Vidi kôd stranice Liège

{{izdvojeni članak|prosinca 2018.}}
{{dz}}
{{Naselje
| ime = Liège
| ime_genitiv =Liègea
| izvorno_ime =Luik<br>Lüttich

| slika_zastava = LuikVlag.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Blason liege.svg
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute =38
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =05
| dužina-minute =34
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Belgija]]
| lokacija1_ime = [[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info = [[Valonija]]
| lokacija2_ime = [[Belgijske zajednice]]
| lokacija2_info =[[Francuska zajednica u Belgiji|Francuska zajednica]]
| lokacija3_ime = [[Pokrajine Belgije|Pokrajina]]
| lokacija3_info = [[Liège (pokrajina)|Liège]]

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = Willy Demeyer
| stranka_vođe = PS
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 69,39 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2008.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 190.102
| stanovništvo_gustoća = 2740
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj =4000–4032
| pozivni_broj = 04
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| web_stranica = [http://www.liege.be www.liege.be]

| slika_karta = LuikLocatie.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Liège unutar [[Liège (pokrajina)|pokrajine Liège]]

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Liège''' ([[francuski]] izgovor: [ljɛːʒ]; [[nizozemski]]: ''Luik'', [lœyk]; [[valonski]]: ''Lidje''; [[njemački]]: ''Lüttich''; [[latinski]]: ''Leodium'', do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u [[Belgija|belgijskoj]] regiji [[Valonija|Valoniji]], pokrajina [[Liège (pokrajina)|Liège]], čije je i administrativno središte. Grad je smješten u dolini rijeke [[Meuse]] u blizini istočne belgijske granice s [[Nizozemska|Nizozemskom]] i [[Njemačka|Njemačkom]], gdje se rijeka Meuse spaja s rijekom [[Ourthe]]. Grad ima nešto manje od 200.000 stanovnika, dok u njegovu aglomeracijskom području živi oko 600 000 stanovnika. Prema broju stanovnika, ovo je treće urbano područje u Belgiji, nakon [[Bruxelles]]a i [[Antwerpen]]a, te četvrta po veličini belgijska općina, nakon Antwerpena, [[Gent]]a i [[Charleroi]]a.

Liège je glavno ekonomsko i kulturno središte Valonije. Grad se nalazi u industrijskoj dolini, koja je nekada bila glavni gospodarski pokretač Belgije.

== Etimologija ==
[[Image:Blason-liege-pierre-bleu.jpg|left|mini|100px]]
[[Latinski]] naziv za Liège, ''Leodium'', sadrži germansku riječ ''leod'', u izvornom značenju "ljudi". Arhaični nizozemski oblike je ''lui(den)'', ''lieden'' ("ljudi"), [[staroengleski]] ''lēod'' (engleski [[wikt:lede#etymology 2|lede]] "ljudi"), [[njemački]] ''Leute'' ("ljudi"), dijalektalni [[norveški]] ''lyd'' ("ljudi"). Istog korijena je i hrvatska riječ "ljudi", kao i na drugim slavenskim jezicima, te [[hindski]] ''loagh'', također u značenju "ljudi".

Na druga dva službena jezika u Belgiji, grad se naziva ''Luik'' (nizozemski) i ''Lüttich'' (njemački). Lokalni [[valonski]] naziv na lieškom dijalektu je ''Lîdje''.<ref>[[Jean Haust]] ortografija '''Lîdge''' u ''Dictionnaire Liégeois'', Vaillant Carmanne, 1933, str. 368. Valonsko jezično i književno društvo (''Société de Langue et Littérature Wallonnes'') prihvaća kao aktualni oblik ''Lîdje''.</ref>

Stanovnici grada na francuskom jeziku nazivaju se ''Liégeois'' (m) / ''Liégeoise'' (ž) (množina : Liégeois/Liégeoises). Ortografija s naglaskom ''aigu'' zadržana je u nazivu etnika ovog grada, iako je davno nestala u pisanju imena grada. Naziv za stanovnike ovog grada na lokalnom lieškom dijalektu valonskog je ''Lîdjwês''<nowiki> / </nowiki>''Lîdjwêse''.<ref>Jean Haust, ''Dictionnaire Liégeois'', str. 369,  Vaillant-Carmanne, Liège, 1933</ref> Arhaični oblik ''Lîdjeûs'' koristi se još u [[Namur]]u,  [[Condroz]]u i [[Ardeni]]ma.

== Povijest ==
{{PovijestLiègea}}
[[Datoteka:St-Lambert-Liège.jpg|mini|Ubojstvo sv. Lamberta]]
=== Ranija povijest ===
[[File:Liege-Blaeu-00.jpg|thumb|left|250px|Liège 1649. godine]]
Najraniji tragovi ljudske prisutnosti sežu još iz paleolitika,a pronađeni su na trgu Saint-Lambert i okolnim mjestima. Godine 1907., u samom središtu grada pronađeni su ostaci rimske vile iz 2. ili 3. stoljeća, također na trgu Saint-Lambert.

Prvi spomen ovog grada je iz [[558.]], pod nazivom ''Vicus Leudicus''. Oko godine [[705.]] [[sv. Lambert iz Maastrichta]] završava pokrštavanje u ovom kraju, iz čega je vidljivo da je dotad u ovom području još postojalo prakticiranje drevnih religija. Zbog svog vjerskog uvjerenja sv. Lambert je na kraju i ubijen, te se danas smatra mučenikom. Nakon ubojstva, njegov nasljednik [[Sveti Hubert]], uz dopuštenje pape prebacuje biskupiju iz Maastrichta u Liège, te postaje prvi biskup te biskupije. Bazilika koju je Hubert dao izgraditi postaje središte grada, a sam grad zahvaljujući sada statusu hodočasničkog odredišta počinje rasti. Nekoliko stoljeća kasnije Liège postaje biskupska kneževina što je status kojeg je imao [[985.]] do [[1794.]] godine. Prvi knez biskup bio je Notger koji je grad pretvorio u veliko intelektualno i crkveno središte u Srednjem vijeku. Papa [[Klement VI.]] pozvao je nekoliko glazbenika iz Liègea na papinski dvor u [[Avignon]]u. Grad je bio poznat po mnoštvu crkava, od kojih je ona najstarija iz 682. godine.

=== Kneževina Liège ===
[[File:Map liege 1.jpg|250px|left|thumb|Liège 1650. godine]]
[[File:Georges-Louis Le Rouge - Plan de Liège.jpg|thumb|Liège 1740. godine]]

[[Kneževina Liège]] osnovana je nedugo nakon dolaska Notgera na mjesto biskupa, prema odredbi cara [[Oton II., car Svetog Rimskog Carstva|Otona II.]] [[972.]] godine. Biskup postaje jedini vladar svojih posjeda koji postaju biskupska kneževina, te posjeduju visoku autonomiju od krune. Zahvaljujući biskupima Éracleu, Notgeru i Wazonu, Liège postaje središte te moćne kneževine, te to ostaje do kraja 18. stoljeća. Uz mnoštvo crkava, u gradu postoje i dva [[Benediktinci|benediktinska]] samostana: sv. Jakova i sv. Lovre. Liège vrlo rano postaje rudarsko središte, posebice zbog izvlačenja ugljena.

Strateški položaj Liègea često je privlačio razne vojske, te mnoge pobune tijekom stoljeća. Grad je rano utvrđen, a dvorac se nalazio na brdu sa zapadne strane grada. Godine 1345., građani su se pobunili protiv kneza biskupa Engelberta III. de la Marcka, koji je vladao u to vrijeme, te su ga porazili u bitki blizu grada. Ubrzo nakon toga uveden je jedinstveni politički sustav, koji su 32 gradska ceha dobili potpunu gradsku vlast. Svaka osoba registrirana u cehu mogla je sudjelovati u vlasti, a svaki ceh je imao jedan ravnopravan glas, čime je ovo bio najdemokratskiji sustav u tom dijelu Europe. Ovaj sustav proširio se i na [[Utrecht]], te je uveo duh demokracije u Liège koji je opstao do danas.<ref>Henri Pirenne, ''Belgian Democracy, Its Early History'', Translated by J.V. Saunders, The University press, Hull 1915, str. 140–141. Digitalna inačica: 
[http://clubliege.ru/upload/Tim/BelgianDemocracy.pdf Belgian Democracy, Its Early History str. 72–73.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813183313/http://clubliege.ru/upload/Tim/BelgianDemocracy.pdf |date=13. kolovoza 2011. }}</ref>

Nakon što su [[Burgundija|burgundski]] grofovi pokušali nametnuti svoju apsolutističku vlast nad ovim područjem,<ref>''Oko 1390.'' Jean Lejeune je napisao, ''le pays de Liège a plié ses lois à [...] ses aspirations. Il ne dépend plus que de lui-même'' in Jean Lejeune, ''La principauté de Liège'', Wahle, Liège, 1980, str. 97</ref> Liège se pobunjuje i odbija ponudu [[Filip Dobri|Filipa Dobrog]] da postavi svog nećaka Luja Burbonskog na čelo države. Nakon nekoliko borbi, grad je iznenada napadnut i u potpunosti opljačkan i spaljen [[3. studenog]] [[1468.]] Samo nekoliko vjerskih spomenika je pošteđeno ove sudbine. Liège je tehnički još uvijek bio dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Nakon [[1477.]] grad i područje dolaze pod [[Habsburzi|habsburšku]] vlast, da bi nakon [[1555.]] došli pod [[Španjolska|španjolsku vlast]], iako je cijelo to vrijeme Liège ostao pod upravom kneza biskupa. Tijekom [[Protureformacija|Protureformacije]], Lieška biskupija je podijeljena, te ubrzo prestaje biti regionalna sila. U 17. stoljeću, kneževi biskupi počinju dolaziti iz [[Bavarska|bavarske]] dinastije [[Wittelsbach]], koja je kontrolirala [[Köln]], te ostale biskupije na sjeverozapadu carstva.

=== Od 18. stoljeća do Prvog svjetskog rata ===

[[File:Map liege 3.jpg|thumb|left|Liège 1775. godine]]
[[File:Map liege 4.jpg|thumb|Liège 1828. godine]]
[[Image:Gare Guillemins 1905.jpg|thumb|left|250px|Željeznički kolodvor 1905. godine]]
Tijekom [[Rat za španjolsko nasljeđe|španjolskog rata za nasljedstvo]], [[John Churchill Marlborough|vojvoda od Marlborougha]] zajedno sa svojim francuskim saveznicima osvaja grad i oduzima ga bavarskim kneževima [[1704.]] godine. Sredinom 18. stoljeća, nove revolucionarne ideje iz Francuske bivaju dobro primljene u Liègeu. Biskup de Velbruck podržava propagiranje ovih ideja, koje ubrzo bivaju ostvarene u Lieškoj revoluciji koja je [[18. kolovoza]] [[1789.]] buknula u ovom biskupskom gradu.

Tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], [[1794.]] francuska vojska zauzima grad i uspostavlja protucrkveni režim, tijekom kojeg je uništena slavna katedrala sv. Lamberta. Potpuno uklanjanje biskupske kneževine potvrđeno je [[1801.]] konkordatom između [[Napoleon]]a i pape [[Pio VII.|Pija VII.]] Francuska gubi grad [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]], te Liège biva ustupljen [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Ujedinjenom Kraljevstvu Nizozemske]]. Tijekom nizozemske vlasti izgrađeno je Sveučilište u Liègeu, te Kraljevska opera. Nizozemska vlast traje sve do [[1830.]] kada izbiva [[Belgijska revolucija]], kojom je osnovana [[Kraljevina Belgija]] kao neutralna i katolička država u čijem se sastavu nalazio i grad Liège.

Liège ubrzo prerasta u važan industrijski grad, te vodeći europski centar za proizvodnju [[čelik]]a. Godine [[1886.]], izbiva radnička pobuna<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdfres=9F0CE2DA1330E533A25755C2A9659C94679FD7CF The New York Times]</ref> koja se proširila cijelom okolnom industrijskom dolinom, te koja je na kraju ugušena vojnom intervencijom. U gradu je održano više međunarodnih izložbi, uključujući Svjetsku izložbu 1905., te Međunarodnu izložbu 1930., koja je održana za stogodišnjicu nezavisnosti. Potrebno je još spomenuti i izložbu vodne tehnike 1939. kojom se obilježavaju radovi na kanalu Albert, kojim je grad povezan s [[Antwerpen]]om.  Gradska utvrđenja obnovio je [[Henri Alexis Brialmont]] u 1880-ima, te dodao zaštitni lanac sastavljen od dvanaest utvrda. Ovaj sustav bio je [[1914.]] velika zapreka njemačkoj vojsci koja je prema strateškom [[Schlieffenov plan|Schlieffenovom planu]] trebala brzo proći kroz dolinu rijeke Meuse i Ardene na putu prema Francuskoj.

Njemački napad dogodio se [[5. kolovoza]] [[1914.]], a [[bitka za Liège]] je bila prva bitka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] i početna bitka tijekom njemačke invazije na [[Belgija|Belgiju]]. Grad je branila vojska od 30.000 vojnika pod vodstvom generala [[Gérard Leman|Gérarda Lemana]], koja je na kraju popustila pred tri puta brojnijom njemačkom vojskom nakon petodnevnog bombardiranja. Zbog loše isplaniranog podzemnog sustava obrane u tunelima ispod glavne tvrđave, jedan topovski pogodak je izazvao veliko eksploziju koja je na kraju natjerala belgijske snage na predaju. Iako je belgijski otpor trajao vrlo kratko, dvanaestodnevno kašnjenje u izvedbi njemačkog vojnog plana je na kraju pridonijelo porazu Njemačke na francuskim bojištima. Njemačke snage su držale Liège pod okupacijom sve do kraja rata. Grad je zbog svog otpora dobio [[Legija časti|Legiju časti]], kao i brojna druga odlikovanja drugih država uključujući i Medalju za hrabrost [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].

=== Od Drugog svjetskog rata do danas ===
[[Slika:Liège JPG04b.jpg|thumb|200px|''La Violette'', gradska vijećnica]]
Njemačke snage [[1940.]] napadaju grad i zauzimaju ga u roku od tri dana. Veći dio [[Židovi|židovske]] populacije je spašen, jer su stanovnici grada pomogli sakrivati djecu i izbjeglice po samostanima. Njemačke okupacijske snage izbacuju [[Saveznici]] u rujnu [[1944.]] Grad je za vrijeme rata bio meta zračnog bombardiranja, te je na njega ispaljeno više od 1500 raketa [[V-1]] i [[V-2]].

Nakon završetka rata izbila je monarhijska kriza, jer su mnogi smatrali belgijskog kralja [[Leopold III. od Belgije|Leopolda III.]] kao njemačkog kolaboracionista. U srpnju [[1950.]], izbija opći štrajk saveza belgijskih sindikata pod vodstvom [[André Renard|Andréa Renarda]] u kojem su štrajkaši preuzeli kontrolu nad gradom.<ref>Erik Jones, Economic Adjustment and Political Transformation in Small States,Oxford Press, 2008, str. 121 978-0-19-920833-3</ref> Ovaj štrajk je na kraju doveo do [[abdikacija|abdikacije]] kralja Leopolda.

Grad je u drugoj polovici 20. stoljeća počeo osjećati posljedice pada industrijske proizvodnje, pogotovo one vezane s ugljenom, a kasnije i s čelikom. U ovom razdoblju nezaposlenost počinje naglo rasti, a njome i društvena napetost. Tijekom općeg štrajka u zimu 1960./1961. godine, nezadovoljni radnici su uništili glavni željeznički kolodvor Guillemins. Ovi nemiri bili su prilično velika razmjera, te je na kraju vojska poslana na zabarikadirane ulice. Najgori nemiri su bili [[6. siječnja]] [[1961.]], kada je u nekoliko sati u uličnim borbama ozlijeđeno 75 osoba.<ref>''Political History of Belgium: From 1830 Onwards'', Academic and Scentific Publishers, Brussels, 2009,  str. 278. {{ISBN|978-90-5487-517-8}}</ref>

Liège je tradicionalno sicijalističko uporište. Godine [[1991.]], visoki politički dužnosnik iz Socijalističke partije André Cools ubijen je ispred stana svoje djevojke. Opće mišljenje bilo je da je ubojstvo povezano s korupcijskim skandalom koji je potresao Socijalističku partiju i općenito saveznu vlast. Zbog ovog ubojstva 2004. dvoje muškaraca osuđeno je na dvadesetogodišnju zatvorsku kaznu.

S otvaranjem granica unutar [[EU|Europske unije]], te rastom cijena čelika i učinkovitijom upravom, gospodarska situacija grada se lagano oporavlja.

== Stanovništvo ==

[[Datoteka:Liège agglomération Liège Belgium Map.svg|200px|left|Karta pokrajine Liège]]
Područje grada Liègea (označen crvenom bojom na slici) okuplja teritorij starih općina [[Angleur]], [[Bressoux]], [[Chênée]], [[Glain (Liège)|Glain]], [[Grivegnée]], [[Jupille-sur-Meuse|Jupille]], Liège, [[Rocourt (Liège)|Rocourt]], [[Wandre]] (kao i četvrt [[Sclessin]] bivše općine [[Ougrée]] i nekoliko ulica naselja [[Ans]], [[Saint-Nicolas (Liège)|Saint-Nicolas]] i [[Vottem]]). Sve te općine integrirane su [[1977.]] u grad Liège, nakon političke odluke o spajanju općina.

Aglomerizacija<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://statbel.fgov.be/fr/modules/publications/statistiques/environnement/fichiers_telechargeables/utilisation_du_sol.jsp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20101113181713/http://statbel.fgov.be/fr/modules/publications/statistiques/environnement/fichiers_telechargeables/utilisation_du_sol.jsp |archive-date=13. studenoga 2010. |access-date=4. srpnja 2011.}}</ref> Liègea pokriva teritorij od 275,75&nbsp;km². Općine [[Seraing]], [[Saint-Nicolas (Liège)|Saint-Nicolas]], [[Ans]], [[Herstal]], [[Beyne-Heusay]], [[Fléron]], [[Chaudfontaine]], [[Grâce-Hollogne]], [[Esneux]] i [[Flémalle]] (na karti označene narančastom bojom) čine dio ove urbane zone.

=== Grad Liège ===

Godine [[1977.]], općina Liège spojena je s okolnim općinama u novu upravnu cjelinu. Ovo je podjela stanovništva prema starim općinama :

{|align=center border="0" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF"
|- align="center" bgcolor="#CCCCCC"
! Naziv !! Br. stanovnika(2008.)
|- align="right"
| align="left" | '''Liège''' || {{formatnum:113694}}
|- align="right" bgcolor="#efefef"
| align="left" | [[Angleur]] || {{formatnum:10270}}
|- align="right"
| align="left" | [[Bressoux]] || {{formatnum:11639}}
|- align="right" bgcolor="#efefef"
| align="left" | [[Chênée]] || {{formatnum:9014}}
|- align="right"
| align="left" | [[Glain (Liège)|Glain]] || {{formatnum:2448}}
|- align="right" bgcolor="#efefef"
| align="left" | [[Grivegnée]] || {{formatnum:19767}}
|- align="right"
| align="left" | [[Jupille-sur-Meuse]] || {{formatnum:10433}}
|- align="right" bgcolor="#efefef"
| align="left" | [[Rocourt (Liège)|Rocourt]] || {{formatnum:7032}}
|- align="right"
| align="left" | [[Wandre]] || {{formatnum:5751}}
|- align="right" bgcolor="#efefef"
| align="left" | '''Ukupno''' || '''{{formatnum:190048}}'''
|}

Glavne četvrti centra grada su : [[Amercœur]], [[Avroy]], [[Burenville]], [[Le Carré]], [[Cointe]], [[Coronmeuse]], [[Droixhe]], [[Fétinne]], [[Guillemins (Liège)|Guillemins]], [[Hors-Château]], [[Laveu]], [[Longdoz]], [[Naimette-Xhovémont]], [[Outremeuse]], [[Pierreuse]], [[Saint-Gilles (Liège)|Saint-Gilles]], [[Saint-Laurent (Liège)|Saint-Laurent]], [[Saint-Léonard (Liège)|Saint-Léonard]], [[Sainte-Marguerite (Liège)|Sainte-Marguerite]], [[Sainte-Walburge (Liège)|Sainte-Walburge]], [[Sclessin]], [[Thier-à-Liège]] i [[Vennes (Liège)|Vennes]].

=== Razvoj stanovništva ===

<timeline>
Colors=
 id:a value:gray(0.9)
 id:b value:gray(0.7)
 id:c value:rgb(1,1,1)
 id:d value:rgb(0.7,0.8,0.9)
 id:e value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:800 height:373
PlotArea = left:50 bottom:30 top:30 right:30
DateFormat = x.y
Period = from:0 till:240000
TimeAxis = orientation:vertical
AlignBars = justify
ScaleMajor = gridcolor:b increment:30000 start:0
ScaleMinor = gridcolor:a increment:6000 start:0
BackgroundColors = canvas:c

BarData=
 bar:1806 text:1806
 bar:1816 text:1816
 bar:1830 text:1830
 bar:1846 text:1846
 bar:1856 text:1856
 bar:1866 text:1866
 bar:1876 text:1876
 bar:1880 text:1880
 bar:1890 text:1890
 bar:1900 text:1900
 bar:1910 text:1910
 bar:1920 text:1920
 bar:1930 text:1930
 bar:1947 text:1947
 bar:1961 text:1961
 bar:1970 text:1970
 bar:1977 text:1977
 bar:1980 text:1980
 bar:1990 text:1990
 bar:2003 text:2003
 bar:2008 text:2008

PlotData=
 color:d width:20 align:left

 bar:1806 from:0 till: 46983
 bar:1816 from:0 till: 47215
 bar:1830 from:0 till: 58087
 bar:1846 from:0 till: 75961
 bar:1856 from:0 till: 89411
 bar:1866 from:0 till: 99129
 bar:1876 from:0 till: 115851
 bar:1880 from:0 till: 123131
 bar:1890 from:0 till: 147660
 bar:1900 from:0 till: 157760
 bar:1910 from:0 till: 167521
 bar:1920 from:0 till: 163298
 bar:1930 from:0 till: 165631
 bar:1947 from:0 till: 156208
 bar:1961 from:0 till: 153240
 bar:1970 from:0 till: 145573
 bar:1977 from:0 till: 135347
 bar:2003 from:0 till: 106294
 bar:2008 from:0 till: 113694
 color:e width:20 align:left
 bar:1977 from:135347 till:230805
 bar:1980 from:0 till: 220183
 bar:1990 from:0 till: 196825
 bar:2003 from:106294 till: 184259
 bar:2008 from:113694 till: 190048

PlotData=

 bar:1806 at: 46983 fontsize:s text: 46.983 shift:(-10,5)
 bar:1816 at: 47215 fontsize:S text: 47.215 shift:(-10,5)
 bar:1830 at: 58087 fontsize:S text: 58.087 shift:(-10,5)
 bar:1846 at: 75961 fontsize:S text: 75.961 shift:(-10,5)
 bar:1856 at: 89411 fontsize:S text: 89.411 shift:(-10,5)
 bar:1866 at: 99129 fontsize:S text: 99.129 shift:(-10,5)
 bar:1876 at: 115851 fontsize:S text: 115.851 shift:(-10,5)
 bar:1880 at: 123131 fontsize:S text: 123.131 shift:(-10,5)
 bar:1890 at: 147660 fontsize:S text: 147.660 shift:(-10,5)
 bar:1900 at: 157760 fontsize:S text: 157.760 shift:(-10,5)
 bar:1910 at: 167521 fontsize:S text: 167.521 shift:(-10,5)
 bar:1920 at: 163298 fontsize:S text: 163.298 shift:(-10,5)
 bar:1930 at: 165631 fontsize:S text: 165.631 shift:(-10,5)
 bar:1947 at: 159208 fontsize:S text: 156.208 shift:(-10,5)
 bar:1961 at: 153240 fontsize:S text: 153.240 shift:(-10,5)
 bar:1970 at: 145573 fontsize:S text: 145.573 shift:(-10,5)
 bar:1977 at: 135347 fontsize:S text: 135.347 shift:(-10,5)
 bar:1977 at: 230805 fontsize:S text: 230.805 shift:(-10,5)
 bar:1980 at: 220183 fontsize:S text: 220.183 shift:(-10,5)
 bar:1990 at: 196825 fontsize:S text: 196.825 shift:(-10,5)
 bar:2003 at: 106294 fontsize:S text: 106.294 shift:(-10,5)
 bar:2003 at: 184259 fontsize:S text: 184.259 shift:(-10,5)
 bar:2008 at: 113694 fontsize:S text: 113.694 shift:(-10,5)
 bar:2008 at: 190048 fontsize:S text: 190.048 shift:(-10,5)
 
</timeline>
{{clear|left}}
* <small>Izvor<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://statbel.fgov.be/fr/statistiques/chiffres/index.jsp |title=Page d'accueil de l'INS |archive-url=https://web.archive.org/web/20090927085826/http://statbel.fgov.be/fr/statistiques/chiffres/index.jsp |archive-date=27. rujna 2009. |access-date=4. srpnja 2011.}}</ref> : INS - Opaska: 1806. – 1970. = popisi stanovništva; od 1977. = stanovništvo od 1. siječnja</small>
* <small>1927. : Spajanje s dijelovima mjesta Bressoux, Jupille, Herstal et Wandre</small>
* <small>1977 : Spajanje s mjestima Angleur, Bressoux, Chênée, Glain, Grivegnée, Jupille-sur-Meuse, Rocourt, Wandre i dijelovima mjesta Ans, Chaudfontaine, Herstal, Seraing, Saint-Nicolas, Esneux et Juprelle; Ustupak teritorija mjestima Chaudfontaine, Blegny, Visé i Oupeye</small>

== Politika i zemljopis ==
[[Image:Liège - Palais des Princes-Evêques.jpg|thumb|Bivša kneževa palača]]
Grad Liège, sjedište [[Liège (pokrajina)|istoimene pokrajine]] nalazi se blizu točke dodiranja granica triju država, [[Belgija|Belgije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Grad je udaljen 25&nbsp;km južno od [[Maastricht]]a, te 40&nbsp;km od [[Aachen]]a. Prekogranična [[Euroregija Meuse-Rajna]] u kojoj se grad nalazi ima oko 3,7 milijuna stanovnika. Ova regija je funkcionirala kao jedinstvena cjelina još od [[Karolinzi|karolinškog]] perioda, pa sve do [[lieška revolucija|lieške revolucije]]. Danas su prekogranične veze opet uspostavljene.

=== Položaj ===
[[Image:Occupation_sol_Liege.svg|thumb|left|Iskorištenost površine grada (2006.)]] 
[[Image:Meuse fragnee.jpg|thumb|Rijeka Meuse i njen rukavac.]]
Grad se nalazi na križanju tri prirodne zemljopisne regije: na sjeveru, [[Hesbaye]] (160 do 200 m), jedno od glavnih poljoprivrednih područja u Belgiji ; na istoku, [[Pays de Herve]] (200 do 320 m), brežuljkasto i šumovito područje poznato po uzgoju voća ; na jugu, visoravan [[Condroz]] (200 do 280 m), koja je vrata [[Ardeni|Ardena]] i gdje dominiraju šumovita područja. Ovdje se na visini od 694 m nalazi [[Signal de Botrange]] koji je najviša točka Belgije. Podzemlje karakterizira postojanje pukotine zvane ''Faille du midi'' koja je još uvijek sezmički aktivno područje, čemu je dokaz [[potres]] u Liègeu [[1983.]] godine.<ref>Jongmans, Denis Campillo, Michel Revista ; "''Influence de la source et de la structure géologique sur la nature des dégâts lors du tremblement de terre de Liège du 8 novembre 1983''"  ;	Bulletin de la Société géologique de France, , Paris, 1989, 5(4), série 8  ; str. 849.-857.</ref>

Krajolik na kojem se nalazi grad uvelike je oblikovan aluvijalnim ravnicama rijeke [[Meuse]], čiji je tok dugačak 950&nbsp;km i počinje od visoravni Langres u [[Francuska|Francuskoj]], te završava u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] gdje se ulijeva u [[Rajna|Rajnu]], te na kraju u [[Sjeverno more]]. Njene dvije pritoke, [[Ourthe]] i [[Vesdre]] također su utjecale na formiranje krajolika. Rijeka Meuse prolazi kroz Liège u pravcu jugozapad-sjeveroistok, u dužini od 12&nbsp;km.

Autonomna luka Liège nalazi se na strateški dobrom položaju, jer je riječnim putem povezana s Francuskom, Flandrijom i Nizozemskom. Značaj ove luke u robnom prijevozu raste, te je 2004. kroz nju prošle 22 milijuna tona robe. Luka u Liègeu je druga europska riječna luka po prometu robe, ispred luke u [[Duisburg]]u, te ispred luke u [[Pariz]]u.

Liège je drugi po veličini grad u [[Valonija|Valoniji]], te najveće valonska urbana sredina. Tercijarni sektor danas zapošljava oko 80% radno aktivnih stanovnika. U gradu se nalazi i jedan od pet prizivnih sudova Belgije, te mnogi drugi sudovi. Grad je i bolnički centar, jer se u njemu nalaze tri velike bolnice i petnaestak klinika. S oko 6000 poslovnih radnji, Liège je i veliko trgovačko središte.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Piedboeuf.jpg|thumb|Pivovara Piedbœuf u kojoj se proizvodi pivo [[Jupiler]]]]
S ekonomske točke gledišta Liège je najvažniji grad u Valoniji. Dugo vremena je ovaj grad bio veliko industrijsko središte, s obzirom na to da je industrijska dolina u kojoj se nalazi bilo najvažnije europsko industrijsko područje. Posebno je bila važna proizvodnja čelika. Industrijski kompleks Seraing tada je bio najveći na svijetu. Od 1960-ih, slijedi veliki pad proizvodnje, te su tvornice uglavnom napuštene.

Danas se u Liègeu uvelike razvila visoka tehnologija, te se u njemu nalaze pogoni poduzeća kao što je [[Techspace Aero]], koji proizvodi dijelove za [[Airbus A380]] i za rakete [[Ariane 5]], Amos, koji proizvodi optičke dijelove za teleskope, te brojna elektrotehnička poduzeća kao što su: Gillam, AnB, Balteau, IP Trade i Dinh Telecom. Još od Srednjeg vijeka je ovaj grad bio poznat po proizvodnji oružja. Ova industrija je još uvijek vrlo aktivna u Liègeu u kojem se nalazi sjedište [[FN Herstal]]a. Od poduzeća specijaliziranih za prehrambene proizvode ovdje se nalaze Jupiler ([[pivo]]), Spa et Chaudfontaine (vode i limunade), te Galler ([[čokolada]]).

Više od polovice zaposlenih u Liègeu rade u državnim službama. Ovo je slučaj zbog činjenice da se u gradu nalaze brojne institucije, kao što je sveučilište, muzeji, galerije, javni prijevoz, te sve institucije [[Liège (pokrajina)|pokrajine Liège]].

== Obrazovanje ==
[[Slika:Ulg.jpg|thumb|200px|Sveučilište u Liègeu.]]
Liège je važan sveučilišni centar, u kojem studira više od 95.000 mladih. Sveučilište u Liègeu je jedno od javnih sveučilišta [[Francuska zajednica u Belgiji|Francuske zajednice u Belgiji]]. Ovdje se nalaze dvije mreže sustava obrazovanja, laičko i katoličko, te Akademija umjetnosti i Kraljevski konzervatorij.

Velike obrazovne institucije u gradu su :
* [[Sveučilište u Liègeu]] s oko 20.000 studenata ;
* Visoka škola pokrajine Liège s oko 8.000 studenata ;
* Visoka škola HELMo s oko 6.000 studenata ;
* Visoka škola grada Liègea s oko 2.200 studenata ;
* Kraljevski konzervatorij i Viša škola za glumu.

== Promet ==
[[File:Bus TEC Liège-Verviers (extérieur).JPG|thumb|200px|left|Autobus TEC Liège-Verviers.]]
Liège je važno prometno središte u Europi. Najvažniji elementi prometne infrastrukture su:.<ref>Liège, the place to build : http://mipimliegeois.pingouin.globulebleu.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100703134721/http://mipimliegeois.pingouin.globulebleu.com/ |date=3. srpnja 2010. }}</ref>

* [[Luka Liège]], druga riječna luka u Europi.
* Kolodvor Liège-Guillemins i nove linije [[TGV]]-a iz [[Bruxelles]]a prema Liègue ([[LGV 2]]) i od Liègea prema njemačkoj granici ([[LGV 3]]).
* Vrlo važna mreža autocesta od 7 grana ([[E40]] prema [[Bruxelles]]u i [[Aachen]]u, [[E42]] prema [[Namur]]u i [[Verviers]]u, [[E25]] prema [[Maastricht]]u i [[Luxembourg]]u, [[E313]] prema [[Antwerpen]]u)
* Zračna luka Liège, osma europska zračna luka za prijevoz robe, udaljena 12&nbsp;km od središta grada.
* Do Liègea je vrlo lagano doći iz zračne luke Charleroi Bruxelles-Sud i Zračne luke Bruxelles. Ove dvije zračne luke nalaze se stotinjak kilometara od Liègea. Nekih 30&nbsp;km od grada nalazi se zračna luka u nizozemskom Maastrichtu.

Grad i njegovu urbanu zonu opslužuje autobusna mreža kojom upravlja poduzeće TEC Liège-Verviers.

==  Kultura ==
[[File:Liège Batte2 JPG.jpg|thumb|180px|Nedjeljni sajam]]
Grad je poznat po dobro posjećenim pučkim festivalima. Vjerojatno najposjećeniji događaj je za dan [[Velika Gospa|Velike Gospe]], tzv. festival 15. kolovoza (''le 15 août''). Građani se tada skupljaju u četvrti Outre-Meuse koja je prepuna malim uličicama. Središnji događaj je [[procesija]], uz koju se održava fešta koja traje do ranih jutarnjih sati. Dan [[Sveti Nikola|sv. Nikole]] ([[6. prosinca]]) je također zanimljivi događaj u gradu, jer se tada studenti sveučilišta oblače u labaratorijska odjela i traže od građana novac za piće.

Liège je poznat po noćnom životu. Unutar njegove pješačke zone (''le Carré'') nalaze se mnogi kafići koji su otvoreni do ranog jutra. Još jedno atraktivno mjesto za izlazak je Place du Marché. Gradski sajam "Batte" je vrlo posjećen nedjeljom. Ovaj sajam na otvorenom proteže se uz rijeku Meuse, te privlači mnoge posjetitelje u grad. Na ovom sajmu koji traje od jutra do podneva svake nedjelje mogu se naći razni odjevni i drugi proizvodi, te mnogi restorani brze prehrane.

U gradu se nalazi nekoliko alternativnih kina:  Le Churchill, Le Parc i Le Sauvenière, kao i dva multipleksa Kinepolis. U Liègeu se svake godine održava jedan od najsarijih božićnih sajmova u Belgiji.

[[Slika:Musée Curtius.jpg|thumb|Muzej Curtius]]
[[Slika:Quai Van Beneden Liège.jpg|thumb|Muzej zoologije]]

;Festivali

* Festival de Liège : međunarodni festival plesa, glazbe i kazališta.
* Jazz à Liège.
*  Međunarodni festival kriminalističkog filma (''Festival international du film policier'').
* Les Ardentes : 4 dana elektro rocka.
* Međunarodno bijenale fotografije.
* Međunarodno bijenale dizajna.

;Kazališta

* Comédie Centrale
* Kraljevska opera Valonije (''Opéra Royal de Wallonie'')
* Théâtre de la Place
* Théâtre Le Moderne
* Théâtre Proscenium

;Muzeji
U gradu se nalazi više muzeja, od čega su najvažniji:
* Muzej Grand Curtius, koji okuplja bivše muzeje arheologije, stakla, oružja, vjerske umjetnosti 
* Muzej valonske umjetnosti (''Musée de l'art wallon'')
* Muzej moderne i suvremene umjetnosti ''(Musée d'Art Moderne et d'Art Contemporain'' ili ''MAMAC'')
* Muzej valonskog života (''Musée de la vie wallonne'')
* Galerija katedrale
* Archéoforum
* Akvarij i zoološki muzej
* Dom znanosti (''Maison de la science'')
* Dom metalurgije i industrije
* Muzej Grétry
* Muzej Tchantchès
* Muzej javnog prijevoza
* Sart-Tilmanov muzej na otvorenom

=== Zanimljivosti ===
[[Slika:Eglise-liege-stbarthelemy-janvier2006.jpg|thumb|200px|Zborna crkva Saint-Barthélémy.]]
[[Slika:St-Jacques-liege-inside.jpg|thumb|200px|Crkva Saint Jacques.]]

U gradu se nalazi mnoštvo crkvenih znamenitosti, koje su većim dijelom ostatak bogate povijesti povezani s Katoličkom Crkvom. Crkvena baština grada najbolje je vidljiva u trezoru katedrale sv. Pavla gdje se nalazi izložbe bogate umjetničke prošlosti bivše kneževine, raspoređena u osam izložbenih sala.

;Vjerska baština
* Katedrala Saint-Paul
* Crkva Saint-Jacques 
* Zborna crkva Saint-Barthélemy 
* Bazilika Saint-Martin
* Zborna crkva Sainte-Croix
* Zborna crkva Saint-Denis
* Zborna crkva Saint-Jean
* Opatija Paix-Notre-Dame
* Crkva Saint-Sacrement
* Crkva Notre-Dame del Sagrado Corazón
* Crkva du Grand Séminaire
* Crkva Sainte-Catherine
* Crkva Saint-Chistophe
* Crkva Saint-Gérard
* Crkva Saint-Gilles
* Crkva Saint-Nicolas
* Crkva Saint-Pholien
* Crkva Saint-Remacle
* Crkva Saint-Servais
* Crkva Sainte-Véronique
* Crkva Saint-Vincent
* Kapela Saint-Augustin 
* Sinagoga u Liègeu

; Građevine
[[Slika:Lüttich Montagne.jpg|thumb|Montagne de Bueren]]
* Kneževa palača (''Palais des Princes-Évêques''), u kojoj su stolovali biskupi na čelu kneževine; danas pretvorena u upravnu zgradu u kojoj se nalazi i Palača pravde ;
* Gradska vijećnica (''Hôtel de ville de Liège''), zvana „La Violette”
* Palača Curtius, u kojoj je živio trgovac oružjem Jean Curtius;
* Anciennes Halles aux Viandes, izgrađene 1546. ;
* Toranj Vieux Joncs ;
* Vrata Bégards ;
* Toranj Moxhons ;
* Toranj Rosen ;
* Montagne de Bueren, stepenice koje povezuju središte grada s tvrđavom ;
* Le Perron, simbol grada koji se nalazi na fontani ;
* Li Torè kip koji je postao simbol studenata ;
* Le Forum, koncertna sala u stilu art déco ;
* Bivša pošta ; 
* Mémorial Interallié, spomenik poginulima u ratu ;
* Athénée Léonie de Waha ;
* Kongresna palača (''Palais des Congrès'');
* Kolodvor Liège-Guillemins, djelo španjolskog arhitekta [[Santiago Calatrava|Santiaga Calatrave]].

; Zelene površine

* Verge de la ferme Fabry
* Park Boverie
* Botanički vrt
* Park Avroy
* Quai des Ardennes
* Parc communal de Cointe
* Terrasses des Minimes

== Sport ==
[[Slika:Standard Liege02.jpg|thumb|Stadion kluba Standard de Liège]]
[[Slika:Country hall sart tilman liege.jpg|thumb|Country Hall Liège Basketa]]

=== Glavni klubovi ===

[[Nogomet]] :
* [[Standard de Liège]] na stadionu [[Stade de Sclessin]] u [[Sclessin]]u (D1)
* [[RFC Liège]] na stadionu Pairay u [[Seraing]]u (Promotion (D4))
* [[Standard Fémina de Liège]] na [[Stade de Sclessin]] (dodatni teren) u [[Sclessin]]u (ženski nogomet)
[[Košarka]] :
* [[Liège Basket]]na [[Country Hall Ethias Liège]] u [[Sart-Tilman]]u (D1)
[[Hokej na ledu]] :
* [[Bulldogs de Liège|Bulldogs Liège]] (D1)
[[Ragbi]] :
* [[RFC Liégeois Rugby]] (D3)
* [[Standard rugby club Chaudfontaine]] (D1 regionalna)
[[Tenis]] :
* Royal Fayenbois Tennis Club u [[Jupille-sur-Meuse|Jupille]]-Fayenboisu (D1)
* Royal Tennis Club de Liège (RTCL) u [[Angleur]]-[[Sart-Tilman]]u (D1)
[[Plivanje]] :
Liège Mosan

=== Sportski događaji ===
Redoviti:
* Biciklistička trka [[Liège-Bastogne-Liège]]
* Međunarodno natjecanje u atletici<ref>Meeting international d'athlétisme : http://www.sport.be/meetingliege {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100903005352/http://www.sport.be/meetingliege/ |date=3. rujna 2010. }}</ref>
* Jumping Liège<ref>Jumping international de Liège : http://www.jumpingdeliege.be</ref>
* Trčanje Liège
* Jogging de Liège, 10&nbsp;km (prva nedjelja u listopadu)
Povremeni:
* [[Tour de France]] (2004. i 2012.), Giro (etapa 2006.) i Vuelta (etapa 2009.)
* Europsko prvenstvo u nogometu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|Euro '72]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Euro 2000]]
* Svjetski kup u stolnom tenisu (2005. i 2008.)
* [[Europsko prvenstvo u košarci – Belgija 1977.]]
* Prvenstva u sinkroniziranom plivanju.

== Zbratimljeni gradovi ==

{|width="100%"
|valign="top"|
* [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px]] [[Nancy]], [[Francuska]] ([[1954.]])
* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Maastricht]], [[Nizozemska]] ([[1955.]])
* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Aachen]], [[Njemačka]] ([[1955.]])
* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] ([[1958.]])
* [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Torino]], [[Italija]] ([[1958.]])
* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Köln]], [[Njemačka]] ([[1958.]])
* [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|20px]] [[Esch-sur-Alzette]], [[Luksemburg]] ([[1958.]])
* [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px]] [[Lille]], [[Francuska]] ([[1958.]])
|valign="top"|
* [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Volgograd]], [[Rusija]] ([[1959.]])
* [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|20px]] [[Lubumbashi]], [[DR Kongo]] ([[1961.]])
* [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Plzeň]], [[Češka]] ([[1965.]])
* [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Porto]], [[Portugal]] ([[1977.]])
* [[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Krakov]], [[Poljska]] ([[1978.]])
* [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|20px]] [[Saint-Louis, Senegal]] ([[1980.]])
* [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Tanger]], [[Maroko]] ([[2006.]])
* [[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|20px]] [[Sousse]], [[Tunis]] 
|}

Ugovori o suradnji i prijateljstvu sklopljeni su sa sljedećim gradovima :
* [[Datoteka:Flag of Canada.svg|20px]] [[Québec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2002.]])
* [[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|20px]] [[Samarkand]], [[Uzbekistan]] ([[2005.]])

== Poznate osobe ==

Među poznatim osobama koje su rođene ili živjele u gradu potrebno je navesti sljedeće:

{|width="100%"
|valign="top"|
* [[Mademoiselle Baron]] (glumica)
* [[Jean-Nicolas Bassenge|Nicolas Bassenge]] (revolucionar)
* [[Jonatan Cerrada]] (glazbenik)
* [[Paul Coart]] (pravnik)
* [[Ivan Colmant]] (doktor)
* [[Alexis Curvers]] (pisac)
* [[braća Dardenne]] (redatelji)
* [[Joseph Dejardin]], (jezičar)
* [[Jean Del Cour]], (kipar)
* [[Dominique Lampson]] ili [[Dominique Lampson|Lampsonius]] (slikar, biograf)
* [[François Walthéry]], (crtač)
* [[Auguste Donnay]] (slikar)
* [[Jean Lambert Joseph Fyon]],političar i francuski časnik.
* [[César Franck]] (profesor i glazbenik)
* [[Marie Gillain]] (glumica)
* [[Zénobe Gramme]] (izumitelj)
* [[André Grétry|André-Ernest-Modeste Grétry]] (kompozitor)
* [[Skupina µ]] (sveučilišna skupina)
|valign="top"|
* [[Justine Henin]] (tenisačica)
* [[Henri Koch (violinist)|Henri Koch]] (glazbenik)
* [[Gérard de Lairesse]] (slikar)
* [[Philippe Léonard]] (nogometaš)
* [[Lambert Lombard]] (arhitekt i umjetnik)
* [[Anne-Josèphe Théroigne de Méricourt|Théroigne de Méricourt]] (političarka)
* [[Georges Nagelmackers]] (osnivač željezničkih poduzeća)
* [[Armand Rassenfosse]] (slikar)
* [[Jean Rey]] (političar, predsjednik [[Europska komisija|Europske komisije]])
* [[Charles Rogier]] (političar)
* [[Guillaume de Saint-Thierry]], [[cisterciti|cistercit]] i mistik iz 12. stoljeća.
* [[Jean-Michel Saive]] (sportaš)
* [[Gustave Serrurier-Bovy]] (arhitekt)
* [[Georges Simenon]] (pisac)
* [[Stanislas-André Steeman]] (pisac)
* [[Rennequin Sualem]] (izumitelj)
* [[Violetta Villas]] (pjevačica)
* [[Eugène Ysaÿe]] (glazbenik)
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Bibliografija ==
* A<small>LENUS</small>-L<small>ECERF</small> Janine, ''Les Fouilles du chœur oriental de la cathédrale Saint-Lambert de Liège'', Bruxelles, Service national des fouilles, [[1981.]]
* Collectif, ''14-18, la guerre à Liège : bibliographie sélective'', Liège, Bibliothèque Chiroux-Croisiers, [[1989.]] (2. izdanje).
* Collectif, ''La Collégiale Saint-Jean de Liège : mille ans d'art et d'histoire'', Liège, [[Bruxelles]] : P. Mardaga, [[1981.]]
* Collectif, ''Liège et son palais : douze siècles d'histoire'', [[Antwerpen]], Fonds Mercator, [[1979.]]
* Collectif, ''Millénaire de la collégiale Saint-Jean de Liège : exposition d'art et d'histoire... église Saint-Jean de Liège, od [[17. rujna]] do [[29. listopada]] [[1982.]]'', [[Bruxelles]], Ministarstvo Francuske zajednice, [[1982.]]
* D<small>E</small> S<small>PIEGELER</small> Pierre, ''Les Hôpitaux et l'assistance à Liège : X-XV siècles : aspects institutionnels et sociaux'', [[Pariz]], les Belles lettres, [[1987.]]
* G<small>RANDSARD</small> André, ''Une institution de la réforme catholique : le séminaire de Liège aux XVI et XVII siècles'', Liège, Université de Liège, [[1953.]]
* G<small>AIER</small> Claude, ''Grandes batailles de l'histoire liégeoise au Moyen Âge'', Liège, E. Wahle, [[1980.]]
* G<small>AIER</small> Claude, ''Huit siècles de houillerie liégeoise, histoire des hommes et du charbon à Liège'', Liège, Éd. du Perron, [[1988.]]
* G<small>UÉRIN</small> Pierre, ''Les jésuites du collège wallon de Liège durant l'Ancien régime'', Liège, Société des bibliophiles liègeois, [[1999.]]
* H<small>ANSOTTE</small> Georges, ''Les Institutions politiques et judiciaires de la Principauté de Liège aux temps modernes'', [[Bruxelles]] : Crédit communal, [[1987.]]
* K<small>RANZ</small> Horst, ''Lütticher Steinkohlenbergbau im Mittelalter'', Aufstieg, Bergrecht, Unternehmer, *Umwelt, Technik, [[Aachen]], Shaker Verl., [[2000.]]
* L<small>AMARCHE</small> Caroline et J<small>ANSSENS</small> Alain, ''La gare blanche'', Wavre, Mardaga, [[2010.]]  
* N<small>ÈVE</small> François-Xavier, ''Jardins et coins secrets de Liège'', Ed. du Perron, Liège, [[1997.]]
* S<small>TIENNON</small> Jacques (dir.), ''Histoire de Liège'', Toulouse, Privat, [[1991.]]
* V<small>ERCAUTEREN</small> Fernand, ''Luttes sociales à Liège (XIII et XIV)'', Bruxelles, La Renaissance du livre, [[1943.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Liège|Liège}}

* {{fr}} {{nl icon}} {{eng oznaka}} {{de icon}} [http://www.liege.be/ Službene internet stranice grada Liègea]
* {{fr}} {{nl icon}} {{eng oznaka}} {{es icon}} {{de icon}} [http://www.liegecongres.be/ www.liegecongres.be]
* {{fr}} {{nl icon}} {{eng oznaka}} {{de icon}} [http://www.liege-leodium.be Leodium: Turistička stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170211235243/http://www.liege-leodium.be/ |date=11. veljače 2017. }}

{{Općine pokrajine Liège}}

[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]