[ca:Magna Grècia]]
[[da:Magna Graecia]]
[[de:Magna Graecia]]
[[el:Μεγάλη Ελλάδα]]
[[en:Magna Græcia]]
[[es:Magna Grecia]]
[[eu:Magna Grezia]]
[[fi:Magna Graecia]]
[[fr:Grande-Grèce]]
[[he:יוון הגדולה]]
[[is:Magna Graecia]]
[[it:Magna Grecia]]
[[ka:დიდი საბერძნეთი]]
[[la:Magna Graecia]]
[[nl:Magna Graecia]]
[[no:Magna Graecia]]
[[pl:Wielka Grecja]]
[[pt:Magna Grécia]]
[[ro:Magna Graecia]]
[[ru:Великая Греция]]
[[scn:Magna Grecia]]
[[sr:Велика Грчка]]
[[sv:Magna Graecia]]

Posljednja izmjena od 11. travnja 2022. u 20:34

Magna Graecia, 280. pr. Kr.

Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8. stoljeća prije Krista kolonizirali grčki naseljenici.

Magna Graecia sastojala se od mnogih gusto naseljenih gradova i neovisnih država koje su međusobno često ratovale.

Nastanak

[uredi | uredi kôd]

Od 8. stoljeća prije Krista počeli su Grci naseljavati pojedine regije duž obale južne Italije u blizini rijeka i izvora na području današnje Kalabrije, Kampanije, Bazilikate, Apulije te jugoistok otoka Sicilije. Tamo su osnovali brojne gradove: Taranto, Kume, Metapontion, Sybaris, Kroton, Rhegion, Posidonia i Napulj bili su glavni centri Velike Grčke. I na Siciliji su osnovane grčke kolonije (Naxos, Zankle i Sirakuza). Njih međutim stari Grci za razliku od rimskih povjesničara nisu ubrajali u područje tzv. Velike Grčke.

Od 3. stoljeća prije Krista te se grčke kolonije počinju nazivati Magna Graecia (Megále Hellás) odnosno Velika Grčka, vjerojatno zato kako bi se naglasila njihova veličina nasuprot grčkoj matičnoj zemlji. Oznaka Magna Grecia odnosi se na stanovništvo i kulturu grčkih kolonija u južnoj Italiji i na Siciliji, a ne na određeni politički teritorij.

Emigracija iz Grčke

[uredi | uredi kôd]

Odlazak kolonista iz stare Grčke odvijao se na miran način, ako je broj stanovnika jednog polisa toliko narastao da se više nije moglo proizvesti dovoljno hrane za sve. Također, ako su unutrašnje borbe u polisima između različitih grupa stanovništva završile pobjedom jedne od njih, pobijeđena je redovita bila osuđena na progonstvo. Često je sam polis davao sredstva potrebna kolonistima za život u novoj domovini: brodove, oružje, poljoprivredne alate, zalihe živežnih namirnica, sjeme te vođu kolonista, oikista (grč.: osnivač kolonije).

Oikist je bio vođa ekspedicije, u pravilu vrlo iskusan i vrlo poznat u svom zavičajnom gradu. Često je potjecao iz plemićke obitelji kojoj je gradska uprava dala zadatak da pripremi ekspediciju u Italiju i druga područja Sredozemlja. Ponekad su vođe ekspedicija bili i pustolovi bez zavičaja, iskusni navigatori koji su ujedinili i vodili grupe iz različitih dijelova Grčke.

Oikist je prije ekspedicije morao osigurati zaštitu kojega od grčkih božanstava. Odlazio je u proročište, najčešće u proročište boga Apolona u Delfe i pitao boga kamo da se uputi. Bog je odgovarao preko svojih svećenika.

Popis poznatih oikista:

Grčke kolonije

[uredi | uredi kôd]
Ostaci dorskog hrama iz Velike Grčke u Tarentu
Herin Hram kod Metaponta
Hram kod Agrigenta

Mnogi su grčki kolonijalni grdovi brzo postali moćni i bogati, na primjer Kapuê (Kapua), Neapolis (Νεάπολις, Napulj) i Sibaris (Σύβαρις).

Kalabrija

[uredi | uredi kôd]

U Kalabriji su to sljedeći gradovi:

Kampanija

[uredi | uredi kôd]

U Kampaniji su to sljedeći gradovi:

Lukanija

[uredi | uredi kôd]

U Lukaniji su to sljedeći gradovi:

Apulija

[uredi | uredi kôd]

U Apuliji su to sljedeći gradovi:

Sicilija

[uredi | uredi kôd]

Na Siciliji su to sljedeći gradovi:

Grčke kolonije u drugim područjima

[uredi | uredi kôd]

Još i danas postoji u Kalabriji, prije svega u Salentu u Apuliji manjina koja govori griko – jezikom sa starogrčkim, bizantsko-grčkim i talijanskim elementima.