Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.
| Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | |
 grb Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli | |
| latinski Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila | |
| osnovano | 2006. |
|---|---|
| vrsta | javno sveučilište |
| izdatak | 41,156.863 kn (2012.)[1][2] |
| rektor | Marinko Škare |
| akad. osoblje | 162[3] |
| admin. osoblje | 82[3] |
| studenti | 2.465[4] |
| preddiplomci | 2.367[4] |
| diplomci | 77[4] |
| poslijediplomci | 1 (specijalistički studij)[4] |
| doktorandi | 20[4] |
| lokacija | Pula, Hrvatska 44°52′02″N 13°51′15″E / 44.867291°N 13.854044°E |
| kampus | urbani |
| članstvo | EPUF DRC |
| mrežno mjesto | unipu.hr |
Povijest
urediOsnivanje Sveučilišta u Puli na početku 21. stoljeća važan je dio preustroja visokoga školstva u Hrvatskoj. Prerastanje visokoškolskih institucija u samostalno sveučilište i njegovo ustrojavanje kao sveučilišta odjelskoga (departmanskog) tipa složen je pothvat. U promišljanju Sveučilišta u Puli važne su povijesne i kulturne pretpostavke višestoljetnoga položaja i razvoja Istre. Povijesno-tradicijske, odgojno-obrazovne i druge pretpostavke kulturnoga razvoja važni su čimbenici za osnivanje Sveučilišta u Puli.
Pedesetih godina 20. stoljeća bilo je jasno da će Istri trebati sve više obrazovanih ljudi, i to prvenstveno ekonomske i učiteljske struke. Odlučujući poticaj sazrijevanju takvoga stajališta dala su dva vodeća istarska intelektualca toga doba: dr. Mijo Mirković i prof. Tone Peruško. Zahvaljujući Mirkovićevu zalaganju otvoren je prvi dvogodišnji visokoškolski studij ekonomije 1960./1961. (Viša ekonomska škola), a za otvaranje Pedagoške akademije u Puli 1961./1962. zaslužan je Peruško, koji je bio i njezinim ravnateljem. Viša ekonomska škola razvila se u Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", a Pedagoška akademija u Filozofski fakultet u Puli i Visoku učiteljsku školu u Puli. Mirković je čak predlagao osnivanje Jadranskoga sveučilišta sa sjedištima pojedinih fakulteta u većim gradovima na obali.
Otvaranje prvih dviju visokoškolskih ustanova u Istri početkom 60-ih godina prošloga stoljeća bilo je logična posljedica promišljanja budućnosti Istre te se cijela koncepcija temeljila na dva, tada osnovna, pravca razvitka: na gospodarstvu i na obrazovanju. U drugoj polovici 20. stoljeća taj se pravac razvitka nije radikalno promijenio: to su i dalje dva glavna pravca koja su se razgranala specijalizacijom u više smjerova. Studij ekonomije ne stvara više ekonomiste općega tipa, nego ima tri smjera: financije, marketing i turizam. Studij obrazovnih znanosti nije više sveden samo na učiteljski studij, koji je imao najdužu tradiciju, nego se u posljednje vrijeme javljaju novi studiji (hrvatski jezik i književnost, talijanski jezik i književnost, povijest, latinski jezik i rimska književnost) koji s jedne strane pokrivaju školske potrebe za nastavnicima, a s druge omogućuju i zapošljavanje u drugim djelatnostima. Preustroj visokoškolskih ustanova i otvaranje novih studija i smjerova dodatno će obogatiti mogućnosti visokoškolskoga obrazovanja u Istri.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli osnovano je Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Puli 29. rujna 2006. godine, a upisano u Registar Trgovačkoga suda u Pazinu 21. prosinca 2006. godine stekavši time pravni status.
Dana 19. studenog 2006. istekao je rok od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o osnivanju Sveučilišta u Puli, kojeg je Hrvatski sabor donio na svojoj sjednici 29. rujna 2006. godine, a kojim je Senat Sveučilišta u Rijeci donio odluku o pripajanju Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, Filozofskog fakulteta u Puli i Visoke učiteljske škole u Puli Sveučilištu. Sveučilište u Rijeci također je donijelo odluku o pripajanju Sveučilišne knjižnice u Puli Sveučilištu.
Vlada Republike Hrvatske je u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona, na prijedlog ministra nadležnog za visoko obrazovanje, imenovala privremenog rektora Sveučilišta koji je trebao obaviti pripreme za početak rada Sveučilišta oslanjajući se na pretprojekt Sveučilišta kao polazište, pribaviti dopusnicu ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje za početak obavljanja djelatnosti, donijeti privremeni statut Sveučilišta uz suglasnost osnivača, podnijeti prijavu za upis u sudski registar te poduzeti radnje za konstituiranje sveučilišnog senata.
Dan Sveučilišta (Dies academicus) obilježava se 16. travnja na dan rođenja Jurja Dobrile.
Sastavnice
urediSveučilište Jurja Dobrile u Puli organizirano je po principu integrirane strukture, primjenjujući odjelski tip organizacije sa zajedničkim službama. Sveučilišne su sastavnice:
- Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
- Fakultet informatike u Puli
- Fakultet prirodnih znanosti u Puli
- Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije u Puli
- Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Puli
- Filozofski fakultet u Puli
- Medicinski fakultet u Puli
- Muzička akademija u Puli
- Tehnički fakultet u Puli
Uz osam fakulteta i jednu akademiju kao sastavnice Sveučilišta prema kriteriju klasifikacije znanosti na područja i polja djeluju također:
- Studentski centar
- Centar za kompetencije u obrazovanju
- Sveučilišna knjižnica
- Sveučilišni računski i informacijski centar u Puli
Samostalni sveučilišni studiji:
- sveučilišni interdisciplinarni studij Kultura i turizam
- poslijediplomski doktorski studij.
Međunarodna suradnja
urediSveučilište u Puli razvija međunarodne odnose sa sveučlištima diljem svijeta u okviru međusobno uređenih i potpisanih bilateralnih sporazuma. Trenutačno postoji suradnja s nekoliko europskih sveučilišta u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Srbiji, Rusiji, Portugalu, ali i svjetskih u Indiji, Peruu i SAD-u.[5] Sveučilište je član Podunavske rektorske konferencije,[6] a od 2010. godine i Euromediteranskog stalnog sveučilišnog foruma.[7]
Rektori
uredi- Marčelo Dujanić (2006. – 2009.)
- Robert Matijašić (2009. – 2013.)
- Alfio Barbieri (2013. – 2021.)
- Marinko Škare (2021. – danas)[8]
Počasni doktorati
uredi- Dražen Vlahov (2013.)
- Silvio Kutić (2021.)[9]
Izvori
uredi- ↑ Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu (PDF). Vlada Republike Hrvatske. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 14. listopada 2013. Pristupljeno 13. listopada 2013.
- ↑ Grakalić, Dubravko. 20. veljače 2012. Istri 250 milijuna kuna iz državnog proračuna. Glas Istre
- ↑ a b Sveučilišni godišnjak 2012 (PDF). Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. studenoga 2013. Pristupljeno 8. listopada 2013.
- ↑ a b c d e Statistička izvješća: Studenti u akademskoj godini 2011./2012 (PDF). Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. ožujka 2016. Pristupljeno 13. listopada 2013.
- ↑ Ugovori o suradnji s inozemnim sveučilištima. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. siječnja 2012. Pristupljeno 11. srpnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Članovi DRC-a
- ↑ Članovi EPUF-a
- ↑ Gelenčir, Martina. 26. svibnja 2024. Na uglednoj listi najutjecajnijih znanstvenika svijeta je i jedan hrvatski rektor: 'To je lijepo priznanje'. Srednja.hr. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ Osnivač Infobipa postat će počasni doktor: Sveučilište pojasnilo zašto zaslužuje tu titulu