Vidi kôd stranice Friedrich Engels

{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 19. stoljeća]]
| slika           = Engels 1856.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Friedrich Engels
| rođenje         = [[28. studenog]] [[1820.]] (Barmen, [[Njemačka]]) 
| smrt            = [[5. kolovoza]] [[1895.]] ([[London]], [[Velika Britanija]])
| škola_tradicija = [[marksizam]]
| glavni_interesi = [[politika]], [[Ekonomija|ekonomika]], [[klasna borba]]
| poznate_ideje   = suosnivač marksizma (s [[Karl Marx|Marxom]]), [[otuđenje]], eksploatacija radnika, dijalektički materijalizam, historijski materijalizam
| utjecaji        = [[Karl Marx|Marx]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Ludwig Feuerbach|Feuerbach]], [[Max Stirner|Stirner]], [[Adam Smith|Smith]], [[David Ricardo|Ricardo]], [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseau]], [[Goethe]], [[Charles Fourier|Fourier]], [[Auguste Comte|Comte]]
| utjecao_na      =  [[:en:List of Marxists|popis marxista]]
}}
'''Friedrich Engels''' (Barmen, [[28. studenog]] [[1820.]] – [[London]], [[5. kolovoza]] [[1895.]]) [[Njemačka|njemački]] [[filozof]], [[Političke znanosti|politolog]], [[Povijest|povjesničar]] i [[revolucija|revolucionar]], ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta. Najbliži je suradnik [[Karl Marx|Karla Marxa]], te je uz njega suosnivač [[Marksizam|marxizma]].

Suautor je [[Manifest komunističke partije|Manifesta komunističke partije]] (1848.), jednog od najutjecajnijih političkih traktata ikad, u kojem autori Marx i Engels polažu temelje teorije [[komunizam|komunizma]] i stvaranja besklasnog društva, što treba postići kroz proletersku revoluciju i svrgavanje [[kapitalizam|kapitalizma]]. 

== Životopis ==
[[File:280505 001 Engelshaus Barmen.jpg|thumb|lijevo|Rodna kuća Friedricha Engelsa u Barmenu]]
Rođen je u mjestu Barmen (danas dio [[Wuppertal]]a). Porijeklom je bio iz izrazito religiozne (pa je kao tako i odgojen) i bogate trgovačke porodice. Gimnaziju je završio u rodnom mjestu, nakon čega odlazi u [[Bremen]] [[1838.]] godine gdje se posvećuje trgovini. Humanističke i slobodarske ideje u Njemačkoj krče put, te ostavljaju dubok trag na njemu. Tada tiska prve pjesme, feljtone i kritičke prikaze o raznim njemačkim piscima u hamburškom časopisu Telegraph koje objavljuje pod pseudonimom Friedrich Oswald.

Na njega naročito djeluje [[David Strauss|Straussovo]] djelo ''Život Isusov'', koje ga osvaja. U jesen 1841. odlazi u [[Berlin]] na odsluženje vojnog roka gdje se upoznaje s mladohegelijancima i postaje njihov oduševljeni pristaša. Potkraj [[1842.]] upozaje se sa socijalizmom i komunizmom. Ka komunizmu će se usmjeriti u Engleskoj gdje radi (zahvaljujući očevim vezama) kao namještenik tvrtke Erment and Engels. Prvi puta svoja nova uvjerenja iznosi u članku Umrisse zu einer Kritik der Nationalökonomie, koje tiska u Marx-Rugeovim Njemačko-francuskim analima. U razdoblju od 1845. do 1849. godine Engels se najviše zadržava u Bruxellu (kamo je Marx morao emigrirati iz Pariza) i [[Pariz]]u te s Marxom osniva komunističke dopsiničke komitete i agitira među radnicima šireći socijalističke ideje.

Nakon izbijanja revolucije u Njemačkoj (1848.) Engels se vraća u domovinu, gdje zajedno s [[Karl Marx]]om stoji na krajnje lijevom krilu revolucionarnih snaga i sudjeluje u osnivanju lista Nove rajnske novine (Neue Rheinsche Zeitung). Gušenjem revolucije, kao i prestankom izlaženja spomenutih novina 19. svibnja 1849. Engels se pridružuje ustanku u Falačkoj i kao ađutant Wilichova dobrovoljačkog odreda, nakon sloma ustanka i revolucije, emigrira u Švicarsku, a odatle u [[London]]. Poslije propasti revolucije dolazi do sukoba u njemačkom komunističkom pokretu u kojem Engels i Marx slikovito rečeno izvlače deblji kraj. Marx odlučuje završiti ekonomske studije. Istovremeno Engels ponovo počinje raditi kao namještenik u tvrtki svoga oca u [[Manchester]]u te materijalno pomaže Marxa kako bi ovaj mogao završiti svoju knjigu [[Kapital]].

Engelsova pomoć Marxu očitovala se i na drugi način, Kako je Marx početkom 1850.-ih još uvijek slabo vladao engelskim jezikom Engels za njega piše članke za časopis New York Tribune, a kasnije (1857. – 1858.) pomaže mu i u suradnju u jednoj američkoj enciklopediji. Engels je boravak u Manchesteru iskoristio i za studij prirodnih i društevenih znanosti. Potkraj 1870. godine Engels se defnitivno preselio u [[London]] i odmah se uključio u rad Internacionale (čiji je jedan od osnivača) te postao član njenog Generalnog vijeća. U okviru Internacionale bio je oštar kritičar anarhiste Bakunjina i tražio je da se on isključi iz te organizacije. Nakon Marxove smrti 1883. godine Engels intenzivno radi na izdanju drugog i trećeg sveska Kapitala. Drugi svezak završava 1884., a treći 1894. godine. Zanimljivo je spomenuti da je Engels tečno čitao i pisao na dvadeset jezika.

Preminuo je 5. kolovoza [[1895.]] godine u Londonu. 

== Engelsov stav prema Slavenima ==
Postoje izjave Engelsa koje upućuju na njegovu [[mržnja|netrepeljivost]] prema [[Slaveni]]ma, koja seže jos iz doba [[Proljeće naroda|Proljeća naroda]], a u jednoj od njih Engeles je izjavio kako su Južni Slaveni kontrarevolucionarni, nazadni narodi koji će ''"završiti na smetlištu povijest"''.<ref>djela Karla Marxa i Friedricha Engelsa - Marx, Engels Werke, MEW 6, nakladnik Institut für Marxismus-Leninismus beim ZK SED  /Institut marksizma-lenjinizma pri Centralnom komitetu Socijalističke partije jedinstva Njemačke, SED/, Friedrich Engels, „Der demokratische Panslawismus“ (15.2.1848.), str. 275.</ref>

Navodi i nad su ''Nijemci i Mađari sve ove male zakržljale, nemoćne nacijice ujedinili u veliku državu i time ih osposobili da sudjeluju i povijesnom razvoju od kojega bi, prepuštene sebi, ostale sasvim po strani''. Ali prema Engelsu je najveći "zločin" Nijemaca i Mađara je svakako ''"što su oni tih 12 milijuna Slavena spriječili u tome da se poturče!"''...<ref name="ML-Werke">[http://www.ml-werke.de/marxengels/me06_270.htm ''Karl Marx - Friedrich Engels - Werke, Band 6, S. 270-286'' (Članci iz "Novih Rajnskih Novina)"]</ref>

Između ostalog, Engels tvrdi, da su Hrvati i Slovenci narod bez povijesti:

{{citat|Gdje je povijest ilirskih Slovenaca, Dalmatinaca, Hrvata i Šokaca (naziv na Hrvate iz Slavonije, Baranje i zapadne Bačke)...<ref name="ML-Werke" />}}

== Djela ==
{{Refbegin|2}}
=== Autor ===
* ''Položaj radničke klase u Engleskoj'' (1844)
* ''Njemački seljački rat'' (1845)
* ''Revolucija i proturevolucija u Njemačkoj'' (1850)
* ''Anti-Dühring'' (1878)
* ''Socijalizam: Utopijski i znanstveni'' (1880)
* ''Dijalektika prirode'' (1883)
* ''Porijeklo obitelji, privatnog vlasništva i države'' (1884)
* ''Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije'' (1886) 

=== Suator s [[Karl Marx|Marxom]] ===
* ''Njemačka ideologija'' (1845) 
* ''Sveta obitelj'' (1845)
* [[Manifest komunističke partije]] (1848)
* ''Pisanja o američkom građanskom ratu'' (1861)
* ''[[Rani radovi (Marx i Engels)|Rani radovi]]'' (1953)
{{Refend}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.britannica.com/biography/Friedrich-Engels Friedrich Engels]
{{Commonscat}}
{{Marx/Engels}}
{{GLAVNIRASPORED:Engels, Friedrich}}
{{Komunizam}}

[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Njemački znanstvenici]]
[[Kategorija:Njemački sociolozi]]
[[Kategorija:Marksistički filozofi]]
[[Kategorija:Revolucionari]]