Mikoriza: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
(Nisu prikazane 4 međuinačice 4 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Mycorrhizal root tips (amanita).jpg|minijatura|desno|250px|Ektotrofna mikoriza formirana [[ |
[[Slika:Mycorrhizal root tips (amanita).jpg|minijatura|desno|250px|Ektotrofna mikoriza formirana [[micelij]]em [[Muhara|muhare]].]] |
||
'''Mikoriza''' je simbioza [[korijen]]a i [[gljiva]]. |
'''Mikoriza''' je simbioza [[korijen]]a i [[gljiva]]. |
||
Kod većine vrsta šumskog drveća umjerenog podneblja [[micelij]] gljiva obavija kratko i debelo bočno korijenje. Na ovaj način, micelij gljiva funkcionalno zamjenjuje [[korijenove dlačice]], te olakšava biljci primanje [[mineralne tvari|mineralnih tvari]]. |
Kod većine vrsta šumskog drveća umjerenog podneblja [[micelij]] gljiva obavija kratko i debelo bočno korijenje. Na ovaj način, micelij gljiva funkcionalno zamjenjuje [[korijenove dlačice]], te olakšava biljci primanje [[mineralne tvari|mineralnih tvari]]. |
||
Jojjj |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Ektotrofna mikoriza == |
== Ektotrofna mikoriza == |
||
Prisutna je isključivo u [[drvo|drvenastim]] vrstama. Neki [[rod]]ovi gljiva kao što su krasnice ([[Russula]]), pupavke ([[Amanita]]), vrganji ([[Boletus]]) i mliječnice ([[Lactarius]]) žive gotovo isključivo simbiotski, s "omotačem" od micelija oko korijena. [[Hifa|Hife]] gljiva ne ulaze u same stanice, ali često oko njih čine tzv. [[Hartigova mreža|Hartigovu mrežu]]. Ektotrofna mikoriza olakšava apsorpciju [[fosfat]]a. |
Prisutna je isključivo u [[drvo|drvenastim]] vrstama. Neki [[rod]]ovi gljiva kao što su krasnice ([[Russula]]), pupavke ([[Amanita]]), vrganji ([[Boletus]]) i mliječnice ([[Lactarius]]) žive gotovo isključivo simbiotski, s "omotačem" od micelija oko korijena. [[Hifa|Hife]] gljiva ne ulaze u same stanice, ali često oko njih čine tzv. [[Hartigova mreža|Hartigovu mrežu]]. Ektotrofna mikoriza olakšava apsorpciju [[fosfat]]a. |
||
Redak 15: | Redak 15: | ||
== Izvori== |
== Izvori== |
||
* [http://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori/odgovor443.htm Što su to mikoriza i cikloza?] |
* [http://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori/odgovor443.htm Što su to mikoriza i cikloza?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205130830/http://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori/odgovor443.htm |date=5. prosinca 2008. }} |
||
[[Kategorija:Botanika]] |
[[Kategorija:Botanika]] |
Posljednja izmjena od 31. prosinca 2021. u 16:18
Mikoriza je simbioza korijena i gljiva.
Kod većine vrsta šumskog drveća umjerenog podneblja micelij gljiva obavija kratko i debelo bočno korijenje. Na ovaj način, micelij gljiva funkcionalno zamjenjuje korijenove dlačice, te olakšava biljci primanje mineralnih tvari.
Dvije su vrste mikorize: ektotrofna i endotrofna mikoriza, a postoje i prijelazni oblici života
Prisutna je isključivo u drvenastim vrstama. Neki rodovi gljiva kao što su krasnice (Russula), pupavke (Amanita), vrganji (Boletus) i mliječnice (Lactarius) žive gotovo isključivo simbiotski, s "omotačem" od micelija oko korijena. Hife gljiva ne ulaze u same stanice, ali često oko njih čine tzv. Hartigovu mrežu. Ektotrofna mikoriza olakšava apsorpciju fosfata.
Odlikuje se rjeđim hifama koje rastu i oko i unutar korijena. Hife ulaze u pojedine stanice gdje mogu tvoriti jajaste strukture, mjehuriće i razgranjene strukture. Ove strukture sudjeluju u izmjeni iona između biljke i gljiva.
Endotrofna mikoriza olakšava primanje fosfata i metala u tragovima kao što su cink i bakar. Prisutna je u gotovo svih orhideja kojima simbiotske gljive trebaju za klijanje i razvoj jer im omogućavaju opskrbljivanje vodom.
- Što su to mikoriza i cikloza? Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2008. (Wayback Machine)