Vidi kôd stranice Smrt

{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
[[Datoteka:Ary Scheffer - The Death of Géricault - WGA20979.jpg|mini|Ary Scheffer: ''Smrt Géricaulta'']]
'''Smrt''' je kraj [[Život|života]], neizbježan i nepovratan prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju živi [[organizam]] i prestanak postojanja [[Jedinka|jedinke]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Smrt|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11iURk=&keyword=smrt|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje|title=smrt|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/smrt|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-12-13|language=hr}}</ref> U prenesenom značenju smrt znači i propast ili uništenje čega neživog.<ref name=":0" /> 

Pojam smrti odnosi se na cijele organizme, dok se odumiranje pojedinačnih dijelova organizma, kao što su stanice ili tkiva, naziva [[nekroza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nekroza|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9vXBY=&keyword=nekroza|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> Virusi nisu organizmi niti su živi, oni mogu biti uništeni, ali ne umiru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Louten|first=Jennifer|title=Essential Human Virology|date=2016|publisher=Elsevier Science & Technology|isbn=978-0-12-801171-3|location=San Diego}}</ref> Neki organizmi, kao što je ''{{Ill|Turritopsis dohrnii|en}}'', biološki su besmrtni jer stvaraju klonove, no jedinke mogu umrijeti zbog razloga koji nisu starenje.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matsumoto|first=Yui|last2=Piraino|first2=Stefano|last3=Miglietta|first3=Maria Pia|date=2019-12-01|title=Transcriptome Characterization of Reverse Development in Turritopsis dohrnii (Hydrozoa, Cnidaria)|url=https://academic.oup.com/g3journal/article/9/12/4127/6028122|journal=G3 Genes{{!}}Genomes{{!}}Genetics|language=en|volume=9|issue=12|pages=4127–4138|doi=10.1534/g3.119.400487|issn=2160-1836|pmc=PMC6893190|pmid=31619459}}</ref> Ostatci umrlog organizma obično se počnu raspadati vrlo brzo nakon smrti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hayman|first=Jarvis|title=Human Body Decomposition|last2=Oxenham|first2=Marc|date=2016|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-803713-3|location=s.l}}</ref>[[Image:SkullFromTheFront.JPG|thumb|Kao simbol smrti najčešće se uzima ljudska lubanja]]Kod [[Čovjek|ljudi]] smrt dolazi s prestankom rada vitalnih organa, [[Srce|srca]] i [[Mozak|mozga]], ali je ona trajniji proces i ne događa se u trenutku.<ref name=":1" /> Zbog toga je medicinska definicija ljudske smrti postala to neodređenija što je bio veći napredak znanosti i tehnologije. Postoje različite medicinske definicije smrti: ''klinička smrt'' znači bespovratan prekid krvnog optoka i [[Disanje|disanja]], za koje su vrijeme stanice u tkivima i organima metabolički aktivne sve dok ne iscrpe zalihe [[Kisik|kisika]]; ''moždana smrt'' nastaje kada odumru ganglijske stanice u [[Moždana kora|moždanoj kori]] i stanice u bazalnim [[Ganglij|ganglijima]] mozga, koje su od svih najosjetljivije na nedostatak kisika, što se događa 4 – 5 minuta po prestanku rada srca; ''biološka smrt'' nastupa u satima nakon moždane kada odumru i posljednje stanice organizma, od kojih najdulje prežive trepetljikave [[Epitel|epitelne stanice]] dišnih putova i [[Spermij|spermiji]].<ref name=":1" /> S biološkom smrti na tijelu se pojavljuju promjene koje se zovu ''znakovi smrti''.<ref name=":1" /> ''Prirodna, nenasilna smrt'' posljedica je patoloških stanja (bolesti), a ''nasilna smrt'' dolazi od ozljeda, gušenja i trovanja.<ref name=":1" />

U svijetu u prosjeku godišnje umire 56 milijuna ljudi. Najčešći razlog povezan je s procesima općeg starenja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=Ruotong|last2=Cheng|first2=Xunjie|last3=Yang|first3=Yang|last4=C. Schwebel|first4=David|last5=Ning|first5=Peishan|last6=Li|first6=Li|last7=Rao|first7=Zhenzhen|last8=Cheng|first8=Peixia|last9=Zhao|first9=Min|last10=Hu|first10=Guoqing|date=2023|title=Global Deaths Associated with Population Aging — 1990–2019|url=https://doi.org/10.46234/ccdcw2023.216|journal=China CDC Weekly|volume=5|issue=51|pages=1150–1154|doi=10.46234/ccdcw2023.216|issn=2097-3101}}</ref> a slijede bolesti srca i krvnih žila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dattani|first=Saloni|last2=Spooner|first2=Fiona|last3=Ritchie|first3=Hannah|last4=Roser|first4=Max|date=2023-12-28|title=Causes of Death|url=https://ourworldindata.org/causes-of-death|journal=Our World in Data|language=en}}</ref> Godine 2022. procjenjeno je da je od postanka ljudske vrste ukupno umrlo 110 milijardā ljudi, ili otprilike 94 % ljudi koji su ikada živjeli.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-25|title=How Many Humans Have Ever Lived?|url=https://www.visualcapitalist.com/cp/how-many-humans-have-ever-lived/|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=Visual Capitalist|language=en-US}}</ref>

Religijske tradicije i filozofske rasprave već tisućljećima na različite načine tumače kraj života. Većina religija tumači da poslije smrti dolazi neka vrsta [[Život poslije smrti|zagrobnog života]], koji može sadržavati ideju ocjene dobrih i loših djela za života. Neke religije govore prijelazu u raj ili pakao, dok druge o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]] – ponovnom rađanju duše ili duha u drugom tijelu. Postoje i različiti običaji štovanja tijela, poput [[Pokop|sprovoda]], [[Kremacija|kremacije]] ili ukopa na vrhu planine.<ref>{{Citiranje weba|title=7 Unique Burial Rituals Across the World|url=https://www.britannica.com/list/7-unique-burial-rituals-across-the-world|access-date=2024-12-13|publisher=Britannica}}</ref> Stari narodi vjerovali su da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokapali s [[oruđe]]m, [[nakit]]om i [[oružje]]m, potrebnim za taj vječni [[lov]].{{Ni}}

Jedna od teorija o budućnosti svemira smatra da će sve što postoji završiti u stanju [[Konačna sudbina svemira|toplinske smrti]].

== Umiranje ==

Mnoge smrtonosne bolesti dijele slične simptome. To mogu biti [[Bol (osjećaj)|bol]], nedostatak zraka, [[Ljudska probava|probavne tegobe]], [[Inkontinencija mokraće|inkontinencija]], pucanje kože i umor, a s vremenom se mogu pojaviti [[Depresija (raspoloženje)|depresija]] i [[anksioznost]], zbunjenost, nesvjestica i razni oblici [[Invalidnost|invalidnosti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Simptomi tijekom smrtonosne bolesti|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18574|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>

Priprema za smrt složen je proces koji uključuje suočavanje s vlastitom smrtnošću, rješavanje neriješenih pitanja s voljenima i traženje smisla u životu i smrti. Važne su duhovna i emocionalna podrška, a razgovori s obitelji, prijateljima i [[Duhovnik|duhovnicima]] mogu pomoći u suočavanju s egzistencijalnim pitanjima. Tugovanje je normalan dio procesa umiranja i često uključuje niz emocija, od poricanja i ljutnje do prihvaćanja. Kroz ovaj proces mnogi ljudi pronalaze dublji smisao života, jače veze s voljenima i osjećaj spokoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Prihvaćanje smrti i umiranja|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18577|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>

Kraj života često je popraćen predvidivim fizičkim promjenama: smanjenjem [[Svijest|svijesti]], hladnim udovima, nepravilnim disanjem i zbunjenosti. Sekret ili opuštanje mišića ždrijela može dovesti do glasnog disanja koje se naziva ''smrtnim hropcem''. On je više neugodan za obitelj nego za umirućeg, a često znači da će smrt nastupiti u nekoliko sati ili dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada je smrt blizu|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18578|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=MSD medicinski priručnik za pacijente}}</ref>

=== Znakovi smrti ===
Znakovi smrti ili snažne indikacije da osoba više nije živa jesu:<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-02-16|title=The process of dying|url=https://www.healthdirect.gov.au/the-physical-process-of-dying|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Dolinak|first=David|title=Forensic Pathology: Principles and Practice|date=2005|publisher=Elsevier professional|isbn=978-0-08-047066-5|edition=1. Aufl|location=s.l.}}</ref>
*prestanak disanja
*prestanak rada srca
*moždana smrt
*[[pallor mortis]] (bljedilo kože koje započinje 15 – 120 minuta nakon smrti)
*[[algor mortis]] (konstantni pad tjelesne temperature, općenito na temperaturu okoline)
*[[rigor mortis]] (udovi postaju ukočeni, teško ih je pokretati)
*[[livor mortis]] (taloženje krvi u niže položene dijelove tijela)
*[[putrefakcija]] (truljenje)
*[[dekompozicija]] (razgradnja ostataka na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim, neugodnim zadahom)
*skeletizacija (kraj razgradnje, kada su se sva meka tkiva razgradila i ostao je samo kostur)
*fosilizacija (prirodno očuvanje skeletnih ostataka kroz dulje vrijeme)

== Filozofska razmišljanja ==
Grčki filozof [[Epikur]] (341. – 270. [[pr. Kr.]]) tvrdio je da prema smrti trebamo biti ravnodušni: dok smo živi smrti nema, kada umremo nema nas.<ref name=":1" /> [[Martin Heidegger]], njemački filozof [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], tvrdio je da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.{{ fact }}

=== Abrahamske vjere ===
[[Semiti|Stari Židovi]] nisu vjerovali u postojanje duše odvojene od tijela, već u život od prvog udaha do posljednjeg izdaha, nakon čega čovjek postaje pepeo i prah. To smrt čini žalosnom, a sve čemu se treba nadati je ugodan i dug ovozemaljski život. Oko 200 godina prije Krista židovski mislioci razmišljaju o pravdi koja dolazi nakon smrti čovjeka jer im je valjalo znati zašto ih svemogući dobri Bog provlači kroz iskušenja i tragedije. Odredili su da postoje mračne sile, koje će trajati do skorog dolaska Boga i uništenja svega što mu se protivi te stvaranja [[Kraljevstvo Božje|Kraljevstva Božjeg]] za one koji ga slijede – žive i oživljene mrtve. I oni koji su živjeli protivno Bogu bit će oživljeni, ali samo kako bi sagledali svoje grijehe i odmah bili trajno izbrisani iz postojanja. Učenje o skorom kraju proklamirao je i [[Isus]]. Umjesto strogog prianjanja židovskim zakonima za [[Spasenje|vječno spasenje]] on naglasak stavlja na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i uporan rad za dobrobit drugih, to jest svih ljudi u potrebi: siromašnih, napuštenih, čak i mrskih neprijatelja. Isus je vjerovao u vječni život na Zemlji, a ne u raj za duše te pakao kao mjesto vječne patnje. Nedostojni vječna života završili bi izvan zidova [[Jeruzalem|Jeruzalema]], izbrisani i zaboravljeni.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|url=https://time.com/5822598/jesus-really-said-heaven-hell/|first=Bart|last=Ehrman |date=2020-05-08|title=What Jesus Really Said About Heaven and Hell|journal=Time}}</ref>

Suvremeno katoličko poimanje [[Život poslije smrti|života nakon smrti]] uči da se [[Duša|dušama]], koje preživljavaju smrt, sudi nakon što tijelo umre, a oni koji su pravedni i bez [[grijeh]]a odlaze u [[raj]]. S druge strane, oni koji umiru u [[Smrtni grijeh|smrtnom grijehu]] za koji se nisu pokajali odlaze u [[pakao]]. To je učenje spoj starožidovskoga [[Biblija|biblijskog]] poimanja, koje je Isus naukovao, s [[Grčka filozofija|grčkom filozofijom]]. Takva je zamisao zagrobnoga života iskrsnula među kršćanima grčke kulture tek nekoliko desetljeća nakon Krista, a zatim se naknadno pripisivala Isusu.<ref name=":2" />

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Smrt}}{{Commonscat-inline}}
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Smrt| ]]