Sveta Lucija (država)
Sveta Lucija je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana, sjeverno od Svetog Vincenta i Grenadina i južno od Martinika. Pripada skupini Malih Antila.
| Sveta Lucija Saint Lucia | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo The Land, The People, The Light (engleski, "zemlja, narod, svjetlo") | |||||
| Himna Sons and Daughters of Saint Lucia | |||||
 Položaj Svete Lucije | |||||
| Glavni grad | Castries | ||||
| Službeni jezik | engleski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Kralj | Karlo III. generalni guverner Cyril Errol Charles | ||||
| - Predsjednik Vlade | Philip J. Pierre | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 22. veljače 1979. | ||||
| Površina | 176. po veličini | ||||
| - ukupno | 620 km2 | ||||
| - % vode | 1,6 % | ||||
| Stanovništvo | 175. po veličini | ||||
| - ukupno (2018.) | 178,696 | ||||
| - gustoća | 260/km2 | ||||
| Valuta | istočnokaripski dolar (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | 1-758 | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Internetski nastavak | .lc | ||||
Povijest
urediOtok su prvi naselili američki Indijanci plemena Arawak u 3. stoljeću. Nije sasvim jasno kada su stigli prvi Europljani, vjerojatno oko 1500. pod vodstvom španjolskog istraživača Juana de la Cose. Nakon prvih neuspješnih pokušaja naseljavanja, za otok ratuju Francuzi i Britanci. Razlog ratovanja je vrlo dobra prirodna luka u Castriesu. Tijekom 17. i 18. stoljeća otok mijenja vlasnika 14 puta, dok Britanci konačno ne ostvare potpunu kontrolu 1814. Otok je dobio samoupravu 1967. a potpunu samostalnost 1979.
Ekonomija
urediOsim uzgoja banana, u novije vrijeme Sveta Lucija privlači strana ulaganja, posebno u bankarstvu i turizmu.
Stanovništvo
urediMalobrojno stanovništvo Svete Lucije uglavnom je crnačkog ili miješanog podrijetla. Po vjerskom sastavu prevladavaju katolici s 90 %, dok ostatak čine anglikanci (3 %) i ostali protestanti (7 %).
Jezici
urediNa otoku se govore svega dva jezika, to su službeni engleski 1600 (2004.) i svetolucijski kreolski francuski 158.000 (2001.).
Sport
urediAtletičarka Julien Alfred osvojila je zlato na 60 m za Svetu Luciju na Svjetskom dvoranskom atletskom prvenstvu u Glasgowu 2024.[1] Na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. osvojila je zlato na 100 m te postavila novi nacionalni rekord Svete Lucije.[2]
Izvori
uredi- ↑ Women's 60m Results - World Athletics Indoor Championships 2024. Watch Athletics. 2. ožujka 2024. Pristupljeno 2. ožujka 2024.
- ↑ Alfred storms to Olympic 100m gold in Paris. BBC Sport. Pristupljeno 3. kolovoza 2024.
