Vidi kôd stranice Eudem Rođanin

{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Eudemos von Rhodos.jpg
| opis_slike      = '''Eudem Rođanin'''
| ime             = Eudem Rođanin
| rođenje         = [[370. pr. Kr.]], [[Rod (otok)]], [[Grčka]]  
| smrt            = [[300. pr. Kr.]]
| škola_tradicija = [[Peripatetička škola]]
| glavni_interesi = [[Aritmetika]], [[Astronomija]], [[Fizika]], [[Logika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Aristotel]]
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}

'''Eudem Rođanin''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] Εὔδημος) bio je [[Starogrčki jezik|starogrčki]] [[Filozofija| filozof]] i prvi povjesničar znanosti. Živio je od 370. godine [[Pr. Kr.|prije Krista]] do 300. godine [[Pr. Kr.|prije Krista]]. Bio je jedan od najvažnijih [[Aristotel]]ovih učenika. Uredio je učiteljeva djela i učinio ih dostupnijima. Pri tom mu je pomagao nećak [[Pasiklo]].

==Život==
Eudem je rođen na otoku [[Rod (otok)|Rodu]] pa se zato zove Rođanin, iako je veći dio života proveo u [[Atena (polis)|Ateni]] gdje je učio mudroslovlje u [[Aristotel]]ovoj [[Peripatetička škola|Peripatetičkoj školi]]. Eudemova suradnja s Aristotelom bila je dugotrajna i bliska. Općenito je smatran jednim od najbistrijih Aristotelovih učenika. On i [[Teofrast]] redovito se ne nazivaju Aristotelovim „učenicima“, nego „drugovima“ (ἑταῖροι).
Aristotel je prije smrti 322. godine [[Pr. Kr.|prije Krista]] odredio Teofrasta svojim nasljednikom na čelu Peripatetičke škole. Eudem se nakon toga vratio na Rod gdje je osnovao vlastitu filozofsku školu, nastavio mudroljubna istraživanja i započeo uređivati Aristotelova djela.

==Povijest znanosti==
Na Aristotelov nagovor Eudem je napisao ''Povijest aritmetike'' (Άριθμητικὴ ἱστορία) i ''Povijest astronomije'' (Άστρολογικὴ ἱστορία), tj. opisao razvoj grčke matematičke i kozmološke znanosti. Iako su preživjeli samo ulomci, uključeni u djela kasnijih pisaca, njihova je vrijednost golema. U povijesnim spisima Eudem je pokazao kako su znanjima, umijećima i vještinama koje su poznavali stariji narodi, kao Egipćani i Babilonci, a koja su u njih bila usmjerena čisto na činidbu (praksu), Grci dali teorijsku osnovu i povezali ih u suvislu i sveobuhvatnu razum tvorbu (građevinu, 'poiesis').
Osim tih djela pripisuju mu se ''Povijest bogoslovlja'', u kojoj se raspravlja o babilonskim, egipatskim i grčkim zapisima o početcima svemira, i ''Povijest Linda'' (Lind je luka na Rodu). 
Eudemu se pripisuje i knjiga s čudesnim pričama o životinjama i njihovim čovjekolikim odlikama (primjerice neustrašivost, etička osjetljivost, i slično). No, kako je Eudem bilo često ime u staroj Grčkoj vjerojatnije je da je pisac toga djela neki drugi Eudem, a ne Rođanin, jer se ono po naravi ne uklapa u ozbiljan znanstveni pristup koji je očit u drugim Eudemovim radovima.

==Prireditelj Aristotelovih djela==
Eudem, Teofrast i drugi Aristotelovi učenici prepisivali su i redigirali Aristotelova djela i tako se pobrinuli da umna baština njihova učitelja ostane za buduće naraštaje. Aristotelove spise dopunjavali su vlastitim bilješkama i osobnim sjećanjima.
* Eudemova ''Fizika'' (Φυσικά) je cjelovita i za nastavu prikladnija inačica od istoimenoga Aristotelova djela.
* Eudem je napisao dvije ili tri knjige o logici (''Analitika'' i ''Kategorije'' – moguće da su to dva naziva za istu knjigu) i ''O govoru'' (Περι λεξεως).
* Konačno, geometrijsko djelo ''O kutu'' (Περὶ γωνίας).
Usporedba između Eudemovih ulomaka i njima odgovarajućih mjesta u Aristotelovim djelima pokazuje da je Eudem bio nadaren učitelj. On je usustavio predmet, izostavio udaljavanja koja odvraćaju od glavne misli, dodao primjere za objašnjenje uopćenih tvrdnji, oblikovao izrjeke, a povremeno bi umetnuo šalu da zadrži slušateljevu ili čitateljevu pozornost.

==Izvori==
* Fritz Wehrli (prir.) ''Die Schule des Aristoteles. Eudemus von Rhodos. Texte und Kommentar'', Basel : Schwabe & Co., 1969. (kritičko izdanje postojećih ulomaka s tumačenjem na njemačkom)
* Fritz Wehrli, ''Eudemos von Rhodos'', u: ''Paulys Realencyclopädie der Classischen Altertumswissenschaft'', G. Wissowa, ed. (51 Volumes; 1894-1980), dodatni svezak XI (1968.), stupci 652-658.
* Istvan Bodnar, William W. Fortenbaugh (prir.), ''Eudemus of Rhodes'', New Brunswick, Transactions Publishers, 2002.
*Ivor Bulmer-Thomas, ''Eudemus of Rhodes'', u: ''Dictionary of Scientific Biography'', Charles Coulston Gillispie, ed. (18 Volumes, New York 1970-1990) Volume IV (1971.), 460–465.
* Leonid Zhmud, ''The Origin of the History of Science in Classical Antiquity'', Berlin : Walter de Gruyter, 2006.
*Leonid Zhmud, 'Eudemus’ History of Mathematics', u: ''Rutgers University Series in the Classical Humanities'', svezak 11, prir I. Bodnar i W. W. Fortenbaugh, New Brunswick, 2002., str. 263–306.

==Vanjske poveznice==
* [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Eudemus.html John J. O'Connor – Edmund F. Robertson, "Eudemus of Rhodes", MacTutor History of Mathematics archive, University of St Andrews]
* [http://www.ontology.co/theophrastus-eudemus-logic.htm Peripatetic Logic: The Work of Eudemus of Rhodes and Theophrastus of Eresus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814104409/http://www.ontology.co/theophrastus-eudemus-logic.htm |date=14. kolovoza 2011. }}

{{antički filozofi}}
{{GLAVNIRASPORED:Eudem}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]