Vidi kôd stranice Fundamentalne interakcije

[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|desno|250px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i [[Higgsov bozon|Higgsovim bozonom]].]]

[[datoteka:Nuclear Force anim smaller.gif|mini|desno|250px|[[Animacija]] međudjelovanja [[Jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]] (ili [[Rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualne jake nuklearne sile]]). Mali obojeni dvostruki diskovi su [[gluon]]i.]]

[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100819.jpg|mini|desno|250 px|[[Nuklearna fuzija]] na [[Sunce|Suncu]]: [[slaba sila]] omogućuje nuklearnu fuziju četiriju [[vodik]]ovih [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] u jezgru [[helij]]a.]]

[[datoteka:Helium atom QM.svg|mini|250px|desno|Prikaz [[atom]]a [[helij]]a s oblakom [[elektron]]a u nijansama sive. U jezgri su dva [[proton]]a i dva [[neutron]]a prikazana crveno i plavo.]]

'''Fundamentalne interakcije''', '''osnovne sile''' ili '''temeljno međudjelovanje''' je međudjelovanje [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]]: [[Gravitacija|gravitacijsko]], [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsko]], [[Jaka nuklearna sila|jako]] i [[Slaba nuklearna sila|slabo]]. Sva poznata [[međudjelovanje|međudjelovanja]] posljedica su tih 4 temeljnih međudjelovanja. Temeljna međudjelovanja međusobno se razlikuju po [[čestica]]ma na koje djeluju, [[jakost]]i, dosegu i česticama koje ih prenose. Jako međudjelovanje djeluje na kvarkove i gluone, slabo međudjelovanje na kvarkove i [[lepton]]e, elektromagnetsko međudjelovanje na sve čestice nabijene [[električni naboj|električnim nabojem]], a gravitacijsko međudjelovanje na sve čestice koje imaju [[masa|masu]]. Gravitacijsko međudjelovanje između elementarnih čestica je iznimno slabo, slabo međudjelovanje je malo jače, elektromagnetsko još jače i jako je međudjelovanje najjače. Doseg elektromagnetskog i gravitacijskog međudjelovanja je beskonačan, a doseg jakog i slabog međudjelovanja je kratak, približno poput promjera [[atomska jezgra|atomske jezgre]]. Jako međudjelovanje prenose gluoni, elektromagnetsko fotoni, slabo [[W i Z bozoni|W<sup>±</sup> i Z<sup>0</sup> bozoni]] a gravitacijsko [[graviton]]i (koji nisu [[pokus]]ima potvrđeni).

{| class="wikitable"
|-
! Međudjelovanje !! Trenutačna teorija !! Prijenosnici djelovanja !! Relativna jakost<sup>(1)</sup> !! Ovisnost o udaljenosti !! Doseg djelovanja ([[metar|m]])
|-
| [[Jaka sila|Jaka]] || Kvantna kromodinamika <br>(QCD) || [[gluon]]i || 10<sup>38</sup> || <math>{\sim r}</math> (vidi napomenu) || 10<sup>−15</sup>
|-
| [[Elektromagnetska sila|Elektromagnetska]] || [[Kvantna elektrodinamika]]<br>(QED) || [[foton]]i || 10<sup>36</sup> || <math>\frac{1}{r^2}</math> || <math> \infty </math>
|-
| [[Slaba nuklearna sila|Slaba]] || Kvantna aromodinamika<br>(QFD) || [[W i Z bozoni]] || 10<sup>25</sup> || <math>\frac{e^{-m_{W,Z}r}}{r^2}</math> || 10<sup>−18</sup>
|-
|  [[Gravitacija|Gravitacijska]] || [[Opća teorija relativnosti]]<br>(GR, nije kvantna teorija.) || [[graviton]]i || 1 || <math>\frac{1}{r^2}</math> || <math> \infty </math>
|}<sup>(1)</sup> približne veličine. Točne vrijednosti ovise o česticama i energiji.

Međudjelovanja elementarnih čestica danas su opisana [[Standardni model|standardnim modelom čestica]], odnosno [[Standardni model|standardnom teorijom čestica i sila]]. Utemeljena su na umnošku grupa U(1)×SU(2)×SU(3). Svakoj od grupa u tom umnošku svojstven je određeni naboj, koji je izvor pridruženoga baždarnoga bozona, prijenosnika danoga temeljnoga međudjelovanja. Temeljna međudjelovanja prenosi dvanaest baždarnih bozona: foton, elektromagnetsko međudjelovanje, dva masivna W-bozona i neutralni Z-bozon slabo međudjelovanje, i osam gluona jako međudjelovanje kao što to opisuje kvantna kromodinamika (međudjelovanja kvarkova i gluona koji posjeduju jaki naboj nazvan bojom).
Jedan od glavnih ciljeva fizike elementarnih čestica je ujedinjenje temeljnih međudjelovanja. Do sada su u [[elektroslaba teorija|elektroslaboj teoriji]] ujedinjeni slabo i elektromagnetsko međudjelovanje u elektroslabo međudjelovanje.<ref> '''temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60770] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2020.</ref>

=== Elementarne čestice ===
{{Glavni|Elementarna čestica}}

'''Elementarna čestica''' ili '''temeljna čestica''' spada u podgrupu [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti). Temeljnost novootkrivenih subatomskih čestica ovisi o tom imaju li strukturu, mogu li se sastaviti od već postojećih čestica ili se mogu svesti na već poznate čestice. Prema [[Standardni model|standardnom modelu čestica]] smatra se da 12 temeljnih čestica izgrađuje svu tvar u svemiru: [[lepton]]i ([[elektron]], [[mion]], [[tauon]] i njima pripadajući [[Neutrino|neutrini]]) i [[kvark]]ovi. Prijenosnici međudjelovanja između čestica tvari su [[bozoni]]: [[foton]]i, [[gluon]]i, [[W i Z bozoni|W-bozoni, Z-bozoni]] i [[Higgsov bozon|Higgsovi bozoni]]. 

Kvarkovi i leptoni raspoređeni u parove koji čine tri naraštaja (generacije ili obitelji): 
* elektron (e) i njegov neutrino ν<sub>e</sub> te gornji (u) i donji (d) kvark; 
* mion (μ) i njegov neutrino ν<sub>μ</sub> te čarobni ili šarmantni (c) kvark i strani ili čudni (s) kvark; 
* tauon (τ) i njegov neutrino ν<sub>τ</sub> te dubinski (b) kvark ili kvark ljepote i vršni (t) kvark ili kvark istine. 

Sva je tvar građena od lakih temeljnih čestica prvoga naraštaja, dok se teži kvarkovi pronalaze u sudarima u [[Ubrzivač čestica|ubrzivačima čestica]] ili [[Kozmičke zrake|kozmičkom zračenju]]. Te čestice nose naboje koji su izvori temeljnih sila (fundamentalne interakcije) i u tom je glavno značenje njihove temeljnosti. Danas su te sile opisane [[Standardni model|standardnom teorijom čestica i sila]].

=== Temeljne sile prirode ===
{{Glavni|Standardni model čestica}}

Prema standardnom modelu postoje 3 temeljne sile prirode. To su elektromagnetska, slaba nuklearna i jaka nuklearna sila. Gravitacija iako je jedna od temeljnih sila prirode, ipak nije dio standardnog modela. Znanstvenici još uvijek ne znaju kako povezati gravitaciju sa standardnim modelom. Taj zadatak pokazao se vrlo teškim i nedostižnim. Međutim, postoje neki teorijski dokazi da su se u ranijoj povijesti [[svemir]]a reakcije čestica događale pri vrlo visokim [[energija]]ma, tako da su ove 4 sile počele djelovati na vrlo slične načine. [[Fizičar]]i ovo vide kao znak da postoji jedna temeljna sila prirode, bitnija od 4 prethodno navedene sile. 

Za razliku od gravitacijske i elektromagnetske sile, slaba i jaka nuklearna sila su praktički tek nedavno otkrivene. Razlog tomu je što te sile imaju točno određen domet. Na udaljenostima većim od određenog dometa, ove [[sila|sile]] postaju nemjerljivo male. Domet jake sile je 10<sup>−15</sup> m, a slabe sile 10<sup>−17</sup> m. Dakle, ove dvije sile imaju domet manji od [[atom]]skih veličina budući da su mjere (dimenzije) atoma 10<sup>−10</sup> m u [[promjer]]u.<ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice",  [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}


{{Fundamentalne interakcije}}
[[Kategorija:Fizika]]