Vidi kôd stranice Stanična biologija

{{Infookvir znanost
| ime                 = Stanična biologija (citologija)
| slika               = SEM blood cells.jpg
| veličina            = 300px
| opis slike          = [[Krv|Krvne]] stanice čovjeka.
| znanstvena_grana    = 
| znanstveno_polje    = '''[[Temeljne medicinske znanosti]]'''
| znanstveno_područje = '''[[Biomedicina i zdravstvo]]'''
}}'''Stanična biologija''' (nekad '''citologija''', od [[Grčki jezik|grč.]] ''kytos'' - spremnik) je znanstvena disciplina koja za cilj ima proučavanje i razumijevanje [[stanica]]. Predmet njezina proučavanja su [[fiziologija|fiziološka]] svojstva stanica, ali i njihova građa, [[organeli]], interakcije stanica s okolinom, [[stanični ciklus]], [[dioba stanica|dioba]] i [[apoptoza (stanica)|smrt]]. Stoga se izučava na [[mikroskop]]skoj i na [[molekula]]rnoj razini, u rasponu od [[jednostanični organizmi|jednostaničnih organizama]] poput [[bakterija]] do specijaliziranih stanica u [[višestanični organizmi|višestaničarima]] poput [[čovjek]]a.

Temeljne sličnosti se prožimaju u više različitih vrsta stanica, pa je poznavanje njihova ustroja i mehanizama na djelu fundamentalno za sve biološke discipline. Znanja iz stanične biologije su u uskoj svezi s disciplinama poput [[genetika|genetike]], [[biokemija|biokemije]], [[molekularna biologija|molekularne]] i [[razvojna biologija|razvojne biologije]].

==Podjela stanica==

Sve [[stanica|stanice]] se dijele na '''prokariote''' i '''eukariote'''. [[Prokarioti]] ( [[Grčki|Grčki]] '''''pro''''' prije i '''''kario''''' koštica ili jezgro) nemaju jasno ograđen regija koji sadrži genetski materijal, [[DNK]], od ostatka stanice i ima jednostavniju građu od eukariota. [[Eukarioti]] su druga vrsta stanica koje imaju jasno definiranu regiju s genetskim materijalom, veliki broj organela koje imaju određene funkcije i morfološki su kompliciranije. 

Najbjelodanija razlika između prokariotske i eukariotske stanice je postojanje unutrašnjih membrana i njihove funkcije. Kod eukariota regija koji sadrži genetski materijal je odvojen od ostatka stanice membranom, dok kod prokariota taj regija nema membranu i nije jasno definisan. Membrane kod eukariota također imaju važnu ulogu u strukturi različitih organela. '''Organele''' su intracelularne strukture koje imaju jasno određene funkcije u stanici analogno organima koji imaju jasno određene funkcije u tijelu. Samo ime '''organela''' (mali organ) je nastalo tako što su biolozi uvidjeli paralelu u odnosu organela i stanice, te organa i tijela.

==Citoplazma==

Kada se eukariotska stanica pogleda pomoću [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]] niske rezolucije, najveće organele se mogu vidjeti u na prvi pogled bezličnoj homogenoj supstanci zvanoj '''citoplazmatski matriks''' ili '''citoplazma'''. Iako na prvi pogled izgleda bezlično, matriks je vrlo važan za stanicu i mjesto je bitnih biokemijskih procesa. Nekoliko vidljivih promjena u stanici, npr. viskozitet stanice, je razvidan zahvaljujući citoplazmatskom matriksu. 

70-85 % ukupne težine eukariotske stanice čini voda, koja se u najvećem dijelu nalazi u citplazzmatskom matriksu. Dio ove vode se nalazi u slobodnom stanju i predstavlja osmotski aktivnu vodu (vidi [[Osmoza]]). Dok se ostatak vode nalazi na površini mnogih organela, proteina i drugih makromolekula i ona je osmotski neaktivna.

Najvjerojatnije sve stanice imaju u svom sastavu strukture zvane '''mikrofilamenti''' koji su jako tanka proteinska vlakna, ne šira od 4 do 7 nm [[nanometar]] u presjeku, i oni mogu biti ili razbacani po unutrašnjosti stanice ili strukturno organizirani. Mikrofilamenti igraju važnu ulogu u kretanju stanice i njenom oblikovanju i formi. 

Druga vrsta vlaknastih organela koje se također mogu naći u citoplazmi su '''mikrotubule'''. Za sada se zna da imaju tri uloge u životu stanice: 
*   pomažu u održavanju oblika
*   zajedno s mikrofilamentima sudjeluju u njenom kretanju
*   sudjeluju u intracelularnom transportu

Ove dvije grupe vlaknastih organela pripadaju velikoj mreži koja se zove '''citoskelet''' i koja za ulogu ima kretanje stanice i njeno oblikovanje. Prokarioti nemaju visoko organizirani citoskelet.

==Organele==

[[image:biological cell.svg|thumb|300px|stanica s organelama]]

U životu stanice i njenom svakodnevnom fukncioniranju sudjeluje veliki broj organela koje se nalaze u citoplazmi:

* [[plazmatska membrana]] (1)
* [[endoplazmatski retikulum]] (5) + (8)
* [[ribosomi]]   (3)
* [[Golgijev aparat]] (6)
* [[lizosomi]] (12)
* [[kloroplast]] (4)
* [[stanična jezgra|jezgra]] (2)
* [[stanična jezgrica|jezgrica]] (1)
* [[cilije i flagele]] 
* [[vakuole]] (10)
* [[mitohondriji]] (9)
* [[bazalno tjelešce]]
* [[centrosom biljne stanice]] 
* [[mikrotubuli]] (7).

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11994 citologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57773 stanična biologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]

{{biologija}}

[[Kategorija:Stanična biologija]]
[[Kategorija:Temeljne medicinske znanosti]]