Vidi kôd stranice Moskva (rijeka)

{{Infookvir rijeka|
ime = Moskva|
slika = Moscow river 1.jpg
|slika_opis=Rijeka Moskva pred [[Kremlj]]om
|Duljina = 502|
Nadmorska visina izvora = |
Prosječni istjek = 109|
Površina porječja = 17600<ref>[http://slovari.yandex.ru/~%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%B2%D0%B0%20%28%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B0%29 Članak Москва (река) u Velikoj Sovjetskoj Enciklopediji (BCE), 3. izdanje 1969.–1978.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140922140629/http://slovari.yandex.ru/~%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%B2%D0%B0%20%28%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B0%29 |date=22. rujna 2014. }}, pristupljeno 5. studenog 2013. {{rus oznaka}}</ref>|
Izvor = |
Ušće =  |
Pritoke = |
Države kroz koje protječe = [[Rusija]]|
Gradovi kroz koje protječe = [[Moskva]], [[Žukovski]], [[Kolomna]]|
Sliv = |
Ulijeva se u = [[Oka (rijeka)|rijeku Oku]]|
Plovna od ušća = 210 
| karta                      = Moskva river.png
| karta_opis                 = Zemljovid porječja Moskve
}}
'''Rijeka Moskva''' (ruski: река Москва, Москва-рекa, ''Moskva-reka'') je rijeka koja prolazi kroz [[Moskovska oblast|Moskovsku]] i [[Smolenska oblast|Smolensku]] [[Ruske oblasti|oblast]] u [[Rusija|Rusiji]], [[pritok]]a je [[Oka (rijeka)|rijeke Oka]].

== [[Etimologija]] ==
Grad [[Moskva]] nazvan je po istoimenoj rijeci. Porijeklo same riječi nije utvrđeno, iako postoji nekoliko različitih teorija o tome.<ref>Russian: [http://www.north-moscow.ru/article/fact/origin-word/ On the origins of ''Moskva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027063411/http://www.north-moscow.ru/article/fact/origin-word/ |date=27. listopada 2007. }}</ref> Jedna od ovih teorije kaže da je korijen riječi [[Finski jezik|finski]] značenja "močvara, tamna voda, gnat".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://bridgetomoscow.com/curious-fact-the-meaning-of-the-name-moscow |title=The meaning of the name Moscow |archive-url=https://web.archive.org/web/20110917074318/http://bridgetomoscow.com/curious-fact-the-meaning-of-the-name-moscow |archive-date=17. rujna 2011. |access-date=24. svibnja 2012.}}</ref> Druga teorija je da ime dolazi od mordvinske riječi značenja "medvjeđa rijeka". Isto značenje dolazi i preko jezika Mari u kojem ''moská'' označava "medvjeda"<ref>[http://marlamuter.org/muter/10_%D1%82%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD/%D0%BC%D0%B0%D1%81%D0%BA%D0%B0 Entry "maska" in Mari-Russian dictionary]</ref> međutim na tom jeziku riječ ''ava'' znači "mati".<ref>[http://marlamuter.org/muter/10_%D1%82%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD/%D0%B0%D0%B2%D0%B0 Entry "ava" in Mari-Russian dictionary]</ref>

== Hidrologija ==
[[Datoteka: Borodinsky Bridge, Moscow.jpg|thumb|left|200px|Most Borodinsky]]

Rijeka je duga 502&nbsp;km. Područje sliva rijeke je 17.600&nbsp;km². Pad rijeke je 155 metar (višegodišnji prosjek). Najveća dubina prije grada Moskve je 3 metra, poslije grada najviše 6 metara.<ref>All numerical data: Russian: Enciklopedija "Moskva", M, 1997 (''Encyclopedia of Moscow'', Moscow, 1997)</ref> Obično se zamrzne tijekom studenog ili prosinca i počne se odleđivati krajem ožujka. U samoj Moskvi rijeka se zamrzne povremeno, tijekom iznimno tople zime 2006. – 2007., počela se je zaleđivati tek 25. siječnja. 
Razina vode rijeke u Moskvi je 120,0 metara iznad morske razine (višegodišnji prosjek ljetnih najnižih razina nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]), najveća povijesna razina je bila tijekom [[Poplava|poplave]] 1908. godine i iznosila je 127,25 metara iznad razine mora.<ref name="BM">Russian: V.A. Nosarev, T.A. Skrjabina, "Mosty Moskvy", M, "Veče", 2004, str. 194. (''Bridges of Moscow'', 2004, p.194) {{ISBN|5-9533-0183-9}}</ref>

== Hidrotehnički objekti ==

Zbog velikih sezonskih padova razine rijeke plovidba je bila otežana, a [[Poplava|poplave]] opasne, te hidrotehnički objekti na rijeci Moskvi postoje još od davnina. [[1783.]] – [[1786.]] godine duž okuke rijeke pokraj [[Kremlj]]a izgrađen je Vodoodvodni kanal radi zaštite od [[poplava]] i popravka mostova. [[1836.]] – [[1837.]] godine zbog povišavanja razine vode u rijeci bili su sagrađeni Babjegorodski nasip i Krasnoholmskaja brana. Vodoodvodni kanal je zato postao plovnim. [[1873.]] godine osnovano je „Društvo Moskvoreckog parobrodarstva“, koje si je postavilo kao cilj razvoj vodenog transporta na rijeci. Društvo je [[1878.]] godine sagradilo šest nasipa s branama. Ti nasipi (Perervinski, Besedinski (Trudokomuna), Andrejevski, Sofjinski, Faustovski i Severski) osigurali su prolazak brodova s gazom do 90&nbsp;cm od ušća rijeke do grada [[Moskva|Moskve]]. Ranije izgrađeni nasipi iz 1930-ih su bili ponovno izgrađeni, dodan je Karamyševski nasip, te su uklonjeni kao suvišni Babjegorodski i Krasnoholsmki nasip i brana (zadnji se sačuvao u nazivima Šljuzova obala i Šljuzov most, rus. шлюз – brana). Navedeni nasipi i čine Sustav Moskvoreckih nasipa.
 
Tijekom 1930-ih godina korito Moskve bilo je uglavnom izravnano u granicama djelomično ostvarenog plana navodnjavanja grada [[Moskva|Moskve]].

Između 1932. – 1937. godine sagrađen je [[Moskovski kanal|kanal Moskva-Volga]].

Godine 1968. otvorena je Nagatinska rektifikacija u rajonu Nagatino.

Kao konačni rezultat, rijeka Moskva se unutar grada sastoji od niza koritskih rezervoara nastalih od triju čvorova hidrotehničke mreže: Perervinskog, Karamyševskog i Trudokomune. Istek Moskve više grada uređen je Istrinskim (1935.), Možajskim (1960.—1962.), Verhne-Ruzskim (1980.), Ruzskim (1965.—1966.) i Ozerninskim (1967.) rezervoarom, a također čvorovima hidrotehničke mreže kraj Petrovo-Daljnjeg i Rubljova.

Od jedanaest čvorova hidrotehničke mreže sagrađenih na rijeci, svega četiri imaju hidrocentrale: Možajska, Rubljovska, Karamyševska i Perervinska, a pritom je po porječju rijeke sagrađeno još šest malih hidrocentrala (Verhne-Ruzska, Ruzska, Istrinska, Ozerninska, Gorbovska i Senežska). Ukupni kapacitet po porječju premašuje 15 MW, a proizvodnja 40 milijuna kWh godišnje.

Preko rijeke Moskve sagrađeno je više od 50 mostova, a od njih više od 20 unutar grada [[Moskva|Moskve]]. Na području grada obale su ojačane zidovima od armiranog betona i blokovima obloženim granitom.

== Izvori ==
Glavne pritoke su rijeke [[Ruza]], [[Istra (rijeka u Rusiji)|Istra]], [[Rijeka Jauza|Jauza]], [[Pahra (Rusija)|Pahra]] i [[Rijeka Severka|Severka]]. Procijenjeni doprinosi vodotoku su 61% iz pritoka, 12% od padalina te 27% podzemnih voda. Nakon dovršetka [[Moskovski kanal|kanala Moskva-Volga]] (1932. – 1937.), dio vode iz [[Volga|Volge]] utječe u rijeku Moskvu. Što je omogućilo pouzdan tijek plovodbe koji su ranije ometale ljetne suše (starije brane izgrađene 1785., 1836. i 1878. nisu bile učinkovite).

== Povijest ==

Porječje rijeke Moskve bilo je naseljeno još u kamenom dobu, o čemu svjedoče [[Neolitik|neolitičke]] naseobine u Kruticama, Kolomenskom, Aljoškinu, Ščukonom, Serebrjanom Boru, Troici-Lykovu. Spomenici [[Brončano doba|brončanog doba]] (fatjanovske kulture drugog tisućljeća pr. Kr.), nađeni su u centru [[Moskva|Moskve]], Dorogomilovu, na Vorobjovim gorama, u Andronikovom manastiru, u Davydkovu, Zjuzinu, Aljoškinu, Tušinu.

Dolaskom [[Željezno doba|željeznog doba]] sredinom prvog tisućljeća pr. Kr. i promjenom klime (prelazni šumsko-stepski predjeli promijenili su se u šume) u porječju rijeke raširila se [[zemljoradnja]] i mnogobrojna sedentarna naselja. Tzv. djakovska kultura postojala je ovdje više od tisuću godina: od VII-VI stoljeća pr. Kr. do VI-IX stoljeća n.e. ti predslavenski gradići i sela nađeni su u blizini sela Djakovo (u rajonu Kolomenskog), na Vorobjovim gorama, u Tušinu, Kuncevu, Filjama, na obalama Setunji, u Nižnim Kotlima.

Od VIII. stoljeća niču slavenska ([[Vjatiči|vjatička]]) naselja na obalama rijeke Moskve, [[Rijeka Jauza|Jauze]], Neglinne, Setunje, Ramenke, Kotlovke, Čertanovke, Gorodnje. Tako su se pojavili gradići na Samotjoki, Lyščikovu, Andronjevskom, Obydenskom; sela Jauzskoje, Kudrinskoje, u Neskučnom sadu, Golovinskoje, Bratejevskoje, Zjuzinskoje, Matvejevskoje, Setunjskoje. Tih su godina nastale mnogobrojne grupe nadgrobnih brežuljaka (Filjovskaja, Matvejevskaja, Ramenskaja, Očakovskaja, Krylatskaja, Troparjovskaja, Jasenjovskaja, Čerjomuškinskaja, Orehovskaja, Borisovskaja, Bratejevskaja, Konjkovskaja, Derevljovskaja, Čertanovskaja, Caricynskaja).

Rijeka Moskva je u drevnosti bila važna prometna arterija, [[Prevlaka (zemljopis)|prevlake]] su je povezivale s [[Novgorod]]om i [[Smolensk]]im, s [[Volga|Volgom]] i [[Don]]om.

== Rukavci i [[Pritok|pritoci]] ==

Osnovni su [[Pritok|pritoci]]: slijeva – Gniluša, [[Ruza]], [[Rijeka Jauza|Jauza]], Neglinnaja, [[Istra (rijeka u Rusiji)|Istra]], Nerskaja, zdesna – Žuža, Gorodnja, Setunj, Kolomenka, [[Rijeka Severka|Severka]], [[Pahra (Rusija)|Pahra]]. Ukupno u rijeku Moskvu padaju 362 rječice i više od 500 potoka; od njih unutar granica grada [[Moskva|Moskve]] oko 70 [[pritok]]a, uglavnom u cijevima i odvodnim kolektorima. Najveći od gradskih [[pritok]]a (nakon Jauze, Neglinnaje, Setunje i Gorodnje) su: Shodnja, Niščenka s Ponomarkom (Čurilihinom), Himka, Kotlovka, Čura, Tarakanovka, Presnja, Filjka.

== [[Pritok|Pritoci]] (u kilometrima od ušća) prema podacima vodnog registra ==

* 7&nbsp;km: rijeka Kolomenka
* 16&nbsp;km: [[rijeka Severka]] 
* 17&nbsp;km: rijeka Veleguška 
* 22&nbsp;km: rijeka Mezenka (Lukjanovka) 
* 27&nbsp;km: rijeka Semislavka
* 31&nbsp;km: rijeka Medvedka 
* 43&nbsp;km: rijeka Nerskaja
* 44&nbsp;km: rijeka Otra
* 80&nbsp;km: rijeka Velinka
* 85&nbsp;km: rijeka Gželka
* 94&nbsp;km: rijeka Hripanj
* 103&nbsp;km: rijeka Bykovka
* 110&nbsp;km: rijeka Pehorka 
* 120&nbsp;km: [[Pahra (Rusija)|rijeka Pahra]]
* 141&nbsp;km: rijeka Gorodnja
* 157&nbsp;km: rijeka Paramarka (Ljublinka)
* 174&nbsp;km: [[rijeka Jauza]]
* 184&nbsp;km: rijeka Setunj
* 214&nbsp;km: [[Moskovski kanal]]
* 214,8&nbsp;km: rijeka Himka
* 218&nbsp;km: rijeka Shodnja
* 223&nbsp;km: rijeka Banjka
* 243&nbsp;km: rijeka Medvenka
* 245&nbsp;km: rijeka Lipka
* 247&nbsp;km: [[Istra (rijeka u Rusiji)|rijeka Istra]]
* 257&nbsp;km: rijeka Vjazjomka
* 277&nbsp;km: rijeka Nahavnja
* 282&nbsp;km: rijeka Storožka
* 284&nbsp;km: rijeka Ostrovka
* 292&nbsp;km: rijeka Dubešnja
* 293&nbsp;km: rijeka Molodeljnja
* 296&nbsp;km: rijeka Žukovka
* 298&nbsp;km: rijeka Setunj
* 342&nbsp;km: rijeka [[Ruza|rijeka Ruza]]
* 344&nbsp;km: rijeka Jelica
* 358,3&nbsp;km: rijeka Iskona
* 358,6&nbsp;km: rijeka Vedomka
* 363&nbsp;km: rijeka Palevka
* 386&nbsp;km: rijeka Koloč
* 404&nbsp;km: rijeka Lujanka
* 415&nbsp;km: rijeka Inoč (Inoča)
* 419&nbsp;km: rijeka Pesočnja
* 427&nbsp;km: rijeka Zamošnja
* 434&nbsp;km: rijeka Zaročenka (Zarečka)

== Ekologija rijeke Moskve ==

Kvaliteta vode u rijeci u granicama grada [[Moskva|Moskve]] i niže po toku je niska, čemu je djelomično uzrok odnos otpadnih i prirodnih voda približno k 2:1 (tj. otpadnih je voda više nego prirodnih). Nakon čišćenja otpadne vode ne udovoljavaju zahtjevima po sadržaju organskih tvari, naftnih derivata i teških metala. U vodi rijeke, u količinama koje premašuju dopuštene, nalaze se soli teških metala, naftnih derivata, [[pesticidi]], [[fenoli]]. Najviše su zagađeni dijelovi rijeke oko Nagatina i Ljublina, nešto manje oko Ščukina. Na području grada [[Moskva|Moskve]] izdvajaju se tri zone s različitim stupnjem onečišćenja<ref name="monitoring">[http://www.mosecom.ru/water/water-avg12/ Zagrjaznenije r. Moskvy za poslednij god (glava 4 "O sostojanii vodnyh objektov goroda Moskvy" iz Gosudarstvennogo doklada "O sostojanii okružajuščej sredy v gorode Moskve v 2008 godu")] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100103235101/http://www.mosecom.ru/water/water-avg12/ |date=3. siječnja 2010. }} GPU "Mosekomonitoring", 2009.</ref>:

* od ulaza u grad do Krymskog mosta; zona je tradicionalno najčišća
* centralni dio grada u granicama Sadovog prstena, gdje kvaliteta vode po sadržaju naftnih derivata i metala fluktuira i tijekom godine i uzduž rijeke
* zona donjeg toka rijeke, gdje Kurjanovska stanica za aeraciju dovodi do povećanja koncentracije biogenih elemenata (amonijaka, nitrata, fosfata).

U cijelosti na ulazu u grad u 2008. godini stanje vode se označavalo kao „umjereno onečišćena“, u centru „onečišćena“, u rajonu Perervinskog nasipa (umjereno onečišćena), na izlazu iz grada „onečišćena“.<ref name="monitoring"/>

[[Radioaktivnost|Radijacija]] u rijeci Moskvi nije povišena, radijacijski parametri muljevitih naslaga rijeke na razini su analognih parametara za tlo.<ref name="radon">A.S. Barinov, T.N. Laščenova, I.P. Korenkov, J.N. Zozulj [http://www.radon.ru/MAGAZINE/04_2007/BOS407_EcologOtsenka.pdf Ekologičeskaja ocenka vodnyh putej Moskovskogo regiona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304115138/http://www.radon.ru/MAGAZINE/04_2007/BOS407_EcologOtsenka.pdf |date=4. ožujka 2016. }}. GUP MosNPO"Radon", 2007.</ref>

Zaštitom prirode u porječju rijeke bave se tri moskovske organizacije: GUP „Mosvodostok“, MGUP „Mosvodokanal“ i GUP DZ „Gidromost“.<ref>[http://www.mosvodokanal.ru/index.php?newsid=1786 Malyje reki i boljšije zaboty kompleksa ŽKH Moskvy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191224105752/http://www.mosvodokanal.ru/index.php?newsid=1786 |date=24. prosinca 2019. }}. Sajt Mosvodkanala.</ref> Program mjera zaštite „Mosvodokanala“ za 2008-2010 godinu ima budžet od oko 4,5 milijardi [[Rublja|rubalja]] na godinu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mosvodokanal.ru/index.php?do=cat&category=ecology |title=Razdel "Ekologija" na sajte Mosvodkanala |access-date=3. lipnja 2012. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306022847/http://www.mosvodokanal.ru/index.php?do=cat&category=ecology |url-status=dead }}</ref> Tako je u 2008. godini visina potrošenih sredstava po programu iznosila oko 4 milijarde [[Rublja|rubalja]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mosvodokanal.ru/index.php?do=cat&category=ecology_otchet |title=Otčet o vypolnenii Programmy prirodoohrannyh meroprijatij MGUP "Mosvodkanala" za 2008 g. |access-date=3. lipnja 2012. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306014823/http://www.mosvodokanal.ru/index.php?do=cat&category=ecology_otchet |url-status=dead }}</ref>

== Gradovi ==
[[Datoteka: Moskva River Boat.jpg|thumb|right|Plovila na rijeci Moskvi]]
[[Datoteka: Moscow River Confluence.jpg|thumb|right|Rijeka Moskva u Kolomni, neposredno prije [[Ušće|ušća]]]]

[[Moskva]] (<font lang="ru">Москва́</font>), glavni grad Rusije, nalazi se na obalama rijeke. Rijeka protječe i gradovima [[Možajsk]], [[Zvenigorod]], [[Žukovski]], [[Bronnicy]], [[Voskresensk]], i — na spoju rijeka Moskva i [[Oka (rijeka)|Oka]] — [[Kolomna]]. Godine 2007., bilo je 49 mostova preko rijeke Moskva i pripadajućih kanala samo na području grada Moskve; [[Kameni most Boljšoj]] izgrađen je 1692. godine. Rijeka je u gradu široka između 120 i 200 metara, najuža točka je točno pod zidovima [[Kremlj]]a. Pitka voda za grad Moskvu skuplja se na pet mjesta na rijekama Moskvi i [[Volga|Volgi]] sjeverozapadno od grada.

<gallery caption="Razne građevine na obalama rijeke Moskve u gradu Moskvi">
Datoteka:Moskova_kremlin.jpg|[[Kremlj]]
Datoteka:Moscow-River-StSavior-1639.jpg|[[Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi]] i [[Park Gorki (Moskva)|Park Gorki]]
Datoteka:Moscow, Berezhkovskaya embankment, 12.jpg|Stambena zgrada
Datoteka:Moscow Frunzenskaya Embankment at Pushkinsky Bridge 08-2016.jpg|Zgrada vlade
</gallery>

== Vodni promet ==

Rijeka Moskva je plovna na 210&nbsp;km od ušća, do Rubljovskog nasipa. Plovidba obično traje od sredine travnja do sredine studenog. Na rijeci se nalaze Južno riječno [[pristanište]], zapadno riječno pristanište, a na Himkinskom jezeru (tehnički ne na rijeci Moskvi) – Sjeverno riječno pristanište i Sjeverna riječna stanica.

U sovjetsko vrijeme rijekom Moskvom je prolazila linija Moskva-Gorki. Najpoznatija turistička maršruta bila je „Moskovska krugosvetka“: moskovsko Južno riječno pristanište – [[Oka (rijeka)|Oka]] – Gorki – [[Volga]] – [[Moskovski kanal]] – Sjeverno riječno pristanište. Putnički parobrodi su prolazili između sjevernog i južnog riječnog pristaništa po centru grada [[Moskva|Moskve]]. Od 2000.g. organiziraju se samo turistička putovanja brodom. Osnovne su maršrute: Moskva – Konstantinovo – Moskva, „Moskovska krugosvetka“ i ponekad druge varijante. Zbog ograničenja gabarita brana i dubine Moskvom plove samo brodovi projekta 305, turistička putovanja traju od svibnja do lipnja, dok je na [[Oka (rijeka)|Oki]] dovoljna dubina. Po centru grada [[Moskva|Moskve]] ne mogu ploviti zbog male visine mostova.

Kretanje putnika unutar grada po rijeci Moskvi odvija se u tri nezavisne zone, od kojih samo jedna (Novospasski most – Kijevski kolodvor) radi tokom cijele plovidbe. Spori brodovi plove od sredine travnja do druge polovice listopada, kad se zbog sezonskog pogoršanja vremena broj putnika bitno smanjuje. Od 2009.g. radi cjelogodišnja linija brodova.

Prijevoz tereta (uglavnom pijeska i drugog građevinskog materijala) vrši se brodovima za prijevoz rasutih tereta tipa „Oka“, „Okskij“, remorkerima tipa „Rečnoj (Moskovskij)“, „Šljuzovoj“.

== Plaže ==

Na području grada [[Moskva|Moskve]] na rijeci postoji nekoliko plaža. Najpoznatije su plaže u Stroginom, Serebrjanom Boru, Trojici-Lykovu, Rubljovu. Sve se nalaze u sjevero-zapadnom dijelu grada. U centralnom i jugo-istočnom dijelu plaža nema zbog velike onečišćenosti vode. Sezona kupanja obično počinje 1. lipnja, završava u prosjeku sredinom kolovoza, no pri toplom vremenu sezona može potrajati i do početka rujna (kao što se dogodilo npr. 2007. godine). Temperatura riječne vode u srpnju iznosi oko 22&nbsp;°C.

== Zanimljive činjenice ==

Za vrijeme abnormalno vrućeg ljeta 2010. godine u rijeci Moskvi zamijećene su meduze,<ref>[http://rian.ru/moscow/20100803/261396564.html "Meduzy byli obnaruženy v akvatorii Moskvy-reki" RIANovosti]</ref> što nije prvi put; naime, znanstvenicima su slatkovodne meduze u ruskim rijekama i akumulacijskim jezerima odavno poznate.<ref>L.S. Berg, Meduza iz reki Dona. — Priroda, 1928, No 3, s. 295.</ref><ref>L.A. Zenkevič, N.J. Sokolova, 1956. Presnovodnaja meduza v Učinskom vodohranilišče // Priroda. T. 4. s. 102—104.</ref>

== Bilješke ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Pritoci Oke]]
[[Kategorija:Porječje Moskve| ]]