Č: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 23. prosinca 2021. u 22:14

Hrvatska abeceda
Aa	Bb	Cc	Čč	Ćć
Dd	DŽdž	Đđ	Ee	Ff
Gg	Hh	Ii	Jj	Kk
Ll	LJlj	Mm	Nn	NJnj
Oo	Pp	Rr	Ss	Šš
Tt	Uu	Vv	Zz	Žž

Č je 4. slovo hrvatske abecede.

Računarstvo

Znak	Standard, odnosno kodna stranica
	YUSCII	CP852	CP1250	ISO 8859-2	Unicode
Č	94	172	200	200	U+010C
č	126	159	232	232	U+010D

U hrvatskome jeziku

Označava bezvučni postalveolarni afrikatni suglasnik. U abecedu ga je uveo Ljudevit Gaj iz češkog, a njime se koristi i u abecedama slovenskog, slovačkog, litvanskog, latvijskog, srpskog i bošnjačkog.

Mnogi izvorni govornici hrvatskog (osobito u kajkavskom i u urbanim sredinama) ne razlikuju alveopalatalno /č/ i palatalno /ć/ i moraju korištenje tih glasova svjesno naučiti. Zbog toga značajan dio hrvatskih pravopisnih priručnika zauzimaju napomene o korištenju tih dvaju glasova.

Pravila

1. dolazi u riječima u kojima njegov postanak nije vidljiv:

bačva, bič, račun, čaša, točka, večer, vrč, pčela, ključ, dapače, drač, hlače, lopoč, Beč…

2. u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k ili c:

jak jači; zec zeče, zečji; stric stričev

Iznimke: liješće, triješće, plješćem, pritišćem, stišćem

3. u sufiksima:

-ač igrač

-ača jabukovača

-čica grančica

-čina cjevčina

-čić kamenčić

-če pastirče (samo za živo)

-ič vodič, branič, gonič (danas neplodan sufiks)

-ičar antologičar

-ički tehnički

4. u slovenskim, ruskim, bugarskim, češkim i slovačkim prezimenima

Oton Župančič, Lav Nikolajevič Tolstoj, Miletič, Belič, Palkovič

5. u anglizmima i talijanizmima

čizburger, kapučino

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{A-Ž}}
-[[Slika:Latin alphabet Čč.png]]
+[[Datoteka:Latin alphabet Čč.png]]
+'''Č''' je 4. slovo [[latinica|hrvatske abecede]].
-'''Č''' je 4. slovo [[latinica|hrvatske abecede]]. Označava bezvučni alveopalatalni afrikatni suglasnik. U abecedu ga je uveo [[Ljudevit Gaj]] iz [[češki jezik|češkog]], a koristi se i u abecedama [[slovenski jezik|slovenskog]], [[slovački jezik|slovačkog]], [[litvanski jezik|litvanskog]], [[letonski jezik|letonskog]] i [[bošnjački jezik|bošnjačkog]].
+== Računarstvo ==
-Mnogi izvorni govornici hrvatskog (osobito na sjeverozapadu i u urbanim sredinama) ne razlikuju alveopalatalno č i palatalno ć i moraju korištenje tih glasova svjesno naučiti. Zbog toga značajan dio hrvatskih [[pravopis]]nih priručnika zauzimaju napomene o korištenju tih dvaju glasova.
+{| class="wikitable" style="font-size:12pt; font-family:Courier; text-align:center; "
-== Pravila ==
+! Znak
-'''1.''' dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv:
+! colspan=5 | Standard, odnosno kodna stranica
+|-
+| &nbsp;  || [[YUSCII]] ||  [[CP852]] ||  [[CP1250]] || [[ISO 8859-2]] || [[Unicode]]
+|-
+| '''Č''' || 94	 || 172	 || 200 || 200	 ||  U+010C
+|-
+| '''č''' || 126	 || 159	 || 232	 || 232	 ||  U+010D
+|}
+== U hrvatskome jeziku ==
+Označava [[bezvučna postalveolarna afrikata|bezvučni postalveolarni afrikatni]] [[suglasnik]]. U abecedu ga je uveo [[Ljudevit Gaj]] iz [[češki jezik|češkog]], a njime se koristi i u abecedama [[slovenski jezik|slovenskog]], [[slovački jezik|slovačkog]], [[litvanski jezik|litvanskog]], [[latvijski jezik|latvijskog]], [[srpski jezik|srpskog]] i [[bošnjački jezik|bošnjačkog]].
+Mnogi izvorni govornici hrvatskog (osobito u [[kajkavsko narječje|kajkavskom]] i u urbanim sredinama) ne razlikuju alveopalatalno /č/ i palatalno /ć/ i moraju korištenje tih glasova svjesno naučiti. Zbog toga značajan dio hrvatskih [[pravopis]]nih priručnika zauzimaju napomene o korištenju tih dvaju glasova.
+=== Pravila ===
+'''1.''' dolazi u riječima u kojima njegov postanak nije vidljiv:
 ''bačva, bič, račun, čaša, točka, večer, vrč, pčela, ključ, dapače, drač, hlače, lopoč, Beč…''
-'''2.''' u oblicima i izvedenicama prema osnovnom ''k'', ''c'':
+'''2.''' u oblicima i izvedenicama prema osnovnom ''k'' ili ''c'':
-''jak : jači; zec : zeče, zečji; stric : stričev''
+''jak 	 jači; zec 	 zeče, zečji; stric 	 stričev''
-iznimke: ''liješće, triješće, plješćem, pritišćem, stišćem''
+Iznimke: ''liješće, triješće, plješćem, pritišćem, stišćem''
 '''3.''' u sufiksima:
--ač	        ''igrač''
+-ač 	 ''igrač''
--ača		''jabukovača''
+-ača 	 ''jabukovača''
--čica		''grančica''
+-čica 	 ''grančica''
--čina		''cjevčina''
+-čina 	 ''cjevčina''
--čić		''kamenčić''
+-čić 	 ''kamenčić''
--če		''pastirče'' (samo za živo)
+-če 	 ''pastirče'' (samo za živo)
--ič		''vodič, branič, gonič'' (danas neplodan sufiks)
+-ič 	 ''vodič, branič, gonič'' (danas neplodan sufiks)
--ičar		''antologičar''
+-ičar 	 ''antologičar''
--ički		''tehnički''
+-ički 	 ''tehnički''
-'''4.''' 	u slovenskim, ruskim, bugarskim, češkim, slovačkim prezimenima
+'''4.''' u slovenskim, [[Ruski jezik|ruskim]], [[Bugarski jezik|bugarskim]], češkim i slovačkim prezimenima
 ''Oton Župančič, Lav Nikolajevič Tolstoj, Miletič, Belič, Palkovič''
-'''5.''' 	u [[Anglizam|anglizmima]] i talijanizmima
+'''5.''' u [[Anglizam|anglizmima]] i talijanizmima
 ''čizburger'', ''kapučino''
-[[Kategorija:Abeceda]]
-[[br:Č (lizherenn)]]
+[[Kategorija:Abeceda]]
-[[bs:Č (slovo)]]
-[[cs:Č]]
-[[en:Č]]
-[[fi:Č]]
-[[ja:Č]]
-[[pl:Č]]
-[[pt:Č]]
-[[sl:Č]]
-[[zh:Č]]