Vidi kôd stranice Sjeverna Baskija

''Ovo je članak o [[Francuska|francuskom dijelu]] Baskije. Za Autonomnu zajednicu [[Španjolska|Španjolske]], Baskiju, pogledajte članak [[Baskija (autonomna zajednica)]]. Za Baskiju kao širi kulturološki i povijesni pojam pogledajte članak [[Baskija]].''

[[Datoteka:Iparraldea Kokapena.gif|200px|desno|mini|Položaj Francuske Baskije u Baskiji]]
[[Datoteka:Euskal Herria carte étiquetée.png|mini|Regije Baskije]]
'''Sjeverna Baskija''' ili '''Francuska Baskija''' ([[francuski]]: ''Pays basque français'', [[baskijski]]: ''Iparralde'') je povijesno odvojena od Južne Baskije (baskijski: ''Hegoalde'') u [[Španjolska|Španjolskoj]].

Francuska Baskija se nalazi u zapadnom dijelu departmana [[Pyrénées-Atlantiques]], koji se nalazi u [[Akvitanija|Akvitaniji]].
Na sjeveru graniči s departmanom [[Landes (departman)|Landes]], na zapadu s [[Atlantik|Atlantskim oceanom]], na jugu sa [[Španjolska|Španjolskom]] i na istoku s [[Béarn]]om, koji čini istočni dio departmana Pyrénées-Atlantiques.

Sastoji se od tri baskijske regije:
* [[Donja Navara]] (baskijski:''Nafarroa Beherea'', francuski:''Basse-Navarre'')
* [[Lapurdija]] (baskijski:''Lapurdi'', francuski:''Labourd'')
* [[Zuberoa]] (baskijski:''Zuberoa'', francuski:''Soule'')

U regiji postoji baskijski nacionalni pokret za podjelu ovog departmana na dva dijela, baskijski i francuski:Pays Basque i [[Béarn]].

Prema anketi iz 2006.,<ref>http://www.euskara.euskadi.net/r59-738/en/contenidos/informacion/inkesta_soziolinguistikoa2006/en_survey/adjuntos/IV_incuesta_en.pdf</ref> 22,5% stanovnika je bilo dvojezičnih (francuski i baskijski), 8.6% su bili francuski govornici koji razumiju baskijski, a 68,9% nisu znali baskijski. No, rezultati su bili vrlo različiti u tri zone, u unutrašnjosti zemlje (Donja Navara i Zuberoa) 66,2% govori ili razumije baskijski dok na obali (Lapurdija) brojka iznosi 36,9%, a u gradskoj zoni BAB ([[Bayonne]]-Anglet-[[Biarritz]]) samo 14,2% priča ili razumije baskijski (prema drugoj anketi 20% ljudi iz BAB mogu govoriti ili razumjeti gaskonski jezik). Udio Francusko-baskijskih dvojezičnih govornika pao je s 26,4% iz 1996. na 22,5%  godine 2006.

==Povijest==

Sjeverna Baskija je dugo bila uglavnom nediferencirana od drugih područja poput onoga što je danas Gaskonja. Kad je Cezar osvojio Galiju je pronašao čitavu regiju južno i zapadno od Garonne naseljenom ljudima pod imenom kao Akvitanci, koji nisu bili Kelti te koji se danas smatraju Baskima (vidi [[Akvitanski jezik]]). U ranom razdoblju rimske vlasti, regija je prvo bila poznata kao Akvitanija, a kasnije, kada je ime Aquitania prošireno do rijeke [[Loire]], kao ''Novempopulania'' ili ''Aquitania tertia''.

Nakon baskijskih pobuna protiv rimskog feudalizma u kasnom 4. i 5. stoljeća, područje je postalo dio neovisnog Vojvodstva Vaskonije-zamagljene etnički političke zajednice koja se protezala južno od rijeke Garonne od 8. do 9. stoljeća i koja se raspala pod pritiskom normanskih pljačkaških upada i feudalizma. U ranom 9. stoljeću, stvorena je grofovija Vaskonija koja se protezala do rijeke Adour. U ovom trenutku, baskijski jezik je gubio teritorij kojeg je zauzimao sve više [[Vulgarni latinski jezik|vulgarni]] i pisani latinski, sve više se ograničavajući na zemlje oko Pirineja. Od 963., grad Saint-Sever se spominje kao "caput vasconiae", koji neki tumače kao "granica Vaskonije", a drugi ga tumače kao " vrh Vaskonije" zbog svog položaja na uzvisini iznad Vaskonskih ravnica. 

U tom razdoblju sjeverni Baski su zasigurno sudjelovali u uzastopnim bitkama između Roncevaux protiv Franaka, u godinama 778., 812. i 824.

Grof Sans Sancion je ratovao protiv Franaka između 848. i 858. te na kraju postao vojvoda od Vaskonije.

Godine 1020. Gaskonja je predala svoju vlast nad [[Lapurdija|Lapurdijom]] (koja je tad uključivala i [[Donja Navarra|Donju Navaru]]), kralju [[Sančo III. Navarski|Sanchu Velikom od Pamplone]]. Ovo je monarh je godine 1023. od nje učinio vikontiju. Područje je postalo predmet spora Anžuvinskih knezova Akvitanije do 1191. kada su se [[Sancho VI. od Navare|Sancho Mudri]] i [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikard Lavljeg Srca]] dogovorili za podjelu zemlje, pri čemu je Lapurdija ostala pod Anžuvincima a Donja Navara pod [[Kraljevina Navara|navareškom]] kontrolom.

U međuvremenu je Zuberoa bila ustanovljena kao samostalna [[vikont]]ija, općenito podržavana od strane Navare protiv pretenzija grofova od Bearna, premda katkad je također priznavala nadležnost određenih [[Anžuvinci|anžuvinskih]] grofova.<ref>Baja Navarra y Zuberoa (La Historia y los Vascos - Vascon.Galeon.com)</ref>

Nakon [[Španjolsko osvajanje iberske Navare|osvajanja Gornje Navare]] od [[Kraljevina Kastilja|Kraljevine Kastilje]] u razdoblju 1512. – 1521., još uvijek neovisni dio Navare sjeverno od pireneja preuzeo je vodstvo hugenotske stranke u [[Hugenotski ratovi|francuskom vjerskim ratovima]]. Tada je Biblija prvi put prevedena na baskijski jezik.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.euskomedia.org/PDFAnlt/mono/leizarraga/leizarraga_ikerketa.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20081219033911/http://www.euskomedia.org/PDFAnlt/mono/leizarraga/leizarraga_ikerketa.pdf |archive-date=19. prosinca 2008. |access-date=26. listopada 2013.}}</ref> Na kraju je [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik III. od Navarre]] postao kralj Francuske po imenom Henrik IV., ali je zadržao Navaru kao formalno neovisnu državu sve do 1610.  Godine 1634., Axular u svom književnom radu daje grubi opis opsega baskijskog jezika u to vrijeme, koji obuhvaća sve provincije danas poznate kao Baskija "i brojna druga mjesta."

S krajem [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]], [[Lapurdija]] i [[Zuberoa]] su predane francuskoj kruni kao autonomne pokrajine (''pays d' Etat'').

Tri sjeverne baskijske pokrajine uživale su veliku autonomiju do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] u kojoj se ona radikalno potiskuje, kao i drugdje u Francuskoj, s vremenom stvarajući departman [[Atlantski Pireneji]], polubaskijski i polugaskonski ([[Bearn]], druga pokrajina iz doba francuskog kraljevstva).

Na ovom području djeluje baskijski nacionalisti politički pokret, rođen 1963. s pokretom ''Embata'' (zabranjenim 1974.) i sada s ''Abertzaleen Batasuna'' i drugi, koji traži razdvajanje [[Pyrénées-Atlantiques|Pyrenees-Atlantiques]] u dva francuska departmana: Pays Basque i Béarn. Tu su i neke druge stranke poput EAJ, EA i Batasuna koji imaju smanjenu, gotovo simboličnu nazočnost, osobito u usporedbi s južnom Baskijom. Te političke stranke povijesno dobivaju manje od 15% glasova na okružnim izborima.

U 1980-tim i 1990-tim, paravojna skupina pod nazivom ''Iparretarrak'' (Sjevernjaci) koristila je nasilne metode tražeći neovisnost. Postali su neaktivni u posljednjih nekoliko godina.
29. siječnja 1997., područje je službeno postalo "pays" u Francuskoj pod imenom "pays Basque", koje je predstavničko tijelo za promicanje nekoliko aktivnosti, ali bez vlastitog proračuna.

==Gospodarstvo==

Sjeverna Baskija ima 29.759 tvrtki, 107 poduzeća za 1.000 stanovnika i godišnji rast od 4,5% (u razdoblju između 2004 i 2006).<ref>http://www.invest-basquecountry.com/</ref>
66,2% tvrtki su u tercijarnom sektoru (usluge), 14,5% u sekundarnom sektoru (proizvodnja), a 19,3% u primarnom sektoru (uglavnom poljoprivredu, agrobiznis, ribarstvo i šumarstvo). To uključuje AOC vina, Irouléguy AOC.
Iako je Sjeverna Baskija dio od Pyrenees-Atlantiques za većinu upravnih tijela, ona ima svoju gospodarsku komoru (CCI Bayonne-Pays-Basque) i različitu ekonomiju vezanu za boardsport industrije, uključujući tvrtke kao što su Quiksilver i Volcom s bazom na na baskijskoj obali.
[[Datoteka:Euskal herriko iparraldea 128kolore.png|minijatura|fizička karta]]

== Kultura ==

Baski iz ovog kraja i dalje održavaju mnoge baskijske kulturne tradicije. Grad [[Saint-Pée-sur-Nivelle]] (baskijski:''Senpere'') je poznat po svojem festivalu Herri Urrats.<ref>http://www.euskalkultura.com/euskara/agenda/celebration-of-herri-urrats-traditional-festival-to-help-basque-language-schools-in-the-northern-basque-country/view</ref>

==Izvori==
{{Izvori}}

{{Portal Francuska}}
{{Povijesne baskijske pokrajine}}

[[Kategorija:Baskija]]
[[Kategorija:Zemljopis Francuske]]